Zagrebački fakultet će pomoću svemirske tehnologije spasiti šume na rubu izumiranja
Projekt ‘Automatsko praćenje poljskog jasena metodama daljinskih istraživanja podacima programa Copernicus (RS4EST)’, kojeg vodi Geodetski fakultet sa partnerima Hrvatske šume i Državna geodetska uprava, jedan je od prvih interdisciplinarno znanstveno-istraživačkih projekata u Hrvatskoj koji odobren za financiranje od strane Europske svemirske agencije. Njime će se razviti prototip algoritma za automatsko praćenje šuma poljskog jasena temeljem naprednih metoda daljinskih istraživanja upotrebom svemirskih tehnologija.
Foto: Unsplash
Kako bi se zaštitile šume poljskog jasena koje su pred izumiranjem, osmišljen je projekt ‘Automatsko praćenje poljskog jasena metodama daljinskih istraživanja podacima programa Copernicus (RS4EST)‘, kojeg vodi Geodetski fakultet sa partnerima Hrvatske šume i Državna geodetska uprava. Kroz projekt će se razviti prototip algoritma za automatsko praćenje šuma poljskog jasena temeljem naprednih metoda daljinskih istraživanja upotrebom svemirskih tehnologija čime će se omogućiti prikupljanje točnih i aktualnih prostornih podataka o stanju jasena.
– Ovo je jedan od projekata gdje pokazujemo da se kroz strojno učenje i svemirska istraživanja mogu napraviti velike stvari za društvo. Ovakvi i slični projekti rade poseban odmak jer znanost uspijeva pomaknuti granice – povezuje društvo i gospodarstvo te radi velike korake, rekao je Almin Đapo, dekan Geodetskog fakulteta.
‘Možda građani nisu ni svjesni koliko je ovo važan projekt’
Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2.759.039 ha, što čini 49,3 posto kopnene površine države, po čemu se nalazi u skupini šumovitih europskih zemalja. Praćenje zdravstvenog stanja šuma, a naročito intenziteta i dinamike oštećenosti stabala, neophodna je aktivnost u gospodarenju šumama.
– Ovo je izniman projekt za Hrvatsku koji je spojio struku i znanost. Možda naši građani nisu niti svjesni koliko je ovo važno, no naša zajednička suradnja i suradnja s ESA-om potvrđuje tu činjenicu. U Hrvatskoj ima 30.000 ha čistih šuma jasena, a još 120.000 ha je pod miješanim šumama gdje je jasen prisutan. Ovaj projekt će nam dati bolji uvid u stanje tih šuma, koje rapidno propadaju u zadnjih nekoliko godina uslijed napada gljive nametnika Chalara fraxinea. Ovoj vrijednoj vrsti prijeti izumiranje i moramo učiniti sve što je u našoj moći da ih sačuvamo, objasnio je Igor Fazekaš, član Uprave Hrvatske šume.
Poljski jasen polako nestaje u Hrvatskoj
Poljski jasen je kao važna gospodarska i ekološka vrsta u Hrvatskoj do prije desetak godina bio zdrava i vitalna šumska vrsta. Od 2015. godine zabilježen je porast propadanja, odnosno sušenja šuma poljskog jasena. Propadanje je velikog intenziteta te postaje prijetnja biološkoj raznolikosti i održivom gospodarenju te padu prihoda zbog gubitka vrijednosti drvnih sortimenata.
Kako bi se ublažile posljedice propadanja poljskog jasena i gubljena vrijednosti drvne mase važno je u što ranijoj fazi detektirati početak propadanja. Obzirom na šumska prostranstva i važnost brzog djelovanja navedeni postupak zahtjeva mnogo terenskog rada i ljudskih resursa.
– Naši stručnjaci bit će uključeni u ovaj projekt i pružit će sve potrebne prostorne podatke koji će pridonijeti uspješnosti ovog projekta kao što su digitalni ortofoto, aerofotogrametrijske snimke, digitalni modeli reljefa i temeljne topografske baze. Dat ćemo svu svoju stručnu podršku pri izradi karata i ostalih vizualizacija te u prikupljanju podataka i njihovoj obradi, izjavio je Antonio Šustić, zamjenik glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave.
Omogućen im je pristup i snimkama od 2015. godine
Program Copernicus Europske svemirske agencije sa svojim satelitskim segmentom (Sentinel sateliti) omogućuje besplatan pristup satelitskim snimcima visoke prostorne i vremenske rezolucije. Navedeni podaci automatskim metodama baziranim na strojnom učenju mogu se koristiti za brzu detekciju stanja poljskog jasena i drugih vrsta te izradu karata oštećenosti.
Razvijeni sustav omogućiti će provedbu prostorno-vremenskih analiza i na taj način ubrzati će se kvaliteta praćenja i upravljanja šumama i šumskom infrastrukturom. Satelitski snimci dostupni su svakih 5 dana, pa je tako unutar vegetacijskog razdoblja (travanj-listopad) prosječno dostupno 6-8 snimaka svaki mjesec. S obzirom da je omogućen pristup povijesnim snimcima od 2015. godine, moguće je vrlo detaljno utvrditi razmjere oštećenja i stupnjeve propadanja.
