Eksperimentalno krenuo model dualnog obrazovanja, a s njime i prvi problemi, ukinuta Povijest
Škola za život posljednjih je tjedana okupirala medijski prostor. Učenici su krenuli u neke nove, modernije škole, tvrdili su iz Ministarstva zannosti i obrazovanja, no kritike su dokazivale suprotno. Iako je MZO tvrdio da se radi o nastavku Cjelovite kurikularne reforme, u više navrata pisali smo o tome zašto se Škola za život ne može poistovjećivati s CKR-om. No, osim Škole za život, ove nastavne godine u eksperimentalnu provedbu ušle su još neke promjene. Jedna od značajnijih je model dualnog obrazovanja koji se provodi u strukovnim školama. Radi se o vrlo malom broju zanimanja i učenika koji su trenutno u pilot projektu, no plan je da se sljedeće nastavne godine on poveća. Provjerili smo kako je Ministarstvo pripremilo škole, nastavnike, ali i mentore za ovaj projekt, s obzirom na velike manjkavosti u provedbi Škole za život.
Dualni model obrazovanja u strukovnim školama karakterizira učenje u ustanovi za strukovno obrazovanje (školi), ali i učenje u gospodarskome subjektu (na radnome mjestu). Učenici strukovnih škola i prije ovoga modela imali su određen broj sati prakse kod obrtnika, no taj broj se u ovom modelu obrazovanja povećao. Osim toga, učenici će u ovom slučaju za svoj rad dobivati i zaslužen novac.
Vrlo mali broj učenika upisao eksperimentalni program
Škole u kojima se provodi eksperimentalni projekt dualnog obrazovanja
1. Trgovačka škola Zagreb
2. Ekonomska i turistička škola Daruvar
3. Ekonomska i trgovačka škola Čakovec
4. Srednja škola Ludbreg
5. Trgovačka i komercijalna škola „Davor Milas“ Osijek
6. Komercijalno-trgovačka škola Split
7. Srednja škola Biograd na Moru
8. Srednja škola Koprivnica
Za stjecanje kvalifikacije kozmetičar:
1. Obrtnička škola za osobne usluge, Zagreb
2. Srednja strukovna škola Varaždin.
Za stjecanje kvalifikacije staklar i dimnjačar:
1. Obrtnička i industrijska graditeljska škola Zagreb.
Eksperimentalna provedba dualnog obrazovanja najavljena je u lipnju, kada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo dokument Eksperimentalni program “Dualno obrazovanje”. U njemu je naznačeno da će se ovaj projekt eksperimentalno provoditi kroz dvije nastavne godine, 2018./2019. te 2019./2020. U prvoj godini sudjelovat će najmanje 10 srednjih škola, a u drugoj najmanje 20.
Ministarstvo Blaženke Divjak često je naglašavalo da je jedan od glavnih ciljeva promoviranje i reforma strukovnog obrazovanja. Za svog pomoćnika koji će se baviti strukovnim obrazovanjem Divjak je na početku svog mandata izabrala Vladu Prskala, ravnatelja jedne od najistaknutijih strukovnih škola u Hrvatskoj, Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu.
U eksperimentalnu provedbu ove je školske godine tako krenulo četiri strukovna zanimanja – prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar. Prema podacima koje nam je poslalo Ministarstvo, u ovoj školskoj godini u dualni model obrazovanja upisalo se ukupno 156 učenika. Smjer prodavač prema dualnom modelu upisalo je 99 učenika u 8 razreda. Puno manji broj učenika odlučio se za ostala tri smjera, pa je samo njih 7 upisalo kombinirani razred dimnjačara i staklara u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi Zagreb (5 dimnjačara i 2 staklara). Za smjer kozmetičara prema dualnom modelu odlučilo se 50 učenika koji su svrstani u 2 razredna odjela (dvije škole).
Odabir škola koje su od ove godine krenule s dualnim modelom obrazovanja nije bio posve jasan, pa smo Ministarstvo upitali način na koji se to odlučilo.
– Vezano uz navedene kvalifikacije, ustanove za strukovno obrazovanje odabrane su s obzirom na interes, potrebe i mogućnost uključivanja gospodarskih subjekata na područjima RH te se pratila njihova područna rasprostranjenost, broj učenika upisanih u navedenu kvalifikaciju u svim godinama obrazovanja prema dosadašnjim modelima obrazovanja, broj nastavnika koji su sudjelovali u prethodnom razvoju standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i kurikuluma strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao i njihov kontinuirani rad u nastavi u određenom obrazovnom programu, broj nastavnika koji su sudjelovali u izradi udžbenika i priručnika za određeni obrazovni program ili su pisali pojedinačno te broj ustanova za strukovno obrazovanje koje su jedine koje izvode određeni obrazovni program, pojasnili su nam iz MZO-a.
Edukacije onih koji trebaju provoditi ovaj projekt još nisu ni počele
U dualnom modelu obrazovanja velik naglasak stavlja se na mentore koji učenike prate dok su na poslu, to jest, rade kos obrtnika. Edukacije kroz koje su trebali proći i oni, ali i nastavnici koji se susreću s novim kurikulumima u ova 4 zanimanja, vrlo su važne za kvalitetnu provedbu projekta. Međutim, iz Ministarstva nam govore da se edukacije još nisu održale.
– Stručno usavršavanje strukovnih nastavnika ustanova za strukovno obrazovanje te mentora i voditelja ljudskih potencijala gospodarskih subjekata uključenih u provedbu strukovnih kurikuluma prema modelu dualnog obrazovanja u organizaciji je Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Stručni skupovi za navedene nastavnike planirani su tijekom rujna i listopada, a prve edukacije održat će se 13. i 14. rujna 2018. godine, rekli su nam.
