Nevidljiva pošast: Hrvatska je jedna od ‘vodećih’ zemalja u svijetu po učestalosti kockanja mladih
Međunarodno istraživanje na studentima između Australije, Kanade, Izraela i Hrvatske, pokazalo je kako hrvatski studenti najviše kockaju, odnosno kockaju na dnevnoj ili tjednoj bazi, dok izraelski studenti kockanju najmanje. Razgovarali smo s članicom tima na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu koji se već 11 godina bavi proučavanjem kockanja kod mladih u Hrvatskoj.
Foto: Unsplash
Istraživanje koje je provedeno 2017. na međunarodnoj razini između Australije, Kanade, Izraela i Hrvatske, čiji su rezultati objavljeni ove godine, pokazalo je da od 1799 studenata u dobi od 18 do 30 godina koji su sudjelovali u istraživanju – hrvatski studenti najviše kockaju. Odnosno, da kockaju na dnevnoj ili tjednoj razini, a najmanje kockaju studenti iz Izraela.
Studenti su morali navesti kolika im je aktivnost bila kod 11 različitih vrsta kockanja u posljednjih 12 mjeseci. To je uključivalo automate, lutrijske igre, sportsko klađenje kao i kartaške igre. Studenti iz zemalja gdje je pristup kockanju liberalniji, dakle iz Australije, Kanade i Hrvatske, imali su pozitivniji stav prema kockanju nego izraelski studenti gdje je kockanje puno regurilanije.
Hrvati kockaju u velikoj mjeri
U istraživanju se navodi kako ljudi u Hrvatskoj u velikoj mjeri kockaju, kao i da postoji mnogo prilika za kockanje te pojedinci imaju pozitivan stav prema kockanju. No, većina hrvatskih studenata smatra da je reguliranje igara na sreću u državi nedovoljno dobro. Hrvatska ima liberalno tržište igara na sreću, ali je ono znatno manje stabilno nego u Australiji i Kanadi. O ovom problemu razgovarali smo s članicom tima na Odsjeku za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu koji se već 11 godina bavi proučavanjem kockanja kod mladih u Hrvatskoj.
– Istraživanja nam kontinuirano potvrđuju da je kockanje tj. sudjelovanje u igrama na sreću značajno zastupljeno među mladima i da smo jedna od ‘vodećih’ zemalja u svijetu po učestalosti kockanja mladih, a posljedično i po udjelu mladih koji su razvili probleme povezane s kockanje odnosno kojima je svakodnevno psihosocijalno funkcioniranje (škola, obitelj, prijatelji, mentalno zdravlje) narušeno zbog kockanja, kaže doc. dr. sc. Dora Dodig Hundrić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.
Rezultati prvog nacionalnog i sveobuhvatnog istraživanja kockanja mladih, provedenog na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, pokazuju da se oko 36% učenika srednjih škola, redovito kladi na sportske rezultate, a preko 20% njih razvilo je neki oblik štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem.
– U tom smislu i igranje igara na sreću vrlo često počne upravo u toj dobi. Važno je napomenuti da to ne bi trebalo biti moguće jer je kockanje u RH dozvoljeno samo starijima od 18 godina, no kao što je to slučaj i s kupnjom alkohola i cigareta, često se te odredbe ne poštuju u dovoljnoj mjeri. Drugim riječima, kockanje ne bi trebalo biti pristupačno mladima, posebno ako uzmemo u obzir da je jedan od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj problema upravo rana dob prvog iskustva, tvrdi Dodig Hundrić.
‘Kod kockanja nema vidljivih znakova ovisnosti’
Važno je napomenuti kako kockanje postaje problem kada počinje narušavati psihosocijalno funkcioniranje, odnosno kada osoba ima štetne posljedice zbog te ovisnosti.
– Primjerice, ako govorimo o mladoj osobi, ako počinje zapuštati školske ili akademske obaveze, ako su joj narušeni bliski interpersonalni odnosi, ako ima emocionalne posljedice i probleme mentalnog zdravlja uzrokovane kockanjem itd. Najčešće se takve posljedice javljaju kada osoba izgubi kontrolu nad svojim ponašanjem, kada kockanje nije više samo povremena zabava nego način zadovoljavanja psiholoških potreba i kada je već prisutan začarani krug gubitaka i vraćanja kockanju kako bi se ti gubici nadoknadili, objašnjava Dodig Hundrić.
Kada dođe do takve situacije, tada je nužno potražiti stručnu pomoć.
– Kod kockanja je specifično to da nema vidljivih fizičkih znakova ovisnosti kao što je to slučaj kod ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, pa ju zovemo i ‘skrivenom ovisnosti’ i upravo zato se često pomoć potraži kada su problemi već jako uznapredovali pa je posljedično i tretman zahtjevniji, kaže Dodig Hundrić.
Pomoć mladima u Hrvatskoj kroz poseban program
Do nedavno je u Hrvatskoj postojao samo tretman za odrasle osobe, primjerice u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan na Jankomiru. Ondje se nalazi dnevna bolnica za ovisnike o kockanju u kojoj tim stručnjaka osigurava kvalitetan program liječenja te postoje klubovi liječenih ovisnika o kockanju, tzv. KLOK klubovi. No, sve to je rezervirano isključivo za odraslu populaciju, kada je problem ovisnosti o kockanju već duboko ukorijenjen.
– Što se tiče mladih, sustavan tretman ciljano usmjeren na ovisnost o kockanju nije postojao. Upravo zbog velike potrebe za takvim programom, naš tim stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta razvio je program za mlade s problemima kockanja koji se zove ‘Ulažem u sebe’ i provodit će se u Nastavno-kliničkom centru ERF-a, poručuje Dodig Hundrić.
Dodatan problem nalazi se u stigmi koje kockanje ima u društvu pa se zbog toga osobe rijetko ili vrlo teško jave kako bi riješile svoj problem.
– Određena stigma postoji, slično kao i kod drugih ovisnosti. To definitivno nije olakšavajuća okolnost za osobu koja ima problem i definitivno kao društvo moramo raditi na skidanju stigme s problema mentalnog zdravlja generalno. Potrebno je senzibilizirati širu javnosti da se radi o potencijalnoj ovisnosti, a ne isključivo o povremenoj zabavi, posebno kada je riječ o mladima. Potrebno je razvijati intervencije na svim razinama, od prevencije do tretmana. Jedan od primjera programa koji adekvatno odgovara na potrebe mladih koji odrastaju u zemlji s ovako velikom dostupnosti igara na sreću je i program prevencije kockanja mladih ‘Tko zapravo pobjeđuje?’ koji se provodi u brojnim srednjim školama diljem Hrvatske, govori Dodig Hundrić.
‘Ulažem u sebe’ – Psihosocijalni tretman mladih s problemima kockanja, ako vam dokument u nastavku nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Nije sramota zatražiti pomoć
Svi oni koji su razvili problem savjetuje se da potraže pomoć, pogotovo mlade osobe. Učenici i studenti mogu se obratiti stručnim suradnicima u svojim školama ili savjetovalištima u svojoj sredini ili se mogu javiti u Nastavno-klinički centar Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.
– U životu ne moramo isključivo sami rješavati sve svoje probleme, OK je da nekada ne možemo ili ne znamo sami i zato su stručnjaci tu da nam pomognu! Kada nas boli zub, idemo zubaru. Istu logiku moramo pratiti i kada imamo neke psihološke ili emocionalne probleme, poručuje Dodig Hundrić.
Letak Nastavno-kliničkog centra: Odgojno savjetovalište, ako vam dokument u nastavku nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
