Zagrebački senatori odbacili su Fuchsov zakon: Imaju i jedno baš bizarno objašnjenje zašto ne valja

A- A+

22. ožujka 2022.

Faks

Duje Kovačević

A- A+

Senatori zagrebačkog sveučilišta, koji tom institucijom i upravljaju, danas su u cijelosti odbacili zakonski nacrt koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Njime se krši sveučilišna autonomija, država se upliće u upravljanje, obezvrjeđuje se profesore i znanstvenike, smatraju senatori, a jedna od njihovih bizarnijih primjedbi odnosi se na naziv novoga zakona. Zašto taj nacrt uopće ne valja raspisuju na dvadesetak stranica.

Foto: srednja.hr

Senatori zagrebačkog sveučilišta, na izvanrednoj sjednici koju su održali danas, odbacili su Nacrt novoga Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je pripremila administracija ministra Radovana Fuchsa. Obrazloženje zašto taj zakonski nacrt ne valja raspisano je na preko dvadeset stranica.

NAVODNO SE OČITOVALA 24 FAKULTETA I AKADEMIJE

– Izvanrednoj sjednici Senata prethodila je dvotjedna javna rasprava na sastavnicama Sveučilišta, u sklopu koje su svoje primjedbe, komentare i sugestije posebnom sveučilišnom povjerenstvu dostavile 24 sastavnice Sveučilišta, kao i više vijeća područja. Okvir za javnu raspravu na Sveučilištu u Zagrebu bio je postavljen šire od rasprave o nacrtu zakona koji je ponudilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tako da se odnosio na cjelovitu reformu sustava znanosti i visokoga obrazovanja, što je bilo obrazloženo u pozivu na javnu raspravu koju je rektor uputio čelnicima sastavnica Sveučilišta, stoji u priopćenju koje smo danas dobili s rektorata.

Opet se pozivaju na sveučilišnu autonomiju

Predloženi zakonski nacrt odbacuju u cijelosti, kažu u priopćenju koje su poslali medijima, iz više razloga. U prvom redu, kažu da je postupak izrade tog nacrta bio netransparentan. Osim toga, narušava se, navode, Ustavom zajamčena sveučilišna autonomija, isključuju se akademske slobode, a politika se upliće u upravljanje. Obezvrjeđuje se, ističu, uloga rektorskog zbora, deklasira se Nacionalno vijeće za znanost, srozava se profesionalno dostojanstvo zaposlenika u znanstveno-nastavnim institucijama…

Reformske zahvate sadržane u zakonskom nacrtu nazivaju ‘isforsiranima’ i tumače ih kao prekid kontinuiteta te povredu stečenih prava, kako ustavno zajamčenih tako i onih osiguranih dosadašnjim propisima. Problematično im je što bi, po novome, postojalo Sveučilišno vijeće. Vijeće je to od šest članova, troje imenuje Vlada, troje senatori javnog sveučilišta, a sedmog, predsjednika, moraju izabrati dogovorno; ako ne uspiju u propisanom roku, to će umjesto njih učiniti Vlada. Senatori zagrebačkog sveučilišta smatraju da to otvara prostor manipulacijama i namjernom instruiranju članova da se ne dogovore kako bi država imala većinu u tom tijelu.

Problematično im je to posebno iz razloga što to više nije, stoji u obrazloženju, nadzorno tijelo kao što je sada Sveučilišni savjet, već – upravljačko. Tu poentiraju na njima problematičnu ovlast Sveučilišnog vijeća da pokrene postupak razrješenja rektora i da potvrđuje programske ugovore, temeljne alate državnog financiranja jednog javnog sveučilišta. Autonomija sveučilišta se također ne poštuje, smatraju, jer ona podrazumijeva da se javna sveučilišta uključe kao ravnopravni partner u izradi novih zakona. Ministarstvo to, po njihovu mišljenju, nije ispoštovalo.

