Bili smo u jednom od najljepših nacionalnih parkova, učenici i studenti ovih struka moraju ga posjetiti
Brijuni su jedan od tri najpopularnija nacionalna parka u Hrvatskoj. Od ulaska u Europsku Uniju, popularni otoci uživaju podršku EU fondova. Uz njihovu se pomoć trenutno provodi projekt jačanja zaštićenih morskih područja. Prije toga europske potpore su pomogle Brijunima u gradnji edukativne staze, pročišćenja puta do vidikovca i općenito jačanju turističke i edukativne infrastrukture na otoku. Zbog te infrastrukture te prirodno-kulturne baštine koju skriva ovo otočje, mnogi strukovni učenici i studenti bi tijekom svog školovanja trebali obvezno posjetiti ovaj lokalitet.
Brijuni. Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Cijelo vrijeme tijekom našeg redakcijskog posjeta Istri znali smo da nas očekuje zanimljiv posjet Brijunima. Ali, tek kad smo s broda počeli bolje nazirati njegove obrise, dobili smo dojam pravog opsega lokaliteta koji je proglašen nacionalnim parkom 1. studenoga 1983. godine. Sav raspon prirodnih bogatstava i kulturne baštine ovog arhipelaga zahtijevao bi barem jedan cijeli vikend razgledavanja.
Odmah da naglasimo, iako su stalne izložbe i postave o Josipu Brozu Titu nešto na što će brojni odmah prvo pomisliti glede spomena Brijuna, povijest ovog otočja seže puno dalje. Tu su ostaci i antičke rimske civilizacije, a zasluge za ozbiljnije uređenje otoka može se zahvaliti austrijskom inženjeru metalurgije Paulu Kupelwieseru. Upravo je on 1893. godine kupio Brijune i s vremenom ih pretvorio u moderno ljetovalište i lječilište svjetske i europske elite. No, pritom mu je trebala pomoć čuvenog njemačkog biologa, Roberta Kocha. Iako široj javnosti poznat zbog otkrića uzročnika tuberkuloze, Koch je također izliječio Brijune od malarije.
To je samo djelić brijunske povijesti u koju je uključen i Tito. No, dok bi se jugonostalgičari mogli zapitati kako bi izgledala Europska unija da je nekadašnji maršal predsjednik Europske komisije, u stvarnosti EU itekako puno znači ovom nacionalnom parku. To nam je bilo vidljivo i u vožnji u bijelom električnom vlakiću koji ima naljepnicu Europske unije.
Vlak na Brijunima. Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Europska potpora za ‘Novo ruho Brijuna’
Baš ove godine, pa sve do 31. ožujka 2026. godine, uprava Brijuna je uključena u projekt nazvanim ‘Jačanje kapaciteta zaštićenih morskih područja kao prirodna rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama: kroz lokalne akcije do strategije za Mediteran’. Projekt je težak 999,436.00 eura, od čega 80 posto, odnosno 66,953.75 eura osigurava Europski fond za regionalni razvoj. Uz vodstvo Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća, u projekt je uključeno 10 različitih partnera iz osam mediteranskih zemalja. Sličnih projekata vezanih uz more i Brijune je bilo i ranije, kao i projekata koji se tiču kopnenog djela ove visoko zaštićene istarske oaze.
Također, prekrasna infrastruktura Brijuna koju danas vidimo, ranijih je godina također bila osvježena upravo potporom iz EU-a. Tako je od 2017. do 2020. godine provedeno uređenje staze Vidikovaca izvan do tada utabanih turističkih ruta. Projekt je ukupno vrijedio 574.962,80 tadašnjih kuna, od čega je iz EU sredstava osigurano 476.254,22 kuna. Staze su ponovno postale prohodne te su postavljene i table i putokazi koji posjetitelje educiraju o šumskom ekosustavu ovih prekrasnih otoka.
