Robert Kopal otkrio kojim kriterijima će se voditi žiri na ‘Ideji godine’
U tijeku su prijave za srednjoškolsku ‘Ideju godine’, koja treba biti popraćena financijskim planom, a timovi prvih deset plasiranih projekata trebat će adekvatno i predstaviti ideju. Popričali smo s dekanom Visoke škole za financije i pravo, dr.sc. Robertom Kopalom. Dekan visoke škole koja je jedan od partnera ‘Ideje godine’ te član žirija, otkrio je kojim kriterijima će se voditi pri odabiru najbolje ideje, kao i što se očekuje od srednjoškolaca i njihovih projekata.
‘Ideja godine – novim tehnologijama do poslovnog uspjeha‘ i ove godine u suradnji s partnerima Algebrom i Effectusom traži najbolju srednjoškolsku ideju popraćenu poslovnim planom. Budući da za prijave imate još vremena, donosimo intervju s dekanom Visoke škole za financije i pravo Robertom Kopalom, koji je otkrio što očekuje od srednjoškolskih ideja, kao i kojim kriterijima će se voditi pri ocjenjivanju istih.
S: Kojim ćete se kriterijima voditi u ocjenjivanju srednjoškolskih projekata?
Najvažniji kriteriji su inovativnost i
kreativnost ideje, financijska opravdanost projekta, društvena prihvatljivost
ideje i implementacija tehnoloških rješenja. Kroz ove kriterije želimo kod
učenika potaknuti kreativno razmišljanje, ali i svijest o tome da projekti osim
svoje financijske strane trebaju na neki način doprinositi i dobrobiti društva.
Naravno, tehnologija je danas sastavni dio života, pa tako i poslovanja, pa
očekujemo da se ona implementira u bilo koji dio projekta. No, osim navedenoga
važna je i struktura poslovnog plana, odnosno da li je plan jasno napisan, da
li je strukturiran i cjelovit i dr. Ocijeniti ćemo i ima li projekt tržišni
potencijal, iako taj kriterij ima manji ponder. Na kraju, vrednovanje projekta
ovisi i o stilu pisanja te da li je tekst napisan jasno, gramatički i
pravopisno točno. Smatramo da je način izražavanja važan.
S: Smatrate li da je bitno koju srednju školu pohađaju timovi koji se prijavljuju na Ideju godine?
Kriteriji za prijavu jasno kažu da se prijavljuju
timovi srednjoškolaca. Smatramo da svi naši srednjoškolci posjeduju određenu
dozu kreativnosti i inovativnostišto nije nužno u vezi sa školom koju pohađaju.
Sama ideja nije dovoljna. Potrebno ju je razviti, oblikovati i na pravilan
način prezentirati. To može, ali ne nužno, biti povezano s
profesorima-mentorima koji će više ili manje motivirati tim i poticati vještine
svojih učenika, ali nikako to ne bismo povezali sa školom.
S: Dobivaju li srednjoškolci dovoljno znanja u svojim školama kako bi uopće krenuli u ovaj projekt?
Projekt je nastao kao ideja da se stvori platforma na kojoj će srednjoškolci u praktičnom smislu afirmirati svoja znanja. Mislimo da bi za postavljene kriterije znanje dobiveno u srednjoj školi trebalo biti zadovoljavajuće. S druge strane, Ideja godine može biti lakmus koji će pokazati da li je to doista tako. Iskustva prošlogodišnje Ideje godine pokazalo je da su srednjoškolci itekako sposobni kreirati ovakve projekte.
S: Koliko sami učenici mogu učiniti ako smatraju da su u školi nedovoljno informirani o određenim područjima, a žele napraviti dobar projekt?
Kroz projekt Ideja godine potičemo i samostalno, neformalno učenje. Izvor informacija u današnjem okruženju je beskonačan. Korištenje tih informacija i njihovo implementiranje u projekt koji želimo razviti predstavlja važnu vještinu. Možemo reći da je danas gotovo svima dostupna ista količina informacija, no neki te informacije koriste kako bi kreirali uspješne projekte, a neki te informacije ignoriraju i čekaju da netko drugi nešto napravi. Korištenjem dostupnih informacija na kreativan i inovativan način učenici pokazuju koliko su proaktivni i motivirani za iskorak te osobni razvoj. S druge strane, u suradnji s portalom Srednja.hr doprinosimo pripremljenosti učenika za izradu kvalitetnih projekata osmišljavanjem edukativnih tekstova u svezi marketinga, kreativnosti, zaštite intelektualnog vlasništva i dr.
