Zagrebački studenti maštaju o F1, nekima su se nakon diplome ostvarili snovi: ‘Ovo je prečica u taj svijet’
Zagrebački studenti okupljeni u FSB Racing Team, predstavili su svoj novi bolid za natjecanje u studentskoj formuli. Novi bolid ‘Martens’ može juriti i 130 kilometara na sat. Ljubav prema Formuli 1 je itekako živa među ovim studentima. Neki su odradili pripravništvo pa nakon diplome čak i dobili posao u F1 timovima. Ipak, zbog visokih troškova, naši sugovornici ne vjeruju da ćemo moći uskoro očekivati domaći F1 tim.
Galerija 6 Fotografija
Otvori
Glasan pljesak prolomio se velikom novozagrebačkom dvoranom Sveučilišta u Zagrebu u petak. Najnoviji bolid FSB Racing Teama nazvan ‘Martes’ bio je otkriven je pred brojnim uzvanicima koji su se jedva čekali fotografirati s njime te ga pobliže razgledati. Nisu tu bili samo studenti i djelatnici zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) te predstavnika tvrtki koji su svojim pružili podršku ovom ambicioznom projektu. Između ostalih, Martes, već 12. studentski bolid ove studentske udruge, privukao je i bivše studente, ali i srednjoškolce u pratnji svojih nastavnika koji možda razmišljaju upravo o upisu ovog fakulteta.
Novi bolid juri 130 km/h: ‘Skinuli smo značajnu količinu mase’
FSB Racing team djeluje već 21 godinu, a među 12 studentskih bolida, s ponosom su istaknuli da su napravili i četiri električna. S najnovijim Martesom, zagrebački studenti su spremni za novu sezonu natjecanja Formula Student. FSB-ovci će Martesa najprije provozati u Češkoj od 5. do 10. kolovoza. Potom natjecanje dolazi u Hrvatsku, gdje će se od 10. do 25. kolovoza održavati utrka ‘Alpe-Adria’ na probnoj stazi Bugatti Rimac u Mičevcu. Konačno, zadnja utrka sezone, održat će se u Poljskoj, od 26. kolovoza do drugog rujna. Međunarodno natjecanje studentske formule rezervirano je za najbolja sveučilišta. Dvije su vrste događaja: statički i dinamički.
Dok dinamički događaji provjeravaju same performanse bolida, studenti se u statičkim događajima natječu u predstavljanju poslovnog plana te argumentacijom troškova proizvodnje. Stoga u ovoj formuli nije dovoljno samo razumjeti strojarstvo, već i općenito ekonomiju proizvodnje. Stoga su u formula tim ovog zagrebačkog fakulteta uključeni i studenti drugih studija.
– Nakon zahtjevnih studija i nastave, ovi studenti i dalje žele raditi kroz udrugu. Što reći osim da su oni ponos našeg fakulteta. Inovativni, kreativni, rade timski i uvijek mi je drago proći pokraj njihove garaže, poručio je okupljenima na predstavljanju dekan FSB-a, Zdenko Tonković.
Među studentima jedne od ovakvih FSB-ovih udruga koji su dobili dekanovu pohvalu je i Matija Lilić, glavni tajnik FSB Racing Teama. Kako nam je rekao, ranije je bio i djelatnik pa kasnije i voditelj FSB-ovog odjela za mehanički pogon.
– Kao i svih prethodnih godina, s novim smo bolidom postigli značajno unaprjeđenje, Sada smo skinuli značajnu količinu mase te imamo veća ubrzanja konačnu brzinu. Optimizirali smo rad motora i riješili određene probleme s komponentama koje su nam prije izazivali glavobolju. Maksimalna brzina ovog bolida iznosi 130 kilometara na sat, rekao nam je Matija, student završne godine diplomskog studija na usmjerenju ‘motori i vozila’.
F1 vs studentska formula: Stroža pravila i puno veći budžeti
Za pretpostaviti je da članovi FSB Racing Teama zasigurno vole Formulu 1 (F1), jedan od najpopularnijih automobilističkih sportova na svijetu. Hrvatska zasada još uvijek nema nijedan F1 tim, ali upravo studentske formule bude nadu da mladi ljudi imaju znanja s kojima bi ovaj sport mogao doći i u Hrvatsku. Međutim, rad na studentskom bolidu nije isto kao i rad na F1 bolidu. Iako F1 timova nema u Hrvatskoj, to ne znači da su FSB-ovcima ta vrata zatvorena. Baš naprotiv.
– Tehnički gledano, za F1 bolide su puno stroži zahtjevi, nego za studentske bolide. Ali, zanimljivo je da su brojni članovi našeg tima odradili pripravništva pa čak se i zaposlili u F1 timovima. U mojoj generaciji imamo jednu kolegicu u Red Bullu, a u ranijoj generaciji, jedna osoba je u Mercedesu, a druga isto u Red Bullu. Općenito se u svijetu natjecanje studentske formule doživljava kao prečica za ulazak u F1 svijet, rekao nam je glavni tajnik FSB Racing Teama.
Upitan o osobnim željama, Matija nam je rekao i da bi rado bio zaposlen za neki F1 tim u radu na poslovima poput mehanike, dinamike vozila ili simulacija. No, uz strože zahtjeve, upozorio je da su budžeti između F1 i studentske formule ‘nebo i zemlja’.
– I to ne samo budžeti F1, već i za manje utrke. Recimo, F2 sponzoriraju firme koje su puno veće od naših domaćih tvrtki na svome tržištu, a kamoli na svjetskom, rekao je Matija na pitanje koliko je realno očekivati od naših domaćih tvrtki financiranje rada na pravom F1 bolidu.
