Zašto se prije nije zaustavila muljaža na Hrvatskim studijima? Pitali smo bivšu ministricu Divjak
Nalaz upravnog nadzora na Fakultetu hrvatskih studija je katastrofalan, no za dio upućenije javnosti – očekivan. Prije pet godina, još za vrijeme mandata ministrice Blaženke Divjak, sveučilišni profesori tražili su da provedene inspekciju na toj ustanovi. Sporne su bile statusne promjene, ali i brojna zapošljavanja. Razgovarali smo s bivšom ministricom i pitali ju kako to da tada nije uspjela provesti nadzor i što je pošlo po krivu.
Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak
Foto: srednja.hr
Akademska zajednica zgrožena je magnitudom i količinom nepravilnosti u nalazu upravnog nadzora provedenog na Fakultetu hrvatskih studija. Neovlaštena zapošljavanja, masovni dodaci na plaću bez pokrića, nezakonito izvođenje studijskih programa samo su neke od makljaža koje su se događale tamo otkako su koncem 2019. postali fakultet pa do danas.
No, svi upućeni znaju da su problemi takvog tipa na Hrvatskim studijima započeli puno prije nego su dobili status fakulteta. Već u siječnju 2017. provedena je dubiozna promjena njihovog statusa kojom su postali sveučilišni odjel. Bivši rektor Damir Boras, uz blagoslov senatora, instalirao je upravu i stručno vijeće, a onda je krenulo – masovno kadroviranje, obračunavanja s disidentima pa čak i napadi na studente. Studenti su prosvjedovali i blokirali nastavu, a koncem godine bivši je rektor tužio studenta Hrvatskih studija Luku Kovača.
Upravni nadzor pokušala je pokrenuti Blaženka Divjak
U takvim je okolnostima među glasnijim akterima u akademskoj zajednici bio Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Sindikalisti su u nekoliko navrata tražili od Ministarstva znanosti i obrazovanja da provede upravni nadzor na Hrvatskim studijima, em zbog dubiozne promjene statusa, em zbog masovnih natječaja i zapošljavanja.
Ministrica znanosti tada je bila Blaženka Divjak. U Vladu je ušla takoreći u političkoj trgovini HDZ-a i HNS-a, na prijedlog potonje stranke, no kao nezavisna stručnjakinja. Javnost ju je poznavala kao bivšu zagrebačku prorektoricu i Borasovu suparnicu na rektorskim izborima koja je od njega izgubila za tek nekoliko, šuškalo se, upravo studentskih glasova.
U ladici su je dočekali zahtjevi za upravni nadzor i ona je te postupke, u neku ruku, pokrenula. Blokirala je sveučilišta, zabranila zapošljavanja, tražila očitovanja. Sve je krenulo dosta ambiciozno, no kako su prolazili tjedni i mjeseci, a vijesti nije bilo, u akademskoj se javnosti probudila skepsa. Upravni nadzori nikad nisu provedeni do kraja, a bivša ministrica Divjak često se pravdala kako joj rektor Boras nije dostavljao potrebne dokumente, čak je Ministarstvo tužio i Ustavnom sudu.
‘Rektor je odbio poslati bilo kakve dokumente’
Javili smo se ovih dana bivšoj ministrici i zajedno smo se prisjetili tog perioda. Pitali smo je da nam iz sadašnje perspektive, s određenim odmakom, kaže što je pošlo po krivu. Kako je njenom nasljednicu Radovanu Fuchsu pošlo za rukom odraditi ono što je ona jedva uspjela pokrenuti. Nema, kaže nam Divjak, sada službenu dokumentaciju jer je ona u Ministarstvu, već može govoriti prema sjećanju i onome što joj je dostupno.
– Tražila sam upravni nadzor ne samo vezano uz Hrvatske studije nego i druge dubioze Sveučilišta u Zagrebu. U to vrijeme Hrvatski studiji nisu imali pravnu osobnost nego su bili pod direktnom upravom rektora, što sada nije slučaj jer su fakultet s pravnom osobnošću. Rektor je odbio poslati bilo kakve dokumente vezane uz upravni nadzor i tužio Ministarstvo Ustavnom sudu. Tražio je ocjenu legitimnosti provođenja upravnoga nadzora od strane MZO-a. Ustavni sud je tražio od MZO-a obrazloženje, koje smo očito dobro napravili jer je Ustavni sud, istina nakon dužeg perioda, odgovorio u veljači 2020. da je upravni nadzor legitiman, prisjetila se ministrica Divjak.
Upravo tu je sjelo naše drugo važno pitanje; pitamo Divjak što se dogodilo nakon te odluke Ustavnog suda i je li pokušala ponovno provesti inspekciju nad radom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih studija.
– To je bilo vrijeme kada su se fizički zatvarala sveučilišta i škole zbog pandemije, te bilo kakav ulazak u prostor nije bio moguć. S druge strane, u Zakonu o visokom obrazovanju i znanosti nije postojao rok u kojem sveučilište mora odgovoriti na zahtjev, pojasnila je bivša ministrica.
