Zagrebački faks ima još jedan novi studij, možete ga upisati već najesen, a možda vam se smiješi i karijera u IT-ju
Digitalna lingvistika, inovativni studij nastao u suradnju Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Ljubljani i Masarykovog sveučilišta u Brnu, već ove jeseni upisuje prvu generaciju studenata. Kod nas će se izvoditi na Filozofskom fakultetu, a studenti će imati priliku učiti o znanosti o jeziku i računalnoj obradi prirodnog jezika, sve kako bismo što bolje prepoznali, interpretirali i generirali jezične sadržaje. Kad jednom završe takav studij, zapošljavat će se u IT industriji, digitalnom marketingu, a neki od njih možda postanu i znanstvenici.
Foto: Unsplash
Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Ljubljani i Masarykovo sveučilište u Brnu zajedno pokreću jednopredmetni diplomski studij Digitalna lingvistika. Studij će se izvoditi, kod nas, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a namijenjen je studentima sa završenim sveučilišnim prijediplomskim studijem iz područja društvenih, humanističkih ili tehničkih znanosti. Osim što je riječ o prvom i jedinom studijskom programu iz ovoga područja u Hrvatskoj, njegova je posebnost u tome što se radi o združenom studiju.
– To znači da studenti Digitalne lingvistike ne studiraju samo u Zagrebu, već jedan semestar pohađaju nastavu u Ljubljani ili Brnu, a završetkom studija stječu zajedničku diplomu svih triju sveučilišta. Kada je riječ o nastavi koja se izvodi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, valja istaknuti da osim stručnjaka iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti te lingvistike s matičnog fakulteta u njezinu izvođenju sudjeluju stručnjaci s drugih zagrebačkih fakulteta i instituta: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti, Pravnog fakulteta te Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, kaže za srednja.hr Petra Bago s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti FFZG-a.
Čime se točno bavi digitalna lingvistika?
Kako nam objašnjava profesorica, digitalna lingvistika relativno je ‘mlado’ interdisciplinarno područje koje se bavi primjenom informacijskih tehnologija u svrhu razvoja znanja i vještina potrebnih za razumijevanje, obradu i upotrebu jezičnog sadržaja u digitalnoj eri.
– Ovo područje povezuje znanost o jeziku i (računalnu) obradu prirodnog jezika s ciljem postizanja boljeg prepoznavanja, interpretacije i generiranja jezičnih sadržaja. Na taj način digitalni lingvisti doprinose razvoju tehnologija koje pospješuju interakciju ljudi i računalnih sustava. Budući da je riječ o širokom interdisciplinarnom području, Digitalna lingvistika je osmišljena kao modularan studijski program s velikom izbornošću, koja studentima omogućava kreiranje studija u skladu s vlastitim interesima. Studijski program uključuje teorijske i praktične kolegije, kao i projektno orijentiranu nastavu usmjerenu na zadovoljavanje stvarnih potreba lokalne zajednice te pripremu studenata za tržište rada, kaže nam profesorica Bago.
Ovaj studij bitan je tim više što potreba za stručnjacima iz područja digitalne lingvistike neprestano raste, kaže naša sugovornica, a većina digitalnih proizvoda i usluga danas primjenjuje jezične tehnologije.
– Zato su znanja i vještine magistara digitalne lingvistike prijeko potrebna u sklopu različitih gospodarskih grana u kojima se razvijaju, nude ili upotrebljavaju tehnološki podržane jezične usluge i tehnologije. Budući magistri digitalne lingvistike bit će osposobljeni za razvijanje jezičnih tehnologija slavenskih i drugih jezika, koje će omogućiti bolje prevladavanje jezičnih prepreka, a time i ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije. Postizanje jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu u Europskoj uniji izrazito je važno za ‘male’ jezike poput hrvatskog, a upravo se poticanjem primjene jezičnih tehnologija štiti i promiče jezična raznolikost. Ukratko, završetkom studija magistri digitalne lingvistike stječu kompetencije za sudjelovanje u digitalnoj transformaciji javnog i privatnog sektora, pojašnjava Petra Bago, inače predstojnica Katedre za obradu prirodnog jezika, leksikografiju i enciklopediku.
Gdje se zapošljavaju digitalni lingvisti?
Digitalni lingvisti, pojašnjava nam sugovornica, mogu raditi u IT industriji na razvoju softverskih aplikacija i alata, Mogu tako razvijati chatbotove, sustave za strojno prevođenje, analizu sentimenta i slično. Osim toga, mogu se zaposliti u digitalnom marketingu, na optimizaciji online sadržaja za tražilice i društvene mreže, lokalizaciju i internacionalizaciji igara i tehnoloških proizvoda, ekstrakciji relevantnih informacija iz velikih skupova podataka. Potonje se odnosi na digitalne medije, financije, tržišna istraživanja. Na koncu, mogu biti i znanstvenici. Dijapazon karijernih opcija je širok.
– Studiji digitalne lingvistike postoje na sveučilištima diljem svijeta, a pokrenuti su kao odgovor na sve izraženije potrebe tržišta rada za stručnjacima iz ovoga područja. Ideja o pokretanju studija Digitalna lingvistika u Zagrebu nastala je u sklopu Erasmus+ projekta ‘DigiLing: Trans-European eLearning Hub for Digital Linguistics’, koji se provodio od 2016. do 2019. godine. Naime, u sklopu ovoga projekta proveli smo istraživanje tržišta rada u Hrvatskoj, kojim je utvrđena rastuća potreba poslodavaca za obradom tekstualnog i multimodalnog sadržaja te višejezičnom komunikacijom. Studijski program Digitalne lingvistike izrađen je u skladu s rezultatima toga istraživanja, dakle s realnim potrebama tržišta rada, istaknula je profesorica Petra Bago.
Prva generacija studenata upisuje se već ove godine, a nastava će se izvoditi na hrvatskom i engleskom. Upisi će trajati od 4. do 22. rujna putem online obrasca, a za sve informacije profesorica upućuje na stranicu o upisima na diplomske studije FFZG-a.
TKO ĆE MOĆI UPISATI STUDIJ?
Novoformirani studij Digitalna lingvistika, koji će se izvoditi na FFZG-u, moći će upisati svi studenti koji su završili sveučilišni prijediplomski studij iz područja društvenih, humanističkih ili tehničkih znanosti. Kvalifikacijskog ispita nema. U slučaju da je broj kandidata veći od predviđene kvote, poredak na rang listi temelji se na sljedećim kriterijima: prosjek ocjena na prethodno završenoj razini studija što čini 80 posto i motivacijsko pismo dužine maksimalno jedne stranice, što čini 20 posto Pristupnici su dužni priložiti potvrdu o vladanju engleskim jezikom na razini B2. Iznimno studenti koji su završili prijediplomski studijski program koji se provodi na engleskom jeziku nisu dužni priložiti ovu potvrdu.