Prvi europski projekt gdje su Brijuni bili uključeni u prvoj godini ulaska Hrvatske u EU, zvao se ‘Kamen-most’ te je trajao od prvog prosinca te godine pa sve do 19. srpnja 2015. U ovoj međunarodnoj suradnji, nacionalni park Brijuni su uložili 75.205,08 eura, od čega je 63.924,32 eura dobiveno od Europske unije. Projekt se općenito bavio očuvanjem baštine, podizanjem svijesti o tradicionalnim tehnikama i upotrebi kamena na području Krasa, Istre i Kvarnera Poseban je naglasak bio stavljen na tehnikama gradnje i obnovi suhozida. Na otoku Mali Brijun, projekt je rezultirao pješačkom edukacijskom stazom ‘Brijunske kamene priče’. Dugačka je 2,5 kilometara, od glavne luke u uvali Sv. Mikule sve do rta Glavina. Prije ovog projekta taj dio otoka je bio neprohodan, a danas posjetitelji imaju priliku vidjeti nekadašnje napuštene kamenolome i nakupine otpadnog kamenja. Prilika je to za učenje o različitim aspektima i značajkama ovog prirodnog materijala. Svakako treba spomenuti i projekt ‘Novo ruho Brijuna’, koji se provodio od 2016. godine pa sve do 31. prosinca 2021. godine. Europski fondovi su ovdje pokrili čak 85 posto ukupno prihvatljivih troškova u razvoju turističkih sadržaja i infrastrukture s ciljem održivog korištenja prirodne baštine Brijuna.
Studenti i učenici svih struka, ujedinite se – u posjeti ovom nacionalnom parku
Europski fondovi su svakako pomogli Brijunima, kao što pomažu i u drugim dijelovima Hrvatske u očuvanju prirodne i kulturne baštine. Iako svaki od osam hrvatskih nacionalnih parkova ima nešto doista vrijedno za ponuditi svojim posjetiteljima, Brijuni jedan od najposjećenijih. S obzirom na raznolikost sadržaja, koji uz edukaciju i razgledavanje nudi čak i mogućnost igranja golfa, to uopće ne bi trebalo čuditi.
Kada je riječ o edukativnom aspektu Brijuna, iznenadili smo se koliko toga bi ovdje mogli pronaći učenici strukovnih škola i studenti raznih studija. Pod motom koji vas dočeka na ulazu o izložbi o Titi, ‘Živjeti znači stvaralački se ugraditi u vrijeme i prostor u kojem živiš’, pobrojali smo koje bi sve struke trebale tijekom svog obrazovanja otići barem na jednodnevni brijunski izlet.
#1 Hotelijersko-turistički tehničari /studenti turizma
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Budući da su Brijuni primarno namijenjeni turističkim posjetiteljima, uopće ne treba čuditi da bi svi učenici i studenti u turističkom sektoru morali ‘nažicati’ posjet ovom nacionalnom parku. Upravo kako biste se upoznali sa svim tajnima koji Brijuni nude, turistički vodiči na otoku su vaši najbolji prijatelji. Za nekoga tko se nada baviti tim poslom, uvijek je dobro vidjeti kako to rade ‘profići’ iz prve ruke. Također, otočje nudi i više smještajnih kapaciteta za turiste: od hotela do vila za iznajmljivanje.
Gosti na Brijunima mogu igrati i golf, kupati se na posebno označenim plažama, a po ljeti se posjetiteljima nude satovi joge, radionice za djecu, čak i masaže. Zanimljiv dio programa na Brijunima je i kazalište Ulysses koji su 2001. godine utemeljili Rade Šerbedžija i pisac Borislav Vujčić, organizirajući predstave u nekadašnjoj vojnoj utvrdi Brioni Minor.
Budući da je dužnost hotelijersko-turističkih tehničara informirati turiste o turističkoj ponudi i organizirati putovanje, svakako bi učenicima ove struke bilo iznimno značajno iskusiti Brijune gledajući sve što se na njima događa iz te prizme. Isto vrijedi, naravno i za studente studija turizma i srodnih grana.
#2 Pomorski nautičari / Studenti pomorskog fakulteta
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Kada je riječ o Brijunima, brod je ključno sredstvo stupanja u ovaj pravi mali raj na zemlji. Osim turista, kako nam je navela turistička vodičica, brodom s Brijunskog otočja prema Istri putuju i sami radnici. No, plovidbom i usidrenjem svojim privatnim plovilima na ovom otočju uživaju i sami nautičari. Na raspolaganju su im dva pristaništa: Luka Veli Brijun i Uvala Sv. Nikole. Prva luka prima sve brodove do 55 metara duljine, a za dulje brodove osigurano je sidrenje i Fažanskom kanalu. Nautičari mogu koristiti usluge 24 sata od privezivanja i prijave u luku, pridržavajući se uputa za poštivanje činjenice da su u nacionalnom parku.
