Zagrebački rektor Lakušić na dužnosti je već godinu dana: Ovo su plusevi i minusi u njegovu mandatu
Prije godinu dana zagrebačko sveučilište dobilo je novog rektora – Stjepana Lakušića. Dočekala ga je nimalo laka pozicija nakon što je sveučilištem osam godina upravljao Damir Boras. U tih osam godinama Sveučilište je tužilo medije, bilo je prozivanja, odvjetnika i demantija. Lakušić je, čini se, komunikaciju uspio poboljšati, ali je pak godinu njegova mandata obilježio niz skandala na sastavnicama te niz afera na studentskim izborima.
Zagrebački rektor Stjepan Lakušić | foto: srednja.hr
Rektor Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Lakušić, na toj je poziciji već godinu dana. Dotadašnji dekan Građevinskog fakulteta zamijenio je bivšeg rektora Damira Borasa, a mandat će mu trajati do sredine 2026. godine. Odmah po dolasku Lakušića detektirali smo četiri ključna pitanja koja treba riješiti – odnos sa studentima, komunikacija s medijima, trošenje javnog novca i poštivanje propisa.
Što je Lakušić popravio u odnosu na svog prethodnika?
Odnos prema studentima i medijima, izgleda, stabilizira se. Sveučilište u Zagrebu nakon svake sjednice Senata na svojim internetskim stranicama objavljuje kratke zaključke sa sjednice, a termini Senata i zapisnici na stranicama su također javno objavljeni. Komunikacija Sveučilišta prema medijima konkretnija je i brža nego ranije.
Rektor Lakušić je, primjerice, sudjelovao i u televizijskim emisijama, a bio je i panelist naše konferencije. Nedavno smo doznali i da je konačno ponovno pokrenuta tema Kampusa Borongaja koji je prije 15 godina najavljen kao hrvatski Harvard. Rektor tvrdi da je projekt sada, u odnosu na zadnjih nekoliko godina, u ‘velikom zamahu’. Navodi i da je počelo projektiranje prvih studentskih domova u Kampusu Borongaj.
– Grad Zagreb je u svoju strategiju stavio da je prva faza prometnog povezivanja, a imamo i tri zgrade koje već imaju građevinsku dozvolu. I sada se već fakulteti kandidiraju sa željom da upravo svoje centre izvrsnosti kreiraju u Kampusu Borongaj, kazao je rektor.
Upravljanje kriznim situacijama na sastavnicama – veliki minus
No, prvu godinu mandata Lakušića obilježile su i krizne situacije na nekim sastavnicama. Još prije dvije godine krenuli su medijski napisi da Jadranka Frece, tadašnja dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF), troši fakultetski novac na Chanel. Službenu karticu ‘peglao’ je i njezin suradnik, a proračunska inspekcija potvrdila je novinarska otkrića. Čak su se i fakultetskim novcem angažirali privatni detektivi. Zbog toga što je odvjetnik Frece vrijeđao Telegramovu novinarku, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) tražilo je očitovanje rektora Lakušića.
– HND daje puno podršku našim kolegicama i mediju koji predstavljaju te očekuje jasan i nedvosmislen odgovor rektora zagrebačkog sveučilišta, a također će Hrvatskoj odvjetničkoj komori prijaviti odvjetnika Zorana Vujasina, kazali su tada iz HND-a.
No, rektor se nakon toga oglasio skandaloznim pismom. Na PBF-u su prikupili 90 od potrebnih 143 potpisa članova Fakultetskog vijeća za pokretanje postupka razrješenja dekanice, a određen je i datum sjednice. No, na tu sjednicu Frece je dala veto tvrdeći da je protustatutarna, nezakonita i protuustavna. Podršku joj je tada dao Lakušić.
– Utvrđuje se da je postupak razrješenja dekanice Fakulteta ništetan i neodrživ. Sve provedene radnje razrješenja su nevaljane, radnje u tijeku zbog nevaljanosti treba obustaviti te odustati od svih planiranih pravnih radnji po tom pravnom pitanju, stajalo je u dopisu koji je potpisao rektor Lakušić.
