Bližimo se probijanju granice globalnog zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, evo zašto je opasna po život
Globalno zagrijavanje premašilo je 1,5 stupnjeva Celzija tijekom prošle godine, pokazujući prvi put dosad takav kontinuirani rast temperatura. Ovaj alarmantni razvoj dovodi svijet bliže ključnoj granici koju su svjetski čelnici obećali ograničiti još 2015. godine, što bi moglo rezultirati duljim toplinskim valovima, intenzivnijim olujama te masovnim požarima. S obzirom na procjene istraživača, postoji zabrinjavajućih 66 posto šanse da ćemo do 2027. godine prijeći tu kritičnu granicu.
Ilustracija: Unsplash
Globalno zagrijavanje prvi put je premašilo 1,5 stupnjeva Celzija tijekom cijele godine, objavila je klimatska služba Europske unije. Svjetski čelnici obećali su još 2015. godine da će pokušati ograničiti dugoročni porast temperature na 1,5 stupnjeva, što se smatra ključnim za izbjegavanje najštetnijih utjecaja. Istraživači kažu da sada postoji 66 posto šanse da ćemo do 2027. godine prijeći prag zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzijusa.
Prijete nam dulji toplinski valovi, intenzivnije oluje i masovni požari
Ovo prvo jednogodišnje prekoračenje ne krši spomenuti snažno podržan od zemalja članica EU-a Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015. godine, ali dugoročno gura svijet prema tome. Hitne mjere za smanjenje emisija ugljika i dalje mogu usporiti zagrijavanje, upozoravaju znanstvenici. Izgledi za to rastu i zbog emisija izazvanih ljudskim aktivnostima, ali i fenomena El Niño, koji se očekuje ovog ljeta, piše BBC.com.
Ako globalna temperatura prijeđe tu granicu zagrijavanja, znanstvenici naglašavaju da će prelazak praga biti privremen, iako svejedno zabrinjavajući. Prelazak tog praga znači da će naš planet biti 1,5 stupanj topliji nego što je bio u drugoj polovici 19. stoljeća, kada su krenule značajnije emisije fosilnih goriva izazvane industrijalizacijom.
Kako piše BBC.com, ovaj prag postao je simbol u pregovorima po pitanju klimatske krize. Zemlje su pristale ‘uložiti napore’ kako bi ograničile porast globalne temperature na 1,5 stupnjeva. Međutim, ako bi se taj prag probio svake godine u periodu od desetak ili dvadeset godina, posljedice zatopljenja bile bi značajne, od duljih toplinskih valova, intenzivnijih oluja pa sve do masovnih požara.
Siječanj 2024. bio osmi rekordno topao mjesec zaredom
Veliko izvješće UN-a iz 2018. kaže da su rizici od klimatskih promjena, poput intenzivnih toplinskih valova, porasta razine mora i izumiranja flore i faune, mnogo veći pri zagrijavanju od 2 stupnja nego pri zagrijavanju od 1,5 stupnjeva. Ipak, prelazak ove granice u samo jednoj od sljedećih nekoliko godina ne bi značilo da je Pariški sporazum propao. Znanstvenici kažu da još uvijek imamo vremena i možemo ograničiti globalno zatopljenje, pod uvjetom da drastično smanjimo emisije.
Ovo jednogodišnje prekoračenje nije posebno iznenađenje. Siječanj je bio osmi rekordno topao mjesec zaredom. Znanstvena grupa Berkeley Earth kaže da je kalendarska 2023. godina bila više od 1,5 stupnjeva toplija iznad predindustrijskih razina. Druge znanstvene organizacije, poput NASA-e, procjenjuju da je zagrijavanje u prošlih 12 mjeseci bilo malo ispod 1,5 stupnjeva.
Ove male razlike uglavnom su posljedica načina na koji su globalne temperature procijenjene na kraju 19. stoljeća, kada su mjerenja bila oskudnija. Međutim, svi glavni skupovi podataka slažu se oko kretanja zagrijavanja i da je svijet u daleko najtoplijem razdoblju od početka modernog praćenja, a vjerojatno još i mnogo dulje. Zbog svega ovoga, treba podsjetiti i na važnost izlaska na izbore u najvećoj izbornoj godini u povijesti, pogotovo one za Europski parlament 9. lipnja, kako bi se na razini EU donijele politike koje bi zaustavile i potencijalno riješile ove probleme.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