Osim činjenice da se edukacije još nisu održale pa su nastavnici i strukovnih, ali i općeobrazovnih predmeta nastavu započeli bez njih, zanimljivo je i da u izjavi iz Ministarstva ističu da sve to organizira Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Ta Agencija jedna je od onih koje je Vlada odlučila ukinuti od sljedeće godine, bez ikakvih objašnjenja, baš u tijeku reforme strukovnog obrazovanja.
Što se tiče edukacije nastavnika predmetnih kurikuluma općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma, iz MZO-a kažu da je njima omogućeno uključivanje u virtualne učionice za općeobrazovne predmete te su im na raspolaganju mentori koji su određeni za pojedini nastavni predmet.
Nastavnici povijesti saznali da su nenadano izgubili satnicu samo par dana prije početka nastavne godine te poslali dopis Ministarstvu od kojeg traže objašnjenje
Prvi problem s provedbom eksperimentalnog modela dualnog obrazovanja dogodio se netom prije početka ove školske godine. Naime, u Facebook grupama nastavnici povijesti koji su u dualnom modelu, počeli su pisati da su izgubili satnicu te da se povijest u potpunosti ukinula u kurikulumima dualnog obrazovanja. To ne bi bilo sporno da se u kurikulumu iz lipnja koji se još uvijek nalazi na stranicama MZO-a, povijest ne spominje. Međutim, tamo stoji da učenici (smjer prodavač) imaju dva sata povijesti tjedno u prvom razredu srednje škole. U grupama su nastavnici počeli pisati da su tek 27. kolovoza saznali za najnoviju informaciju da se povijest u potpunosti ukida te ih je to zbunilo jer su odjednom izgubili satnicu. Naime, Ministarstvo je toga datuma školama dostavilo inačicu kurikuluma koja ne sadrži povijest.
Reagirala je i Hrvatska udruga nastavnika povijesti (HUNP) koja je još 6. rujna od Ministarstva zatražila objašnjenje. Njihov dopis možete u cijelosti vidjeti nešto niže.
U svojem upitu Ministarstvu i mi smo ih upitali za ovu nejasnoću. Zanimalo nas je je li istina da se kurikulum mijenjao i ako je, zašto nije objavljen na stranicama MZO-a. Oni su rekli da su svi bili na vrijeme informirani.
– Nakon provedenih razgovora s poslodavcima odlučeno je da su navedenim kvalifikacijama ključne matematičke kompetencije koje trebaju biti u funkciji struke, kako bi se prodavački, dimnjačarski, staklarski i kozmetičarski radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini. Sve ustanove za strukovno obrazovanje koje su uključene u eksperimentalnu provedbu navedenih strukovnih kurikuluma su na vrijeme o svemu informirane. Osim toga, upravo će se eksperimentalnom provedbom ispitati model odgojno-obrazovnoga procesa dualnog obrazovanja, isti će se pratiti i vrednovati te usklađivati tijekom eksperimentalne faze, komentirali su iz Ministarstva.
U dopisu HUNP-a ističu da nije problematičan samo način na koji se netom pred školsku godinu promijenila odluka o izvođenju cijelog jednog predmeta, već i da je povijest jedan od važnijih općeobrazovnih predmeta koji djecu uči osnovama političke i građanske pismenosti.
Učenici postaju radnici, no mnoga pravila još nisu utvrđena
Učenici koji se školuju u modelu dualnog obrazovanja za svoj rad dobivat će plaću i teći će im radni staž. To zvuči uistinu lijepo, i vjerojatno je da su se neki odlučili priključiti porjektu upravo iz ovog razloga. Međutim, nisu spremni još svi dokumenti koji će regulirati to zapošljavanje, iako je prva generacija učenika iz dualnog modela već u školskim klupama. Trenutno se uz Zakon o radu i Zakon o odgoju i obrazovanju, na provedbu dualnog obrazovanja primjenjuju i odredbe Zakona o strukovnom obrazovanju.
Još uvijek ostaje neregulirano kako se na primjer bira mentor, tko to može biti, kako će i koliko učenici biti plaćeni i slična pitanja. Iz Ministarstva poručuju da pripremaju svu potrebnu dokumentaciju koja regulira ovu tematiku u suradnji s dionicima uključenim u provedbu projekta dualnog obrazovanja. Objasnili su nam kako će to otprilike izgledati.
– U prvoj godini obrazovanja veći dio učenja temeljenog na radu učenici će stjecati u školskim radionicama (npr. od rujna do travnja) te će manjim dijelom vještine stjecati kod poslodavca (npr. od travnja do srpnja). Ustanova za strukovno obrazovanje pripremit će učenike za rad na siguran način, omogućiti im stjecanje temeljenih znanja iz struke te ih pripremiti za intervju u gospodarskome subjektu prije sklapanja ugovora o dualnom obrazovanju. Poslodavac će neposredno prije početka izvođenja prakse u svojoj poslovnici provesti selekcijski postupak s učenicima te pratiti njihov napredak tijekom prve godine obrazovanja. Međusobno će sklopiti ugovor o dualnom obrazovanju.
Nakon prve godine, učenici će s poslodavcem sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme, a sukladno Zakonu o radu ostvarivat će prava koja proizlaze iz radnoga odnosa te će im teći radni staž.
– Učenik koji ne sklopi ugovor o radu, neće moći nastaviti svoje obrazovanje prema modelu dualnog obrazovanja, ali će, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, moći promijeniti ili model obrazovanja ili program obrazovanja, pojasnili su iz Ministarstva.