Studentska formula dobra baza za prelazak u F1: Isti princip, ali treba nadograđivati znanje
Među alumni studentima i bivšim članovima FSB Racing Teama, zatekli smo, Luku Mileka. Nakon što je radio na studentskoj formuli do 2020. godine, ovaj magistar strojarstva sa specijalizacijom za motore i vozila sada radi u Rimac Technologyju na razvoju ‘gearboxa’, odnosno reduktora ili mjenjača. Kako nam je rekao i dalje je uključen u natjecanja studentske formule gdje se prijavljuje kao volonter.
– F1 je stepenica iznad studentske formule po opsegu posla te imaju dodatna pravila koja se moraju poštovati pri radu na bolidu. Ali generalno, princip je isti, iako znanje koje stekneš sa studentskim bolidom nije dovoljno za F1. No, stekneš iskustvo, imaš bazu s kojom možeš dalje raditi i imaš dobre temelje za rad na F1 bolid. Znaš gdje potražiti informacije koje ti trebaju, u kojem smjeru ići, što ti je važno, a što nevažno, rekao nam je Luka.
Istaknuo je da i on također poznaje jednu osobu koja se nakon FSB-a zaposlila u F1 industriji. Kako nam je rekao, FSB-ovci u F1 timovima se uglavnom zapošljavaju na razvojima elektroničkih dijelova ili u timovima za vođenje projekata.
– Po pričama koje čujem od kolegice koja radi u F1 timu Red Bulla, tamo se dosta cijeni Rimac Technology i lako nam je prijeći tamo. Tako da nam radu F1 nije blokiran, uvjerava nas Luka.
Upitan postoji li mogućnost da bi upravo Rimac mogao pokrenuti svoj F1 tim, magistar FSB-a nam je rekao da bi to bilo sjajno, ali ne previše izgledno. Naravno, novac je ponovno glavni problem, iako ne i jedini.
– Mi razvojni inženjeri o tome maštamo, ali to bi bio jako veliki korak. Trenutno se bavimo izradom komponenata, a ne izradom bolida, objasnio nam je Luka.
Izazovna utrka bez treninga: ‘Ubrzavao sam si snimku na mobitelu da naučim stazu’
Dok FSB-ovci imaju prilika zapošljavanje u F1 timovima na održavanju bolida, postati vozač puno je teže. Čak i na studentskoj formuli, kako je istaknuto na predstavljanju ‘Martesa’, vožnja bolida rezervirana je samo za najcjenjenije članove. Dok još ostaje vidjeti tko će ove godine FSB-ove kotače, 2021. godine ta je čast pripala Zvonimiru Ercegovcu, danas također zaposleniku Rimca koji se bavi razvojem baterija za vozila. Odnosno, njihovim sustavima hlađenja.
– To je bila velika čast i povjerenje koje mi je tim pokazao nakon toliko vremena truda i izostavljanja prijatelja i obitelji. Svi u timu žele probati voziti bolid i nema puno ljudi tu priliku. Nakon sezone u kojoj sam vozio, organizirali smo da istaknuti članovi, ljudi koji su u timu najviše pridonijeli, isprobaju bolid. Tako da je 15 do 20 ljudi vozilo bolid, prisjetio se Zvonimir.
Kako nam je pojasnio, u timu se za utrke prijavljuje četiri do šest vozača. Svaki vozač ima po dva pokušaja na svakoj disciplini utrke, ali naposljetku se može natjecati samo u dvije discipline. Zvonimir je naposljetku predstavljao svoj fakultet u kategorijama ‘Autocross’ i ‘Endurance’.
– Na Autocrossu imaš dva pokušaja proći stazu na brzom krugu. S tim da stazu vidiš samo ujutro na dan utrke kada je obilaziš pješice. Na obilasku sam cijelo vrijeme držao mobitel uz prsa i kasnije na Laptopu snimku ubrzao 8 do 10 puta pa je gledao ispočetka više puta kako bi naučio stazu. Treninga nije bilo te je poželjno da si već upoznat s bolidom pa da ti je samo staza novost, objasnio nam je Zvonimir.
Iz proizvodnje baterija bi odmah otišao u F1: ‘To je prilika koju ima 20 ljudi na svijetu’
U sjećanju mu je posebno ostala i utrka ‘Alpe Adria’ u Hrvatskoj jer je tada prvi put ozbiljnije vozio bolid po kiši. Općenito, Zvonimir nam je rekao da je bolid koji je vozio bio vrlo lako upravljiv. Zbog toga što osjećate bolid čitavim tijelom tijekom vožnje, rekao da mu je bilo lako reagirati na stazi. Na upit bi li bio spreman napustiti svoj posao ako mu se ponudi prilika da bude F1 vozač, naš sugovornik nije dvojio ni trenutka. Tim više kada se prisjetio famozne izjave legendarnog glumca i vozača automobilističkih utrka, Stevea McQueena.
– Ljudi kažu da za biti F1 vozač trebao biti brz i dobar. Ali ne, trebaš jednostavno biti bogat. Posao radim da bih živio a jedan trkači vozač je izjavio: ‘utrkivanje je život i sve što dolazi između toga je samo čekanje’. Da mi netko kaže da dođem sad voziti F1, išao bi. S dužnim poštovanjem prema svima koji su uključeni u moj posao, ali to je prilika koju ima 20 ljudi na svijetu. Da možeš voziti a da te ne stavi u doživotne dugove, to bi bila šokantna prilika. Mnogi ljudi plaćaju da bi vozili, zaključio je Zvonimir.
