Prestigao i Janicu: Varaždinski maturant Ilija ima 8 olimpijskih medalja i pozivnicu za studiranje na Cambridgeu
Najuspješnija hrvatska sportašica, Janica Kostelić, ima ih šest, a Ilija Srpak – osam. Da, govorimo o olimpijskim medaljama. I dok je u prvom slučaju riječ o sportskom uspjehu, Ilija je, pak, do svojih došao znanjem. Slobodno možemo kazati kako je on jedan od najuspješnijih hrvatskih učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima znanja, a ono što je još interesantnije jest da se natjecao u više različitih područja – informatici, geografiji, astronomiji, matematici, kemiji i fizici. Unatoč pretrpanom rasporedu i činjenici da istovremeno uči za školu i natjecanja, Ilija nam je uspio ispričati ponešto o sebi i svom uspjehu.
Ilija Srpak na Oskaru znanja 2017., gdje su mu dodijeljena 4; foto: Ivan Božić|srednja.hr
Još od prvog razreda osnovne pa čak i u vrtiću, Ilija Srpak bio je pravi mali ‘znatiželjko’. Uzeo bi knjigu i čitao je satima dok bi se druga djeca igrala, a često je znao ostajati i nakon zvona, samo da profesorima postavi dodatna pitanja o svemu što ga zanima. Zadaće mu baš i nisu bile drage, ali učenje je obožavao oduvijek. Zapravo, za razliku od većine svojih vršnjaka, smatra da hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje više matematike. Volio bi da se prirodne znanosti uče tako da se traži razumijevanje gradiva, a ne štrebanje.
Ljudi ne razumiju o čemu se radi, a to je zato što ne mogu shvatiti osnove koje su matematički zahtjevnije, jer nemaju dosta matematike u školi. Također bi bilo dobro uvesti još više eksperimentalnih vježbi kako bi učenici bolje usvojili i shvatili gradivo, jer ono se često prezentira preapstraktno i učenici rijetko zapravo shvate o čemu se zapravo radi, iako je riječ o sasvim logičnim pojavama u svijetu oko nas, smatra Ilija Srpak.
Ovakva razmišljanja i stavovi zvuče dosta kompleksno za jednog srednjoškolca, ali Ilija ionako nije prosječan maturant. Ako to do sada niste znali, on je jedan od najuspješnijih hrvatskih učenika na natjecanjima znanja.
Povijesni uspjeh za Hrvatsku
Prvo natjecanje znanja na kojemu je Varaždinac sudjelovao, bilo je iz matematike u 4. razredu. Krenuo je nakon toga i s astronomijom, a u 5. razredu iz tog je područja završio na državnom natjecanju. To ga je motiviralo i javila mu se pomisao da možda može postići i više. I jest, a prvi veliki uspjeh stiže mu s pobjedom na državnom natjecanju iz kemije.
Svaki uspjeh Iliji je bio samo dodatan vjetar u leđa. Danas je maturant Prve gimnazije Varaždin, a do sada je sudjelovao na državnim natjecanjima iz informatike, geografije, astronomije, matematike, kemije i fizike. Čak četiri puta osvojio je prvo mjesto na natjecanjima iz kemije, dva je puta bio prvak i jednom viceprvak u astronomiji, a tri puta osvojio je drugo mjesto na natjecanju iz fizike. Od međunarodnih olimpijada, sudjelovao je na dvije Prirodoslovne olimpijade Europske Unije – 2014. u Grčkoj je dobio broncu, a 2015. u Austriji srebro. Na Međunarodnoj prirodoslovnoj olimpijadi 2014. u Argentini osvaja srebro, a tri je puta sudjelovao na Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi – 2015. u Azerbajdžanu je osvojio broncu, a 2016. u Gruziji i 2017. u Tajlandu ‘zaradio’ je Ilija srebro.
Nije tu kraj, prošle i pretprošle godine putovao je u Indiju i još jednom na Tajland, na Međunarodnu olimpijadu iz astronomije i astrofizike. Oba puta u Hrvatsku se vraća s broncom oko vrata.
– Svaki uspjeh mi je drag, ponajviše oni iz područja kemije, prošle godine na Olimpijadi sam bio najviše rangirano srebro te mi je falilo 0,13 bodova od 100 da bih dobio zlatnu medalju, odgovara nam Ilija na pitanje o svom najdražem uspjehu na natjecanjima.