S: Od kojih škola očekujete najbolje projekte, ukoliko postoje takve? Sudeći prema iskustvu s prošlogodišnje Ideje godine, iz kojih škola su po Vama stigle najbolje ideje?
Nikako ne bismo izdvajali škole. Smatramo da svi imaju jednake pretpostavke, a riječ je samo o poticaju i motivaciji da se određeno vrijeme posveti učenju i radu izvan školskih obveza. Prošlogodišnje iskustvo nam je pokazalo da je najmanje zaprimljenih prijava došlo iz Zagreba što nas je možda u prvom trenutku malo i iznenadilo. Najviše timova došlo je iz varaždinske regije baš kao i same prošlogodišnje pobjednice. Iako je i prošlogodišnje (prvo) natjecanje pobudilo veliki interes, ove godine očekujemo još veći broj prijava.
S: Što biste savjetovali učenicima u kojem smjeru trebaju krenuti prilikom smišljanja ideja? Što biste vi voljeli vidjeti kod njihovih projekata?
Već smo više puta naglasili kreativnost i inovativnost. Želimo ideje, želimo da učenici pokažu sve ono što, sigurni smo, znaju, trebaju, žele i maštaju. Ne bismo isticali primjere ideja, jer smatramo da na taj način ograničavamo kreativnost, no početna točka uvijek može biti neki problem koji se želi riješiti, neka želja koju ne možemo zadovoljiti postojećim proizvodima i uslugama na tržištu ili neka ideja koja već dugo tinja, a može pozitivno utjecati na kvalitetu života ljudi u našem okruženju.
Kreativnost je sposobnost koja omogućuje da promatrajući istu informaciju koju vide i drugi donesemo zaključak drugačiji od svih ostalih. A naša je kreativnost određena odabirima. Odabirima koje prihvaćamo i odabirima koje ne prihvaćamo. Ako uvijek razmišljate na isti način, uvijek ćete dobivati iste rezultate. Mlade ljude, učenike, studente je potrebno naučiti razmišljati. Omogućiti im da postanu poslovno inteligentni. Omogućiti im da učinkovito rješavaju nove i do tada nepoznate probleme. Novim i inovativnim metodama. Koje postaju nove i inovativne konvergencijom zasebno razvijenih,a posljedično i naučenih, znanja i vještina.
S: Koliko je zaista bitan financijski plan u razradi projekta?
Izrada poslovnog plana zahtjeva sagledavanje vlastitih i tržišnih mogućnosti.Predstavlja prijelaz iz faze osmišljavanja ideja u fazu odabira odnosno realizacije ideje. Predstavlja suočavanje s realnošću.Predstavlja suočavanje s vlastitim snagama i slabostima te s vanjskim prilikama i prijetnjama.
Definiranjem financijskog plana, kao dijela poslovnog plana, učenici promišljaju isplativost projekta. On je samo jedan od kriterija koji se ocjenjuju, no njime želimo dobiti informaciju o tome kolika su ulaganja potrebna i koja sredstva su nužna da bi taj projekt zaista zaživio na tržištu.
S: Koliko će biti bitna pismenost i način izražavanja, te struktura projekta, odnosno plana?
Pismenost je temelj za sve buduće aktivnosti i u ovom je projektu od izuzetne važnosti. Možda učenici tijekom dosadašnjeg obrazovanja nisu dobili visoku razinu znanja potrebnu za razradu ideje i plana, no svakako su morali još u osnovnoškolskoj razini steći osnovnu pismenost. Nažalost, često,usmjeravajući se na problem, zanemarujemo pismenost. Način prezentiranja vrlo je važan, što će svi, prije ili kasnije, na tržištu rada i sami okusiti. I najbolja ideja ukoliko nije adekvatno prezentirana neće biti razumljiva, zbog toga će ostati neprihvaćena i sav trud pada u vodu.
S: Očekujete li projekte koji će biti na hrvatskoj ili na globalnoj razini? Hoće li ideje koje bi se mogle primijeniti globalno imati veće šanse za pobjedu?
Projekte nećemo vrednovati po tom kriteriju, jer smatramo da je jednako važno biti dobar na lokalnoj razini, kao i na globalnoj razini. Jednako je važno kreirati projekt koji poboljšava život stanovnika našeg kvarta, kao i projekt koji će imati pozitivan utjecaj na globalnoj razini.
