Studenti geografije s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Fran Faber i Denni Kunjas dobili su Rektorovu nagradu za svoj rad ‘Pitanje regionalnog identiteta Prigorja – percepcija mladih’. U svome radu istražili su na koji način mladi do 35 godina doživljavaju Prigorje te što najčešće povezuju s pojmom Prigorja. Za Prigorje su se odlučili jer je riječ o slabo istraženoj regiji koja je često izostavljena iz karata i atlasa s tradicijskim regijama Hrvatske.
Foto: Ramona Ščuric | Fran Faner, Denni Kunjas
U današnjem globaliziranom svijetu, pitanje regionalne pripadnosti naoko se čini trivijalnim i nevažnim. No, studenti georgrafije znaju zašto je i dalje važno baviti se pitanjem regionalnog identiteta. Fran Faber i Denni Kunjas, studenti Prirodoslovno-matematičkog fakulteta su za svoj rad ‘Pitanje regionalnog identiteta Prigorja – percepcija mladih’ dobili Rektorovu nagradu. Istražili su na koji način mladi do 35 godina percipiraju Prigorje, osjećaju li pripadnost toj regiji te doživljavaju li je samo kao geografski pojam.
Slabo prepoznatljiva regija
Fran i Denni studenti su geografskog odsjeka PMF-a. Obojica imaju 22 godine i žive u Zagrebu. Inspiracija za ovu temu bila im je nastava na fakultetu, a za Prigorje su se odlučili jer je riječ o regiji koja ima slabu prepoznatljivost i u smislu prostora i u smislu kulturne pripadnosti.
– Na bavljenje ovom temom potaknula nas je nastava, a posebno nas je zainteresirala nakon što smo dobili rezultate za slično istraživanje provedeno na manjem uzorku ispitanika, koje smo radili za seminar. Za samo pisanje rada odlučili smo se nakon razgovora s mentoricom, Bornom Fuerst-Bjeliš. Kao što smo naveli u radu, regija Prigorje slabo je prepoznata i istražena te se često izostavlja na kartama i u atlasima s navedenim primjerima tradicijskih regija Hrvatske. U području regije Prigorje nalazi se praznina između drugih tradicijskih regija Središnje Hrvatske – Zagorja, Međimurja, Podravine, Moslavine i Turopolja. Također, za sve navedene tradicijske regije postoji prostorna definicija u Hrvatskoj enciklopediji, dok za regiju Prigorje toga nema, navode Fran i Denni.
Važnost bavljenja pitanjem identiteta
Ideju za rad Fran i Denni su dobili krajem prošle godine, a za istraživanje i izradu rada trebala su im tri mjeseca. U istraživanju su se fokusirali na mlade od 18 do 35 godina, te je ispitanike koji žive u regiji i oko nje bilo prilično teško pronaći, jer je mladih sve manje.
– Smatramo da je važno baviti se identitetom na svim razinama – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj. Živimo u doba globalizacije gdje dolazi do spajanja kultura i posljedično nestajanja lokalnih identiteta. Također, identitet danas ima sve veću važnost u formiranju turističke ponude bazirane na jedinstvenosti prostora, objasnili su Fran i Denni.
Rezultati istraživanja
Studenti su pomoću ankete ispitali stavove mladih koji žive na geografskom području Prigorja, ali i onih koji žive u okolici Prigorja o njihovom percipiranju regije. Kao sredstvo istraživanja koristili su anketu, a prostor Prigorja definirali su prostor koji obuhvaća 11 jedinica lokalne samouprave na području Zagrebačke i Koprivničko-križevačke županije. To su gradovi Dugo Selo, Vrbovec i Križevci te deset općina na tom području. U to su uključili i općine Sveti Ivan Zelina i Sveti Petar Orahovec te južni dio Sesveta, koje administrativno spadaju pod Grad Zagreb.
Fran i Denni utvrdili su kako stanovnici Prigorja prepoznaju to područje kao zasebnu regiju te i sami sebe nazivaju Prigorcima. No, Prigorje je manje prepoznato u susjednim regijama. Kulturna obilježja regije ispitanici su proglasili najznačajnijima, ali Prigorje ima nejasan prostorni obuhvat – brojni ispitanici nisu mogli točno odrediti gdje počinju i završavaju granice Prigorja. Također, nisu mogli odrediti elemente identiteta koji Prigorje izdvajaju od ostalih regija.
Kao najznačajniji element prepoznavanja regije izdvaja se Kalničko gorje, koje su kao obilježje Prigorja izdvojili i Prigorci i oni koji ne žive na tom području. Ispitanici su također istaknuli poljoprivredu i stočarstvo kao prepoznatljiv element Prigorja. Kao najprepoznatljivije kulturno obilježje Prigorja ispitanici su istaknuli vinograde, a lokalni govor također je istaknut kao važan element.
‘Geografija nije samo školski predmet’
Fran i Denni ističu kako su rezultati zanimljivi jer pokazuju da ljudi koji žive u Prigorju prepoznaju ga kao regiju, ali oni koji ondje ne žive puno slabije prepoznaju identitet regije. Prigorje nije jasno prostorno definirano, a nisu istaknuti ni jasni elementi identiteta koji bi definirali Prigorje.
– S obzirom na to da živimo sa suprotne strane od područja koje smo istraživali, a za koje se isto zna reći da je granica Prigorja i Zagorja, bilo bi zanimljivo proširiti područje istraživanja i vidjeti ako postoji kontinuirani prostor regije Prigorje koji bi se protezao od Kalničkog gorja, pratio istočne pa južne obronke Medvednice, sve do područja Grada Zaprešića i okolice. Tada bi vidjeli prekida li grad Zagreb regiju Prigorje na dva odvojena dijela, istaknuli su Fran i Denni.
Fran i Denni su sretni zbog osvojene Rektorove nagrade, a temom regionalnog identiteta žele se baviti i kasnije.
– Jako nam je drago da smo osvojili nagradu, ali još više da je rad prepoznat kao kvalitetan i koristan što dokazuje da geografija nije samo školski predmet, poručili su.