Sve u svemu, Brijuni su idealna lokacija za sve ljubitelje brodova. Budući da pomorski nautičari u četvrtom razredu imaju i praksu na školskom brodu, ploviti među Brijunima čini se kao prekrasan san, ali pritom i vrlo korisna praksa. Isto kao iza studente pomorskih fakulteta. No, ako ništa drugo, za one koji se obrazuju u ovom sektoru, svaka plovidba je značajna pa tako i ona od Fažane do Velikog Brijuna. Čak i ako traje svega 15 do 20 minuta.
#3 Povjesničari/geografi/politolozi
Galerija 12 Fotografija
Otvori
Kao što smo već ranije rekli, Tito nije jedini dio fascinantne povijesti Brijuna, ali naravno da je veliki dio nje. U svakom slučaju, studenti povijesti bi na mjestu događaja mogli gledati brojne spomenike povijesne baštine. Tu su posebno fascinantni i arheološki ostaci Rimljana.
Prema nalazima Nacionalnog parka, u uvali Dobrika na Velom Brijunu, prva rimska vila na ovom otočju izgrađena u 1. stoljeću prije Krista. Imala je unutrašnje dvorište, stambeni dio, ali i gospodarski dio gdje su se prerađivale masline. Također, arheološka otkrića na Brijunima pokrila su razdoblja Rimske Republike, Rimskog carstva pa i kasne antike. Tu su bili i ostaci Istočnih Gota, Bizanta, Karolinškog carstva i Mletačke republike. Ovo nam pokazuje da su se Brijuni naseljavali puno prije ranije spomenutog Paula Kupelwiesera koji je krajem 19. stoljeća kupio Brijune i napravio ljetovalište za bogate. No, naravno za ljubitelje 20. stoljeća, uspomene na Brijunsku deklaraciju i fotografiju Titovog uživanja u Brijunima sigurno će biti vrlo zanimljive.
Studentima geografije, već samo istraživanje i gledanje u kartu ovog arhipelaga od 14 otoka i otočića je vrlo zanimljivo. No, ljubiteljima karata zasigurno će biti zanimljiv pogled na kartu koja pokazuje odakle je sve Tito putovao na sastanke po drugim zemljama. Tu je i karta koja prikazuje sve zemlje članice Pokreta nesvrstanih. Za prave ljubitelje geografije, izvješene su i sve zastave zemalja članica ovog kolektiva država koje nisu stale ni na stranu SAD-a ni tadašnjeg Sovjetskog saveza. Sjajna prilika da studenti geografije malo okušaju znanje i vide koliko zastava poznaju bez gledanja u tablu s točnim odgovorima na zidu pokraj njih.
Iz sličnih razloga bi na Brijune tijekom svog studiranja trebali doći i politolozi. No, njih bi uz prošlu političku primjenu Brijuna mogla zanimati i aktualna, budući da je Titova vila sada ograđena i dostupna predsjedniku Hrvatske. Ipak, njuškati oko nje i smještajnih kapaciteta za hrvatske vojnike, nije baš vrijedno akademske znatiželje s obzirom na rizike. Ali, upravo zbog već spomenutih potpora razvoju Brijuna iz EU fondova, studenti politologije bi mogli naći inspiraciju za pokoji seminarski rad o EU upravo na primjeru ovog otočja.
#4 Veterinari/biolozi/medicinari
Galerija 15 Fotografija
Otvori
Dobro je znano da Brijuni imaju zoološki vrt. Čelnik bivše Jugoslavije dobivao je brojne životinje na poklon od svojih posjetitelja na Brijunima. Pri uginuću tih životinja dobar dio njih bi bio prepariran, što je rezultiralo velikom kolekcijom životinja iz svih krajeva svijeta. Zbirka je 1986. godine uređena i izložena, a danas je stalna postava u kojoj možete vidjeti klokane, tigrove, geparde, lavove i druge životinje. Zanimljiv prizor za ljubitelje ove znanosti.
Što se tiče poklonjenih životinja koje i danas žive, posjetiteljima je vrlo zanimljiva slonica Lanka koju je Tito dobio 1972. godine na poklon od nekadašnje indijske premijerke Indire Gandhi. Tu su i stepske i pustinjske zebre, morske kornjače i ljame. Izvan safari parka, po šumama ćete uz malo sreće moći vidjeti zečeve i srne koje uživaju u slobodi. Veliku pozornost posjetitelja privlači i kakadu Koki koju je Tito kupio svojoj unuci. S posjetiteljima voli pričati, ali ih i psovati. Koki, Lanka i ostale životinje na Brijunima dobivaju redovitu veterinarsku pažnju. Možda bi studenti tog studija i o tome moglo priupitati vodiča.