Dodaje, osim tog uspjeha, napravio je i povijesni uspjeh za Hrvatsku osvojivši nagradu za najveći broj bodova u praktičnom djelu ispitu, tj. najbolji eksperiment od svih 300 sudionika Olimpijade, sa 97,6% riješenosti.
Iliji ostaje vremena i za hobije
I dok mnogi naši školarci muku muče s time i da se motiviraju za testove u školi, Ilija s motivacijom problema nema.
– Motivira me želja da budem bolji, da napredujem. Da se dokažem. Želim vidjeti da moj trud ima vrijednost. Osim toga, volim i putovati, svaka olimpijada je putovanje u novu zemlju, svako državno je 3-4 dana u hotelu, kaže nam.
Podrška mu je jako važna i dobivam ju od obitelji, škole i svih svojih prijatelja. Svi oni sretni su zbog njegovog uspjeha i motiviraju ga za daljnji trud i rad.
Roditelji mi nekad kažu da neka idem spavati i odmorim se, a moj odgovor je uvijek ‘samo još ovaj zadatak do kraja…’, priznaje Ilija.
No, da je lako – nije. Treba balansirati između učenja za školu i školskih obaveza, i pripreme za natjecanja te samih natjecanja. A ove ga godine očekuje još i državna matura. Ipak, kaže, vremena se nađe.
– Nekad nisam ni u mogućnosti da bih bio na svim testovima, ali stvarno imam dobru školu i dobre profesore s kojima se uvijek mogu dogovoriti i koji imaju razumijevanja. Za omjer (vremena kojeg troši na učenje za školu i pripreme za natjecanja, op.a.), jako može ovisiti, kada je već sezona natjecanja duboko počela utrošit ću koji sat da naučim za školu ako je baš nužno, inače ću cijeli ostatak dana posvetiti radu za natjecanje, u to vrijeme mi je to definitivno bitnije od škole, ocjenjuje Ilija.
Izgleda da je Ilija živo utjelovljenje one poznate izreke ‘sve se može kad se hoće’, jer mu uz sve navedene obaveze ostaje i slobodnog vremena. Hobi mu je ples, član je izviđača, a pohađa i nekoliko centara izvrsnosti. Astronomijom se voli baviti i rekreativno, a uz sve ima volje i da povremeno ode na trčanje. Voli, kaže, i posjetiti pokoje popularno-znanstveno predavanje, a u hobije svrstava i držanje znanstvenih škola i DOD-ova.
Cambridge mu poslao ponudu za studij
Ilijino ime već dobro je poznato među našim čitateljima i u samoj redakciji, s obzirom na prošle natjecateljske rezultate. No, povod da ga kontaktiramo bila je nedavna vijest da se izborio za mogućnost nastupa u hrvatskoj reprezentaciji na Mendeljejevoj kemijskoj olimpijadi u Bjelorusiji, za koju se već naveliko priprema.
– Međunarodna Mendeljejeva kemijska olimpijada je jedno natjecanje koje je starije i od same Međunarodne kemijske olimpijade, a uglavnom na njemu sudjeluje bivši istočni blok. Mi smo ove godine odlučili poslati molbu da se i mi priključimo i ne samo da su nam dopustili, već su nas objeručke primili. Natjecanje je dosta teško i zahtjevno, traži neka dosta specifična znanja te u nekim aspektima čak i više nego sama Međunarodna kemijska olimpijada. Isto tako, traje kraće (8, a ne 10 dana) i ima 3, a ne samo 2 ispita, tako da će nam biti teže, ali spremamo se. Natjecanje je u Bjelorusiji, i nadamo se da će nam Ministarstvo odobriti financiranje, kaže nam Ilija i izražava nadu da će osvojiti zlatnu medalju, jer broncu i dva srebra već ima.
Kako je ove godine maturant, upitali smo ga i koji faks planira upisati i ostali iznenađeni odgovorom. Dok je Cambridge brojnima samo nedostižan san, Ilija je ondje praktički već upao.
– Dobio sam ponudu Sveučilišta u Cambridgeu za studij prirodnih znanosti te se kasnije namjeravam baviti istraživačkom radovima, najvjerojatnije na nekom znanstvenom institutu, zaključuje Ilija svjestan da još ima vremena za odluku o svom daljnjem životnom putu, na kojemu ga s veseljem nastavljamo pratiti.
