Jesam li magistar ili diplomant? Ovako su prema pravima i obvezama izjednačene stare i nove diplome
Kako bi se regulirala i po pravima uskladila akademska i stručna zvanja, stečena prije i poslije uvođenja sustava Bolonje u Hrvatskoj, još u listopadu 2007. donesen je Zakon o akademskim i stručnim zvanjima i akademskom stupnju. No, više od deset godina poslije, raznovrsnost akademskih i stručnih stupnjeva na tržištu rada stvaraju zabunu pa smo odlučili još jednom pojasniti kako se prema tom Zakonu po pravima i obvezama izjednačavaju predbolonjska i postbolonjska akademska i stručna zvanja.
foto: Pixabay.com
Odmah naglasimo da su magistri znanosti, magistri umjetnosti te oni koji su završili poslijediplomski stručni ili umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi, zadržali stečene akademske stupnjeve odnosno stručne nazive.
Koja se zvanja stječu nakon završetka pojedinih sveučilišnih studija
Usklađivanjem starih i novih akademskih naziva svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv – magistar struke. Dakle nekadašnji diplomirani pravnik, po novom imenovanju je magistar struke prava.
Razlika za isti akademski stupanj postoji u slučaju tehničkih znanosti, budući da je Zakon uzeo u obzir tradiciju pa je u nazivu opstala titula inženjer. Tako je dakle nekadašnji inženjer građevine, nakon uvođenja Bolonje postao magistra inženjerka (magistar inženjer) građevine. To jest završetkom sveučilišnog diplomskog studija (čijim završetkom stječete najmanje 300 ECTS bodova), postajete magistar struke odnosno magistar inženjer (i konkretno područje u slučaju tehničkih znanosti).
Zakon propisuje da završetkom sadašnjeg preddiplomskog sveučilišnog studija, koji u pravilu traje tri do četiri godine, a čijim se završetkom dobiva od 180 do 240 bodova, stječe naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.
Završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija kojim se dobiva od 60 do 120 ECTS bodova stječe se zvanje sveučilišni specijalist uz naznaku struke. Primjerice sveučilišna specijalistica informatičkog menadžmenta.
Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri godine (potrebno 180 bodova), stječe se akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktor umjetnosti, uz naznaku znanstvenog ili umjetničkog područja (akademski stupanj).
Usklađivanje starih i novih zvanja
Kada je riječ o ujednačavanju predbolonjskog i bolonjskog sustava stvari stoje ovako. Osobe koje su po starom sustavu završile:
- stručni dodiplomski studij (u trajanju kraćem od 3 godine) i stekle višu stručnu spremu, izjednačene sa stručnim nazivom stručni pristupnik/-ica (uz naznaku struke) ili stručnim nazivom stručni prvostupnik uz naznaku struke (u tehničkim znanostima stručni prvostupnik inženjer), ako se radi o osobi koja je završila stručni studij koji nosi više od 180 do 240 ECTS bodova
- stručni dodiplomski studij (u trajanju od najmanje 4 godine) i stekle visoku stručnu spremu, izjednačene sa stručnim nazivom stručni specijalist/-ica uz naznaku struke,
- poslijediplomski stručni studij koji se izvodi na sveučilištu izjednačen je s akademskim nazivom sveučilišni specijalist/-ica uz naznaku struke, što smo već pojasnili u prethodnom paragrafu
Na kraju dodajmo i ona zvanja, koja su ostala ista nakon uvođenja Bolonje.
Osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij, kojim se stječe akademski stupanj magistra znanosti te umjetnički studij kojim se stječe akademski stupanj magistra umjetnosti, zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti/magistra umjetnosti.
Oni koji su završili poslijediplomski stručni ili umjetnički studij na veleučilištu ili visokoj školi prema propisima važećim prije donošenja Zakona o akademskim i stručnim zvanjima i akademskom stupnju, zadržavaju stečeni stručni naziv magistar/magistra.
Popis akademskih naziva i akademskih stupnjeva i njihovih kratica utvrđuje Rektorski zbor, sukladno Zakonu o akademskim i stručnim zvanjima i akademskom stupnju, dok popis stručnih naziva i njihovih kratica zajednički utvrđuju Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor, sukladno istom, spomenutom Zakonu. U dokumentima ispod pogledajte koje ste ili ćete zvanje vi steći te kako ćete to kraticom moći ispisati.
[scribd id=369349466 key=key-Ge7O4Tr3ULR9XYgQrHky mode=scroll]
Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica.
[scribd id=369349728 key=key-XTLbnek4f9qdsQdgVXha mode=scroll]
Popis stručnih naziva i njihovih kratica:
[scribd id=369350389 key=key-RABhgQ105ysrIJ8FfAz7 mode=scroll]