Veterinari, ali i studenti medicine općenito, na Brijunima bi mogli dobiti snažnu motivaciju za svoj rad uz inspiraciju čuvenog biologa Roberta Kocha. Nakon što je Kupelwieser kupio Brijune, upravo je Koch istrijebio malariju koja je harala otokom. U čast velikom znanstveniku svakako se isplati prošetati Kochovom stazom i zahvaliti mu se za njegovu ulogu u osiguravanju ovog prekrasnog nacionalnog parka.
Za one koji umjesto zoologiji naginju botanici, Brijuni imaju očaravajuću mediteransku faunu. U njoj se ističe jedna od najstarijih maslina na Mediteranu, starosti preko 1600 godina. Također, Brijun obiluje i kulturama četinara, šumama hrasta crnike i lovora, biljkama planike i mirta. Među biolozima, dosadno neće biti ni paleontolozima. Na Velikom Brijunu su prvi otisci dinosaurovih stopala otkriveni već 1925. godine. Danas ih je na području Nacionalnog parka pronađeno više od 200. Istraživanja navode da su brijunski dinosauri iz razdoblja Krede.
#5 Arhitekti/arhitektonski tehničari/teolozi
Galerija 10 Fotografija
Otvori
Kada je riječ o povijesnoj baštini. arhitekti i arhitektonski tehničari na Brijunima dolaze na svoje na skoro svakom koraku. Od prekrasno uređenog muzeja, hotela uz obalu, dizajniranu šetnicu pa i skulpture kao što su ‘plivačica’, Brijuni su fantastičan primjer prostornog planiranja. hotela. Kada je riječ o sakralnim objektima, na svoje dolaze i studenti teologije. Uzmimo za primjer samo Crkvu svetog Germana. Ova gotička crkva impresionirat će arhitekte svojim raskošnim dizajnom, kao i replikama freska i Bašćanske ploče koja ostavlja bez daha. Uz lijepe građevine, teolozi u brijunskim crkvama mogu naći i religijsko značenje koje proučavaju.
#6 Šumari
Galerija 5 Fotografija
Otvori
No, osim zgrada, veliku ulogu u prekrasnom uređenju ovog nacionalnog parka igra i sama priroda. Odnosno onako kako je ona uređena. Kada je Kupelwieser kupio Brijune zatekla ga je malarična močvara. Dok je Koch rješavao malariju, šumar iz Labina, Alojz Čufar, sređivao je Močvaru i utabao put današnjem uređenju ove prirode. Njegov rad svakako je velika inspiracija za studente šumarstva koji bi obavezno trebali posjetiti ovo otočje. Tim više jer i dalje ima nekih lokacija, poput bivšeg zoološkog vrta, koje bi svakako trebalo malo raskrčiti i urediti.
#7 Automehaničari
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Iako se na Brijune putuje brodom, to ne znači da tamo nema i automobila. Znatiželjne poglede turista najviše plijeni Titov Cadillac. Bivši predsjednik Jugoslavije ga je dobio 1953. godine. Dok je bivši jugoslavenski predsjednik u ovoj mašini s 260 konjskih snaga prošao skoro 29 tisuća kilometara, i vi se danas možete provozati u ovom autu koji ima sve originalne dijelove. Cijena, ma samo 700 eura za pola sata i k tome vas smije voziti jedino profesionalni vozač.
Brojni gosti parka preferiraju i vožnju električnim autima i skuterima. Na taj način mogu brzo i (koliko-toliko) ekološki razgledavati sve njegove ljepote. U svakom slučaju vozni park Brijuna netko treba i održavati pa bi svakako i učenici automehaničarske struke u ovom nacionalnom parku došli na svoje.
Inače, u tijeku je drugi krug EU kviza na platformi kvizovi.srednja.hr i to pod temom okoliša. Postavljajte pitanja, jer tražimo korisnike čija će pitanja prikupiti najviše odgovora. Uz to, Morana Zibar odabrat će jednog korisnika s najkreativnijim pitanjem. Svi pobjednici osvajaju Poco mobitel u vrijednosti od 299 €, ali i pozivnicu na pub kviz finale s Moranom gdje će se natjecati za glavnu nagradu u iznosu od 1.500 €. Više detalja pronađite na ovoj poveznici.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