Rektor se samo kratko oglasio oko afere na Geodetskom fakultetu
Na kraju je Frece ostavku dala osobno rektoru, a on je kazao da je ranije spomenutu sjednicu morao zaustaviti jer bi ju kasnije netko mogao osporavati. Ali Frece nije bila jedina krizna situacija na sastavnicama. Krajem 2022. na Hrvatskim studijima za pretendenticu za dekanicu izabrana je kontroverzna profesorica Vlatka Vukelić. No, točka o potvrdi njezinog izbora nikada nije došla na sjednicu Senata zagrebačkog sveučilišta. Posljednji je put ta točka bila planirana za travanjsku sjednicu Senata, koja se održala 18. travnja. Kako smo prvi izvijestili, dan ranije na sjednici Rektorskog kolegija u širem sastavu, ta je točka povučena s dnevnog reda.
Onda je na Hrvatskim studijima istekao mandat privremenom dekanu Stjepanu Ćosiću, pa se ponovno birao privremeni čelnik te institucije. Mario Grčević, bivši pročelnik Hrvatskih studija i bliski suradnik bivšeg rektora Damira Borasa i prorektora Ante Čovića, koji je sudjelovao u tim izborima i izgubio, žalio se upravo rektoru da je proces bio pun nepravilnosti. Rektor Stjepan Lakušić je žalbu poslao Odboru za statutarna pitanja pa je taj odbor dao Grčeviću za pravo i srušio privremene izbore na temelju mišljenja Odbora za statutarna pitanja. Grčević je još uvijek privremeni dekan te institucije.
Rektor baš nije bio od riječi ni u slučaju Geodetskog fakulteta. Tamo su kupljena dva auta za istraživanja, a privatno su ih vozila dvojica zaposlenika. Fakultet je kupio i brod za istraživanja i to sve od javnog europskog novca. Prvo je na fakultet upala policija, a u lipnju je europski tužitelj započeo kriminalističku istragu na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Više profesora sumnjiče da su počinili subvencijsku prevaru i korupciju, a sve na financijsku štetu Europske unije. Rektor se o tome samo kratko oglasio za Telegram, kazao da je u kontaktu s upravom Geodetskog fakulteta te da inzistira na apsolutnoj transparentnosti i etičnosti poslovanja jer su to i temeljne vrednote sveučilišta.
Sveučilište objavilo nepotpune rezultate izbora usprkos svim propisima
Pravi fijasko bili su pak izbori za Studentski zbor. Izbori su bili održani u ožujku za studentske zborove sastavnica te za sveučilišni Studentski zbor, no nakon našeg otkrića da je Veterinarski fakultet (VEF) prekršio zakonske i statutarne propise, izbori na toj sastavnici bili su poništeni te su se morali ponoviti. Izbore za članove sveučilišnog Studentskog zbora ponavljao je i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB).
Nakon izbora dogodio se još jedan, do sada neviđeni pothvat od strane Sveučilišta u Zagrebu. Iako se zbog ponavljanja izbornog procesa izbori nikako nisu mogli smatrati okončanima, sveučilišno izborno povjerenstvo u svibnju je ipak objavilo privremene, nepotpune i neslužbene rezultate izbora za studentske predstavnike na sveučilišnoj razini. Ne postoji propis kojim je ovaj potez moguć, a zbog te odluke Ministarstvo znanost i obrazovanja (MZO) od rektora Lakušića tražilo je očitovanje.
Lakušić se, kako je potvrdio za srednja.hr, očitovao, kazavši da je objava dubiozne informacije u skladu s praksom Državnog izbornog povjerenstva. Rektor je pak za srednja.hr kazao da izborna tijela imaju njegovu punu podršku te da je siguran da će svoj posao odraditi kvalitetno.
