Zagrebački Pravni fakultet u velikim je problemima: Dobili tri godine da otklone nedostatke u radu
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu nakon reakreditacije dobio je tri godine za otklanjanje nedostataka u svom radu. Agencija za visoko obrazovanje otkrila je da Pravni fakultet treba popraviti neadekvatnu raspodjelu ECTS bodova, studentima ponuditi više prakse, a kritika je upućena i jer se upisne kvote ne analiziraju dovoljno. Također, Pravni fakultet nije usvojio ni opću strategiju razvoja, a treba riješiti i probleme zaposlenika te studenata s invaliditetom.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Foto: srednja.hr
Zagrebački Pravni fakultet prošao je proces reakreditacije, a nalazi Akreditacijskog savjeta Agencije za visoko obrazovanje (AZVO) nikako nisu povoljni za tu instituciju. Pravni fakultet u Zagrebu dobio je rok od tri godine u kojem treba otkloniti nedostatke u svom radu kako bi i dalje neometano mogao izvoditi svoje studije.
Problemi s raspodjelom ECTS-a, studenti bi trebali imati više prakse
Zagrebački Pravni fakultet tako je u područjima ‘Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokog učilišta’ i ‘Studijski programi’ dobio ocjenu minimalne razine kvalitete. U akreditacijskoj preporuci AZVO-a kao jedan od problema navedena je neadekvatna raspodjela ECTS bodova, što je potvrđeno i u razgovoru sa studentima. To je posebice vidljivo na studiju prava.
– Stručno povjerenstvo smatra kako kolegije s opsežnim popisom literature koji zahtijevaju više samostalnog rada studenata treba usporediti s drugim kolegijima koji nose isti broj ECTS bodova, no imaju manji popis literature. Trebalo bi analizirati i otkloniti takve neusklađenosti između pojedinih kolegija, a koje je u postupku reakreditacije uočilo stručno povjerenstvo, stoji u preporuci.
Zbog toga Pravni fakultet trebao bi ponovno procijeniti opterećenje i revidirati broj dodijeljenih ECTS bodova. Prema načinu raspodjele ECTS bodova, smatra AZVO, čini se da su svi kolegiji jednako zahtjevni, no to vjerojatno nije slučaj. Na razini kolegija pak bi trebao razviti sustavniji pristup definiranju ishoda učenja te redovito ih usklađivati s ishodima učenja na razini studijskih programa. O tome bi pak redovito trebao organizirati sastanke i radionice za nastavnike.
– Budući da se ECTS bodovi dodjeljuju za praktično učenje u kasnijoj fazi integriranog studija, stručno povjerenstvo smatra kako definirani ishodi učenja ne odražavaju razinu praktičnog znanja koje studenti stječu tijekom čitavog studija. Stoga stručno povjerenstvo smatra kako je potrebno uvesti bolje ustrojen sustav s definiranim ciljevima, ishodima učenja, postupcima praćenja i elementima ocjenjivanja radi praćenja stjecanja praktičnih vještina i znanja na integriranom studijskom programu, Također, Fakultet bi, prema mišljenju stručnog povjerenstva, trebao na stručnim studijima i studiju socijalne politike osigurati studentima vise mogućnosti stjecanja praktičnih vještina i znanja koja im trenutno nedostaju, napominje se u preporuci.
Kritika jer Pravni fakultet ne analizira upisne kvote koje treba uskladiti s tržištem
Nadalje, AZVO piše da bi Pravni trebao uvesti obvezu provođenja anketa o zadovoljstvu studenata jer će im to omogućiti da steknu uvid u prednosti i slabosti fakulteta. Te ankete trebale bi se provoditi i među zaposlenicima. Minimalnu ocjenu u području studijskih programa Pravni je pak dobio jer usvojeni ishodi učenja na razini studijskih programa nisu objavljeni na mrežnim stranicama.
Preporuka govori i da od posljednje reakreditacije Pravni nije uveo značajne izmjene ili prilagodbe koje bi odražavale potrebe na tržištu rada. Povjerenstvo je preporučilo i uložiti dodatni napor u redovito praćenje i provedbu anketa o zapošljivosti svojih studenata, a to se može prikupljati od poslodavaca i alumnija. Na temelju toga, smatra AZVO, mogle bi se donositi kvalitetnije odluke o upisnim kvotama. Preporuka pojašnjava i da studentima treba omogućiti više izbora metoda i ritma učenja jer je priroda prijenosa znanja više usmjerena na klasična predavanja. Pravni bi trebao poraditi i na praksi davanja povratnih informacija studentima o rezultatima pismenih ispita i analize ispita.