HDZ-u nije odgovaralo da se tada ‘talasa’
Napominje kako je njena administracija izradila prijedlog novog Zakona o znanosti. U njemu se jasnije regulirala procedura upravnog nadzora. No, taj nacrt nije ni ušao u proceduru jer, kako kaže, približavali su se izbori pa HDZ-u nije odgovaralo da se tada ‘talasa’. Osim toga, prisjeća se, krenula je pandemija i svi su time bavili pa nije bilo resursa za pritisak vezano uz redovite procedure.
Nekoliko godina kasnije djelatnice MZO-a bez problema su ušetale na Fakultet hrvatskih studija i obavile nadzor. Uzele su dokumente, obavile uvid, tražile dopunu dokumentacije, a nešto više od dva mjeseca nakon što je pokrenut, nadzor je i završen. Objavljen je nalaz u kojem je utvrđena gomila nepravilnosti, zbog čega je slučaj završio na državnoj inspekciji, poreznoj upravi i DORH-u. Divjak kaže kako njoj nije poznato jesu li djelatnice, kako mi navodimo, samo ušetale na Fakultet hrvatskih studija.
– No, to je sada teoretski moguće, ako je nadzor proveden nakon donošenja novoga Zakona o visokom obrazovanju ove godine. Naime, prostor sveučilišta je, prema sadašnjem i prethodnom zakonu, nepovrediv. Međutim, novim je Zakonom napravljen izuzetak u članku 4., stavak 6. gdje se navodi da ‘državna tijela i tijela državne uprave ovlaštena obavljati inspekcijski nadzor mogu djelovati na prostoru sveučilišta bez suglasnosti rektora, u skladu s propisima kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora’, napominje Divjak.
Ranije zakonske odredbe to nisu predviđale jer su tada državna tijela na prostoru sveučilišta, podsjeća profesorica Divjak, mogla uredovati samo uz suglasnost rektora ili dekana, temeljem odluke suda ili uslijed neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu.
Sindikalisti nisu zadovoljni
Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja oglasio se o skandaloznom nalazu upravnog nadzora na Fakultetu hrvatskih studija. Nadzor su zatražili još 2017. kada je ministrica Divjak bila na funkciji, no Ministarstvo se tada, kažu sindikalisti, iako je bilo dužno postupiti po tom zahtjevu ‘oglušilo i nije poduzelo ništa’.
– Organizirali smo niz konferencija za medije, pisali priopćenja, pravna mišljenja, upoznavali javnost s problemima, a kada smo shvatili da nema drugog načina za zaštitu ustanove i prava njenih zaposlenika 2017. smo organizirali i štrajk. U svemu tome, ostali smo usamljeni, navode sindikalisti.
Ministarstvo je reagiralo tek sada kad je već kasno jer je faks, kažu, ‘kadrovski devastiran’, protjerani su zaposlenici i šteta je učinjena. Ministarstvo je davno, ponavljaju, trebalo provesti upravni nadzor, no za to očito nije bilo političke volje.
– Čak i sada, kada su glavni akteri ostali bez formalnih pozicija moći, upravni je nadzor proveden parcijalno i ne zahvaća najkritičnije razdoblje upravljanja tom ustanovom, istaknuli su iz Sindikata, a ponašanje Ministarstva drže neprincipijelnim i kalkulantskim, stoji u priopćenju koje u cijelosti možete pročitati na dnu teksta.
Nikad nećemo znati što se tada, stvarno, zakuhalo…
Razjasnimo zašto je važno znati što se događalo na Hrvatskim studijima prije nego su postali fakultet. Kada su 17. siječnja 2017. pretvoreni u sveučilišni odjel, rečeno je da je to privremeni, prijelazni model. Pod egidom privremnosti instalirana je uprava na čelu s Marijom Grčevićem, stručno vijeće imenovao je rektor, a institucija je u tom statusu ostala naredne gotovo tri godine.
U tom periodu tamo su se zaposlili deseci nastavnika, mnogi od kojih seniora kojiima su trebala produljenja ugovora; takvi su primjerice Mislav Kukoč, Jasna Jeličić Radonić, a na mala je vrata među upravljačku elitu na tom faksu, uvijek na poziciji iz sjene, ušao i nekad moćni zagrebački prorektor Ante Čović. Transformirani su studijski programi, a nepodobni su profesori izbačeni iz upravljačkih tijela. Neke od njih pokušali su ušutkati stegovnim i drugim postupcima.
Studentski su predstavnici pretrpjeli razne pritiske od strane uprave Hrvatskih studija. Nakon što su morali izaći iz studentskih udruga, obećani su im novi prostori koje nikada nisu dobili, a jedan od studenata, ponovimo još jednom, zaradio je i tužbu od rektora. U tom periodu MZO nije imao nadzor ni nad trošenjem novca ni glede provjere zakonitosti rada. Te tri godine neminovno su stvorile prostor za nepravilnosti koje su se kasnije događale i koje je sada utvrdio upravni nadzor, no izgledno je da nikada nećemo znati crno-na-bijelo kakve su se malverzacije tada radile.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
