Zabranjuje se upis na faks bez mature, ali postoji okolni put: Konobar može postati doktor znanosti
Nema više upisa na faks bez položene mature, osim u jednom slučaju. Kratke stručne studije može upisati i maturant trogodišnje strukovne škole, a kad to jednom završi, onda može upisati i stručni prijediplomski studij. Sa stručnim pak može preći na sveučilišni, diplomirati pa krenuti na doktorat… Iako se radi o tek hipotetskom scenariju, pokazujemo da, barem teoretski, konobar može postati doktor znanosti. Predstoji mu, doduše, dugačak akademski put, no nije opterećen nekim eventualnim novim preprekama.
Ilustracija: Unsplash
Pisali smo kako novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je tek nedavno stupio na snagu, zabranjuje fakultetima – bilo privatnim ili javnim – upis studenata koji nisu položili državnu maturu. Od sada će svi koji požele studirati na stručnim ili sveučilišnim studijima prvo morati položiti standardizirane ispite na maturi, a onda zadovoljiti i druge propisane uvjete za pojedine smjerove, ako ih ima.
Prije je, podsjetimo, situacija bila takva da su pojedini faksevi upisivali studente van sustava državne mature. U tom su slučaju bili dužni osigurati svima jednaku šansu upisa pod istim uvjetima; primjerice, ako su organizirali prijemni, svi su morali pisati isti prijemni pod istim uvjetima. Koliko je praksa pratila teoriju i koliko su se svi čvrsto držali zakona, dalo bi se diskutirati, no od sada upisi van mature, ni u kom obliku, neće biti legalni. Barem su tako svi protumačili.
Postoji okolni put
Međutim, mi smo, pregledavajući zakon, shvatili da postoji jedna iznimka. Ostaje to iz staroga zakona no s promjenom pravila ovo sad postaje iznimka, što prije nije bio slučaj. Naime, dok za stručne i sveučilišne prijediplomske studije u trajanju od tri godine ili integrirane u trajanju od pet godina mogu upisati samo s položenom maturu, kratki stručni studiji propisuju drugačije uvjete.
Kratki stručni studij koji traje dvije godine mogu upisati svi koji su završili srednju školu – bilo trogodišnju ili četverogodišnju – i zadovoljili specifične uvjete koje je faks propisao za upis studija. Međutim, kada netko završi kratki stručni studij, kako izrijekom piše u novom Zakonu, može upisati i stručni prijediplomski studij u trajanju od tri godine; to sada otvara neke dosta zanimljive mogućnosti.
Zamislimo sljedeći scenarij; Marko je upisao trogodišnju školu za ugostitelje, smjer konobar. Nakon što ju je uspješno završio upisuje odgovarajući kratki stručni studij. Nakon dvije godine marljivog rada i učenja, polaže sve ispite i postaje pristupnik. Odlučuje da će ići dalje, svidio mu se faks. Upisuje stoga stručni prijediplomski studij turizma i nakon tri godine, uistinu, brani završni rad i postaje prvostupnik.
Od kratkog stručnog do doktorskog studija
Sada se već nalazi u visokom obrazovanju i brojne su institucije, privatne i javne, koje će ga uz neku eventualnu razliku predmeta upisati na diplomski sveučilišni studij. Marko je za to čuo od prijatelja koji je bio studentski predstavnik na svojoj godini. Odlučuje probati, faks mu to odobrava i Marko tako završava na diplomskom sveučilišnom studiju. Dvije godine polaže ispite, uzima si još jednu ‘apsolventsku’ da napiše diplomski i – postaje sveučilišni magistar.
Kada je već od trogodišnje škole i konobarske kvalifikacije došao do titule sveučilišnog magistra, zašto ne bi nastavio? S tom diplomom nitko mu ne brani da se upiše na neki od doktorskih studija pa nakon godina rada i istraživačkog rada obrani svoju disertaciju i postane – doktor znanosti.
Učenik koji nikada nije polagao državnu maturu; štoviše, koji nikada nije završio četvrti razred srednje škole ima priliku postati doktor znanosti. U tome, s obzirom na to koji i koliko dug put mora proći da bi došao do cilja, nema nužno ničeg problematičnog, što se nas tiče.
Čemu matura kao uvjet za upis?
No, u tom je slučaju sasvim opravdano postaviti pitanje – čemu onda matura kao uvjet za upis na prijediplomske i integrirane studije? Nije valjda samo zbog fakulteta koji upisuju studente van svih pravila i propisa? Jer to se, realno, može riješiti i na drugačiji način. Ukidanjem studija, cijelog faksa, kaznenom prijavom protiv dekana, rektora. Sve smo to već vidjeli u Srbiji, baš nedavno.
Napomenimo da ovo nije aktualan, već samo hipotetski scenarij. Ono što se, teoretski, može dogoditi u praksi jednostavnim praćenjem odredbi Zakona o visokom obrazovanju. Naglasimo i da ovaj scenarij nije najrealniji, barem u trenutnim okolnostima. U čitavoj državi imamo tek dva kratka stručna studija – Ljevarstvo na sisačkom Metalurškom fakultetu i Politehnika pri Istarskom veleučilištu u Puli.
Čak i da postoji više kratkih stručnih studija, šansa da će netko imati volju i želju nakon trogodišnje srednje škole posveti još 10 do 15 godina na studiranje i izučavanje kako bi postao doktor znanosti u svom ili srodnom području. Dobar dio učenika s definiranom profesijom nakon trogodišnje škole zarađuje svoju plaću, u nekim strukama itekako visoku. No, dobro je znati da je put od konobara do doktora znanosti, iako dugačak, moguć i neopterećen nekim eventualnim novim preprekama.