– Stručno je povjerenstvo mišljenja kako je potrebno redovito analizirati usklađenje upisnih kvota s društvenim potrebama i potrebama na tržištu rada te, u slučaju potrebe, prilagođavati upisne kvote. Kako bi studentima bili atraktivniji potencijalnim poslodavcima, potrebno je, prema mišljenju stručnog povjerenstva, staviti veći naglasak na praktičan aspekt znanja tijekom studija, poput sposobnosti jasnog,
sažetog i razumljivog izražavanja u pismu, argumentacije, analize tekstova, primjene zakona na određene činjenice i tako dalje koje su svojstvene pravnoj struci, stoji u akreditacijskoj preporuci.
Reakreditacija svakih pet godina
Podsjetimo, reakreditacija visokih učilišta i znanstvenih instituta provodi se svakih pet godina, a obavlja ju AZVO. Prema Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti Akreditacijski savjet donosi obrazloženi prijedlog koji sadrži ocjenu kvalitete visokog učilišta te preporuke za unaprjeđenje kvalitete. Pravni fakultet u Zagrebu reakreditaciju je prošao u svibnju 2022. godine, a u studenom ove godine doneseno je pismo preporuke.
Ocjena razine kvalitete donosi se po temama, a ocjene od najgore do najbolje su nezadovoljavajuća razina kvalitete, minimalna razina kvalitete, zadovoljavajuća razina kvalitete i visoka razina kvalitete. Pravni fakultet ni za jednu temu nije dobio visoku razinu kvalitete, ali ni onu najgoru ocjenu nezadovoljavajuće razine kvalitete. Iako su kategorije ‘Nastavni proces i podrška studentima’, ‘Nastavnički i institucijski kapaciteti’ i ‘Znanstvena/umjetnička djelatnost’ dobili zadovoljavajuću razinu kvalitete, područja ‘Interno osiguravanje kvalitete i društvena uloga visokog učilišta’ i ‘Studijski programi’ dobile su minimalnu razinu kvalitete. Upravo zbog toga Pravni fakultet dobio je tri godine da popravi ta područja. Pravni fakultet podnio je prigovor na mišljenje Akreditacijskog savjeta jer su smatrali da su u procesu bili izloženi diskriminirajućem postupanju bez razloga, no Povjerenstvo za prigovor reklo je da je prigovor neosnovan.
Pravni nema ni opću strategiju razvoja, treba riješiti i probleme zaposlenika te studenata s invaliditetom
U akreditacijskoj preporuci AZVO-a stoji da je Pravni fakultet nisku ocjenu u području ‘Internog osiguravanja kvalitete i društvene uloge visokog učilišta’ dobio jer nije usvojio opću strategiju razvoja. Taj dokument, podcrtava AZVO, visoko učilište treba imati i u njegovoj izradi trebaju sudjelovati svi zaposlenici i studenti kako bi ona odražavala njihovu viziju i buduće planove. Na temelju te strategije visoko učilište treba usvojiti i akcijski plan za sljedećih pet godina, a on u trenutku reakreditacije također nije usvojen.
Stručno povjerenstvo Pravnom fakultetu preporučilo je i izraditi akcijski plan u kojima bi se definirale mjere za rješavanje problema zaposlenika i studenata s invaliditetom i drugim poteškoćama. Utvrdili su i da bi fakultet aktivno trebao promicati politiku nulte tolerancije na bilo koje neetičko ponašanje. Nadalje, u preporuci se naglašava da Pravni fakultet ne prikuplja sustavno podatke o raznim aspektima svojeg djelovanja, što je nužno kako bi se mogla analizirati uspješnost fakulteta i kako bi fakultet mogao uspoređivati s drugim srodnim visokim učilištima. Također, Pravni bi trebao nuditi veći broj aktivnosti i događanja koji se mogu smatrati cjeloživotnim učenjem.
– Kako stručnom povjerenstvu iz mrežnih stranica Fakulteta nije bilo jasno koji se programi nude u kategoriji cjeloživotnog učenja, preporučilo je Fakultetu cjeloživotno učenje jasno predstaviti na mrežnoj stranici Fakulteta te ga učiniti vidljivijim, stoji u preporuci.
Ministarstvo obrazovanja na temelju akreditacije AZVO-a donijelo je krajem studenog pismo očekivanja u kojem od Pravnog fakulteta u roku od šest mjeseci traže da donesu akcijski plan u cilju uklanjanja nedostatka. O provedbi akcijskog plana Pravni fakultet na godišnjoj razini mora obavještavati AZVO-, sve do krajnjeg roka od tri godine kada nedostatci moraju biti otklonjeni. Cijeli dokument preporuke Akreditacijskog savjeta AZVO-a možete pogledati ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
