I dok zagrebačko Sveučilište daje počasne doktorate političarima, riječko ga je dodijelilo misliocu s 34 objavljene knjige
Nakon što je dodjela počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviču izazvala burne reakcije, Sveučilište u Rijeci jučer je, kao miljama ispred zagrebačkog, počasni doktorat dodijelilo istaknutom književnom kritičaru, esejistu, kolumnistu i polemičaru Igoru Mandiću. Kako je naglasila rektorica Prljić Samaržija, Mandić je svojim djelovanjem dao značajan trajan doprinos široj zajednici te osnivanju studija kultorologije u Rijeci.
Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prljić Samaržija jučer je na svečanosti u Rektoratu 9. počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci dodijelila Igoru Mandiću, istaknutom hrvatskom intelektualcu.
Mandiću je počasni doktorat dodijeljen zbog značajnog doprinosa u nastanku i razvoja kulturnih studija u Rijeci, kulturi, ali i sveobuhvatnog intektualnog djelovanja.
– Igor Mandić dao je poseban doprinos od trajnog značaja široj društvenoj zajednici, a njegov je rad vrlo značajan i za osnivanje studija kulturologije u Rijeci. Igor Mandić javni je intelektualac par excellence, a javni intelektualac podrazumijeva informiranu i reflektivnu osobu, osobu koju krasi hrabrost, svjesnost i savjesnost, rekla je rektorica Prljić Samaržija na početku ceremonije.
Istaknula je i Mandićev bitan utjecaj u ”adresiranju brojnih bitnih pitanja javnosti” te opisala njegovo djelovanje kao ono ”na tragu prosvjetiteljstva i vladavine neovisnog uma”
Igor Mandić, deveti počasni doktor Sveučilišta u Rijeci, istaknuti je hrvatski književni kritičar, esejist, kolumnist i polemičar.
Rođen je 1939. u Šibeniku, a diplomirao je komparativnu književnost. Pisao je za Vjesnik, podlistak Mediteran u Novom listu te za mnoga druga izdanja, a bio je i glavni urednik Vjesnika. Suradnik je mnogih radijskih i televizijskih postaja. Uz to, napisao je i 34 knjige te se u brojnim radovima bavio tumačenjem kulture svakodnevice.
– Igora Mandića možemo smatrati pretečom današnjih kulturalnih studija, odnosno kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci, kazao je prof. Petković.
Prijedlog o dodjeli počasnog doktorata Senatu je u svibnju prošle godine podnijelo Fakultetsko vijeće riječkog Filozofskog fakulteta. Ocijenivši ga kao valjanog, imenovano je stručno povjerenstvo u sastavu Nikole Petkovića, Ines Srdoč Konestre, Nenada Smokrovića, Nadežde Čačinović, Maše Kolanović, Velimira Viskovića i Zdravka Zime. Jednoglasnim prihvaćanjem izvješća Povjerenstva, u lipnju je donesena Odluka o dodjeli počasnog doktorata.
Primivši počasni doktorat, Mandić je rekao da se kulturologijom bavio od 70-ih kako je u suradnji s nakladnikom Otokar Keršovani ”gradio našu mitologiju”
Iz te je ”gradnje” proizašla Mitologija svakidašnjeg života, knjiga od koje se kultura na našim područjima proučava kao fenomen.
Na kraju je Mandić naglasio da ovo priznanje okrunjuje njegov rad te da je ”ovo prvi iskorak u novim vremenima kulture u Hrvatskoj i šire da akademska zajednica”, obično shvaćana kao samodovoljna i zatvorena, ”opaža nekoga izvan svojih bedema”