[AFERA KOEFICIJENTI] Ministrica Divjak blokirala sveučilišta zbog 30 milijuna kuna

Ministricu Blaženku Divjak prvi tjedan u uredu dočekala je čestitka u obliku prekoračenih sveučilišnih koeficijenata u iznosu od 30 milijuna kuna. Sveučilišta u Hrvatskoj malo su se zaletila s obračunskim koeficijentima pa su tako prekoračili limite koje imaju i to za 30 milijuna kuna. S koeficijentima se zapošljavaju kadrovi, a masovni javni natječaji pojavili su se primjerice na Hrvatskim studijima, odnosno na Sveučilištu u Zagrebu, na koje otpada prekoračenje od otprilike 10 milijuna kuna. U posjedu smo maila koje je MZO poslao upravi Sveučilišta, a ono zatim svim sastavnicama, u kojem stoji kako se do kraja lipnja zabranjuju daljnja zapošljavanja i napredovanja znanstvenika. U tom periodu trebala bi se raščistiti situacija, odnosno pronaći odgovorne za nastalu situaciju. Zabrana zapošljavanja je došla jer se iz Ministarstva boje da bi iznos u aferi Koeficijenti mogao i dodatno porasti.

Afera Koeficijenti foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info

Prvi veliki potez nove ministrice znanosti i obrazovanja dolazi u njenom prvom tjednu na čelu Ministarstva. Naime, Uprava za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja prekjučer je obavijestila Upravu Sveučilišta u Zagrebu o prekoračenom dodijeljenom obračunskom koeficijentu. Istu obavijest Uprava Sveučilišta proslijedila je sastavnicama Sveučilišta, a Srednja.hr u posjedu je maila koji je MZO inicijalno poslao Sveučilištu, a koji nam je proslijeđen s jedne od sastavnica Sveučilišta. MZO nalaže Sveučilištu, a posredno i sastavnicama, da u tekućem mjesecu lipnju ne preuzima nove obveze vezane uz rashode za zaposlene na teret državnog proračuna, jer za iste MZO ne može odobriti unos u Registar. Drugim riječima, MZO nalaže Sveučilištu u Zagrebu da u lipnju obustavi nova zapošljavanja ili napredovanja.

– Tijekom lipnja, odobravat će se samo sljedeće promjene: povratak s bolovanja, mirovanja i neplaćenog dopusta; povećanje plaće za doktorate; promjene na postojećim položajnim mjestima; zamjenska radna mjesta za bolovanje; nova radna mjesta redovitih profesora u trajnom zvanju sukladno odredbama članka 67. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, stoji u obavijesti Ministarstva.

Na razini države prekoračenje 30 milijuna, od toga samo u Zagrebu 10 milijuna kuna

Kako neslužbeno doznajemo, dodijeljene obračunske koeficijente prekoračila su i sva velika sveučilišta u Hrvatskoj, uz zagrebačko, i riječko, splitsko te osječko sveučilište, a manja prekoračenja bilježe se i na drugim sveučilištima.

Prema neslužbenim informacijama, na razini države radi se o prekoračenju od 30 milijuna kuna, dok se samo na Sveučilištu u Zagrebu radi o prekoračenju od otprilike 10 milijuna kuna.

25 natječaja za radna mjesta na Hrvatskim studijima od siječnja ove godine

U razgovorima s nekoliko članova akademske zajednice sa Sveučilišta u Zagrebu, svi nam kao jedan od primjera mogućeg uzroka prekoračenja obračunskog koeficijenta ističu brojna zapošljavanja na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Na HS-u je od siječnja ove godine raspisano otprilike 25 natječaja za radna mjesta, no ostaje otvoreno pitanje jesu li ti natječaji, a u konačnici i zapošljavanja, temeljena na slobodnim ili oslobođenim koeficijentima ili su Sveučilištu dodijeljivani novi koeficijenti (nova radna mjesta).

Ovlast za dodjeljivanje novih koeficijenata, na zahtjev i obrazoloženje Sveučilišta, ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Je li obračunski koeficijent prekoračen zbog odluka MZO-a neutemeljenih na prethodno oslobođenim koeficijentima, pitanje je kojim ćemo se baviti u sljedećim tekstovima o Aferi koeficijenti.

Prekoračen obračunski koeficijent, tj. premašen iznos koji se planirao isplatiti za plaće

Pojasnimo, u svim javnim službama, pa tako i na sveučilištima, institutima, itd., radna mjesta i plaće definirane su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Ovom uredbom, svakom od radnih mjesta pridan je koeficijent kao temelj obračuna plaće. U razgovorima s nekoliko članova akademske zajednice, pojašnjeni su nam neki od ključnih pojmova za razumijevanje cijele priče.

Ukupni zbirni koeficijent (UKZK) Sveučilišta uređen je Pravilnikom o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu, a na sastavnicama Sveučilišta Pravilnicima o ustroju/sistematizaciji radnih mjesta. UKZK određuje se kao ukupni zbroj koeficijenata svih radnih mjesta stalno zaposlenih na sastavnici, odnosno, na Sveučilištu. Spomenimo kako je na integriranim sveučilištima (Zadar, Dubrovnik, Osijek), na kojima nema sastavnica, UKZK riješen na razini sveučilišta, dok je na neintegriranim sveučilištima (npr. Zagreb, Rijeka) na svakoj sastavnici pravilnikom uređena sistematizacija, ustroj i UKZK. Na neintegriranim sveučilištima, UKZK sveučilišta zapravo je zbroj UKZK svih njegovih sastavnica.