– Postoje imenovana povjerenstva i na razini sastavnica i na razini Sveučilišta, a riječ je o povjerenstvima koja su nadležna za provedbu izbora te povjerenstvima koja su nadležna za rješavanje prigovora. Izbori su u velikoj mjeri završeni prošloga tjedna (četvrtak i petak), a ponovit će se na Veterinarskom fakultetu. Dopunski izbori provest će se na nekoliko sastavnica Sveučilišta. Drugačiji model provedbe studentskih izbora, koji bi podrazumijevao snažniju kontrolu i nadzor koje bi provodile sastavnice i Sveučilište, a koji bi eventualno osigurali transparentniji izborni proces, moguć je, ali nije primjenjiv na ovim, već eventualno, na idućim studentskim izborima, kazao nam je tada rektor Lakušić.
Što je moglo biti bolje?
Za vrijeme mandata rektora Lakušića donesen je i novi statut Sveučilišta. U zadnji tren sa Sveučilišta u Zagrebu iz Statuta odlučili su izbrisati Kolegij tajnika, tijela koje bi okupljalo sve tajnike. Rektor je za srednja.hr rekao da nema potrebe takvog tijela, posebice kako ne bi došlo do, citiramo, ‘konfuzije nadležnosti’. Odnosno, iz tog odgovora dalo se iščitati da se netko iz relacije rektorat-dekanati boji da bi im tajnici mogli oduzeti ovlasti.
Bivša ministrica znanost i obrazovanja Blaženka Divjak pak je upozorila kako je očekivala da će novi rektor povući tužbu Sveučilišta protiv nje. No, to se do sada nije dogodilo. Otkrila je i da joj je rektor ponudio nagodbu koju smatra napadom na slobodu govora.
– Istina, dogodila se jedna zanimljiva situacija vezana uz građanski postupak – odvjetnik sadašnjeg rektora poslao je prijedlog nagodbe – otprilike – da ja priznam da sam govorila neistinu i da o tome više u javnosti ne smijem ništa govoriti, što je zapravo napad na slobodu govora i akademsku slobodu. Što znači nema kritike, nema kritiziranja. Ja se bojim se da taj postupak ukazuje da se kroči i dalje stopama bivšeg rektora Borasa, a da zapravo bitnih pomaka nema, rekla je Divjak o Lakušiću.
Na kraju je Divjak oslobođena optužbi te je ponovno rekla da posebno sramotnim ocjenjuje činjenicu da je i novi rektor Stjepan Lakušić nastavio s tim procesom. Kaže, više mu je pita pisala da izvuče Sveučilište iz te sramote, no on je nastavio s parničenjem.
– Zašto!? Je li to neki dogovor s Borasom koji ga je podržao u izboru? Ili se radi o poruci svima da ako mu se suprotstavljaju, završit će na sudu? Sud također navodi da svaki građanin, a nadasve ministar, ima pravo, pa čak i dužnost, izraziti sumnju i upozoriti na nepridržavanje propisa, posebno kada je trošenje proračunskih sredstava, na štetu poreznih obveznika, u pitanju. Dakle, obaveza nam je javno govoriti kada vidimo da se nepošteno radi, pisala je Divjak.
Što tek čeka Lakušića?
Ipak, Lakušića tek čeka potpisivanje programskih ugovora, koji su novi model državnog financiranja znanosti i visokog obrazovanja. Prema tom modelu sveučilišta bi, ako se ne dogovore s Ministarstvo, mogla doživjeti penalizaciju od 3 posto sredstava koja su im potrebna za svakodnevno funkcioniranje. Cijeli proces financiranja novim modelom, pak,trebao bi biti transparentniji.
Lakušić je za srednja.hr rekao da programskim ugovorima nije zadovoljan. Posebno ga smeta što nijedan komentar iz rektorata nije u potpunosti prihvaćen u javnoj raspravi o programskim ugovorima. To mu pokazuje, kaže, da je u maloj mjeri u obzir uzeto mišljenje akademske zajednice.
Lakušić je na početku mandata rekao i da mu je jako bitna internacionalizacija zagrebačkog sveučilišta, kao i privlačenje stranih studenata. Tako je nedavno Sveučilište u Zagrebu kazalo kako želi ojačati suradnju s Indonezijom.