Izdvojeni članak

Redovni studenti, po novome, više neće moći biti u radnom odnosu ni imati vlastiti obrt

Smeta im naziv zakonskog nacrta

Sporno im je i što se fakultetima koji to budu htjeli novim zakonskim nacrtom omogućava lakši izlazak sa sveučilišta kojem pripadaju. Konkretno, za to bi po novome bila potrebna natpolovična većina glasova u senatu, dok je do sada uvjet bio dvotrećinska većina. To je, kažu, ‘put razbijanja sveučilišta’. Rektorski zbor, tijelo koje okuplja rektore javnih sveučilišta, po novome bi trebalo sadržavati i rektore privatnih sveučilišta. To također smeta zagrebačkim senatorima, a dodatno, smatraju da je anomalija što se glasovi u tom tijelu ne ponderiraju sukladno veličini sveučilišta. Drugim riječima, htjeli bi da zagrebačko sveučilište ima povlašteni glasački status u tom tijelu jer je daleko najveće.

Baš kao i senatorima riječkog sveučilišta te studentskim predstavnicima, o čemu smo već pisali, i ostalim je senatorima zagrebačkog sveučilišta problematično što studenti više ne bi trebali imati pravo glasa u izboru dekana, rektora i zapošljavanja profesora. Studenata nema u Sveučilišnom vijeću, a u fakultetskim im se vijećima, kažu senatori, daje samo pravo tražiti suspenzivni veto. To im je i nelogično jer, po istom zakonskom nacrtu, studenti kao članovi senata glasaju o razrješenju rektora te eventualnom izlasku fakulteta sa sveučilišta.

Možda najbizarnija primjedba zakonskom nacrtu resornog ministra tiče se naziva. Naime, sadašnji se zakon zove Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a Fuchs bi ga nazvao Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. Zagrebačkim senatorima se to baš ne sviđa. Sasvim novi naziv zakona, kažu, ‘sasvim suprotno svoj dosadašnjoj normativnoj stvarnosti i praksi na prvo mjesto stavlja visoko obrazovanje, a na drugo znanstvenu djelatnost’. To se onda, navode, ogleda i u strukturi zakona, jer se prvo uređuje visoko obrazovanje, a onda znanost. To je, ističu, ‘potpuno obrnuto nego sve što je do sada postojalo’. Postavlja se pitanje, sasvim ozbiljno navode, poručuje li se time da ‘znanstvena djelatnost jest drugotna i da nju stvara visoko obrazovanje, a ne kao do sada da visoko obrazovanje proizlazi iz znanstvene djelatnosti kao prvotne i najvažnije kategorije’. Zakonskom nacrtu predbacuju još nekolicinu odredbi i promjena, koje ovdje nećemo detaljno raspisivati, što je vidljivo u dokumentu na dnu teksta.

Neslužbeni nacrt im se sviđa

Važno je naglasiti i sljedeću okolnost; dok senatori danas u cijelosti odbacuju Fuchsov zakonski nacrt, jedan drugi dokument u svakome od spomenutih dijelova citiraju kao polazišnu točku za raspravu. Nazivaju ga ‘nacrtom zakona’, iako se zapravo radi o dokumentu koje je složilo povjerenstvo dosta blisko aktualnoj upravi zagrebačkog sveučilišta na čelu s Damirom Borasom, a o kojem Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj uopće nije htjelo ni raspravljati.

Taj dokument, koji je Boras slao i dekanima zagrebačkih fakulteta, kako smo već pisali, nije zapravo službeno prihvaćeno. Ono nema konsenzualnu podršku Nacionalnog vijeća ni Ministarstva ni Rektorskog zbora. Stoga se ne može smatrati kao dokument ravnopravan zakonskom nacrtu Ministarstva znanosti i obrazovanja koji će, nakon interne rasprave na visokim učilištima i institutima, ući i u javno savjetovanje.