Obračunski koeficijent jest godišnji bruto proračun koji se iz Centralnog obračuna plaća iz državne riznice (COP) planira isplatiti djelatnicima na pojedinom sveučilištu (uključujući sve sastavnice). Obračunski koeficijent planira se temeljem zaposlenih djelatnika koji trenutačno rade (nisu na porodiljnom dopustu, neplaćenom godišnjem, itd.) i primaju plaću.

Zabrana novog zapošljavanja na snazi, no ona su moguća uz suglasnost Ministarstva

Kao što smo naznačili, sveučilišta (i njihove sastavnice) imaju određeni broj koeficijenata – ukupni zbirni koeficijent, no sveučilište/sastavnica može ih dobiti još. Trenutačno je na snazi Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, kojom se zabranjuje novo zapošljavanje službenika i namještenika u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u cijelosti ili većinskim dijelom u državnom proračunu. Postoje iznimke u kojima je zapošljavanje dopušteno i navedene su u točki II. Odluke. Što se tiče zaposlenika u sustavima znanosti i obrazovanja, zapošljavanje je moguće u slučajevima u kojima se ne može osigurati redovito obavljanje osnovne djelatnosti, odnosno kada se njihovo obavljanje ne može povjeriti vanjskim pružateljima usluga.

No, za ova ‘izvanredna’ zapošljavanja, dok je na snazi zabrana novog zapošljavanja, javna služba (u našem slučaju sveučilišta) dužna je prije raspisivanja javnih natječaja pribaviti suglasnost nadležnog ministarstva. U našem slučaju, radi se o Ministarstvu znanosti i obrazovanja kojemu su sveučilišta, kako bi dobila nove koeficijente odnosno nova radna mjesta, morala dostaviti zahtjev za dobivanje suglasnosti za novo zapošljavanje. Bez navedene suglasnosti, nije moguće unijeti podatke o novom zapošljavanju u sustav Centralnog obračuna plaća (COP). Ponovimo, temeljem obrazloženja potrebno je pribaviti suglasnost ministarstva za nova zapošljavanja. Ta suglasnost je temelj da se novi zaposlenik upiše u COP i počne primati plaću.

Nova radna mjesta i njihov utjecaj na prekoračenje obračunskog koeficijenta

Kako dakle eventualna nova radna mjesta mogu utjecati na prekoračenje obračunskog koeficijenta? Svako novo radno mjesto, temeljem suglasnosti ministra (u ovom slučaju, znanosti i obrazovanja) mora ući u Centralni obračun plaća (COP). Obzirom da se radi o novom radnom mjestu, ono nije moglo biti isplanirano na početku proračunske godine pa je na taj način moguće vrlo brzo prekoračiti obračunski koeficijent.

Istaknimo i kako bi obračunski koeficijent mogao u nekom dijelu biti privremeno probijen zato što su za odlaske u mirovinu izdane suglasnosti za koeficijente za napredovanja i radna mjesta šest mjeseci unaprijed, pa se neko vrijeme događa ‘duplanje’ u sustavu plaća jer su već stigli novi koeficijenti, a stari se još nisu oslobodili.

‘Prevođenje’ koeficijenata u radna mjesta i u plaće

Za daljnje razumijevanje, ‘prevedimo’ sada koeficijente u radna mjesta i napredovanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Primjerice, kada netko sa sveučilišta (ili njegove sastavnice) odlazi u mirovinu, šest mjeseci prije odlaska te osobe, može se zatražiti suglasnost za preraspodjelu koeficijenata osobe koja odlazi. To znači da sastavnica/sveučilište može odlučiti da će neki dio koeficijenata (ili sve) koristiti za napredovanje zaposlenika u viša zvanja, a da će nešto iskoristiti za otvaranje novog radnog mjesta (asistent do dva, ili docent primjerice). Za novo radno mjesto na sveučilištu je potrebna suglasnost rektora i u ministarstvu ministra.

‘Prevedimo’ koeficijente i u plaće, odnosno, novac. Plaću u javnim službama čine osnovna plaća i dodaci na plaću. Osnovnu plaću čini umnožak koeficijenata složenosti poslova i osnovice plaće (koja sada iznosi 2600 kuna) uvećano za 0,5% za svaku godinu staža. Dodaci na plaću propisani su kolektivnim ugovorom za državne i javne službe (dodatak za troškove putovanja, topli obrok, itd.).

Razvojni koeficijenti moguć dio problema

Na kraju, spomenimo i tzv. razvojne koeficijente. 2015. godine ministar Mornar dao je Uputu o preusmjeravanju sredstava programa usavršavanja znanstvenih novaka sveučilištima u formi razvojnoga koeficijenta. Do navedene Upute, plaće znanstvenih novaka uzimale su se iz nekih drugih sredstava, tj. one nikad nisu spadale u ukupni zbirni koeficijent ustanova. Mornar je odlučio da će masu plaća znanstvenih novaka pretvoriti u tzv. razvojne koeficijente koje će svaka ustanova dobiti srazmjerno tome koliko ima novaka, ne bi li mogla svoje novake zaposliti kao docente u sustavu.

Ovime su sveučilišta dobila veliku masu razvojnih koeficijenata koje mogu koristiti s odlaženjem novaka iz sustava. Prema tumačenju nekih od naših sugovornika iz akademske zajednice o ovoj temi, velika stavka u ovom obračunskom prekoračenju mogu biti upravo i aktivirani razvojni koeficijenti.