Dan Europe: Ovaj tip je htio onemogućiti novi rat između dviju država, preobrazio je čitav kontinent
Dan Europe se obilježava svake godine, 9. svibnja. Ove je godine datum posebno zanimljiv jer je mjesec dana prije izbora za Europski parlament. Obilježava se jer je na taj datum 1950. godine potpisana Schumanova deklaracija, koju je inicirao tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman. Schuman je kasnije bio i predsjednik na prvom sazivu Europskog parlamenta. Iz deklaracije je nastala Europska zajednica za ugljen i čelik, koja je kasnije postala današnja Europska unija. Cijeli cilj je ustvari bio spriječiti novi rat, primarno stvaranjem međuovisnosti između Francuske i Njemačke.
Robert Schuman pokrenuo je procese koji su doveli do Europske unije. Foto: Pixabay/Europska unija
Iako se dva svjetska rata zovu svjetski ratovi, oba ova velika i tragična sukoba, primarno su se odvijala na bojišnicama u Europi i započeli upravo na ovom našem kontinentu. U usporedbi s ostatkom svijeta, život u Europi je poprilično dobar. Ali nažalost, povijest nas također uči da, kada u Europi bukne rat, posljedice su nezamislivo užasne.
Jedan čovjek, jedan san o miru na ‘starom kontinentu’
Upravo je stoga Europi potreban mir i jedinstvo, na što se podsjećamo svakog 9. svibnja. Dan Europe, slavlje ovih dviju vrijednosti, obilježava se na godišnjicu čuvene ‘Schumanove deklaracije‘. Ime Roberta Schumana možda nije toliko poznato ljudima kao imena Winstona Churchilla ili Josefa Staljina. No, dok su spomenuta dvojica tijekom Drugog svjetskog rata bili vodeći političari čije su zemlje bile na pobjedničkoj strani protiv fašizma, Schuman je čovjek koji se poslije rata nije bavio borbom, već mirom.
Schuman, pravnik i svojevremeni francuski ministar vanjskih poslova, imao je nesreću u mladosti doživjeti oba svjetska rata, ali i sreću preživjeti ih. Skoro je zavrpio i u njemačkom koncentracijskom logoru. Zbog tog iskustva, posvetio se pomirbi između svoje rodne Francuske i susjedne Njemačke. Glavna misao vodilja mu je bila gradnja mira. Ujedinjene Europe koja će pritom biti i prosperitetna. Ako vas to podsjeća na Europsku uniju, nemojte se iznenaditi. Naime, upravo je Schumanova deklaracija, potpisana po prijedlogu ovog političara 1950. godine, dovela do uspostave Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ). Iz nje je u konačnici prvog studenog 1993. godine nastala i Europska Unija. Schuman se smatra jednim od glavnih osnivača ujedinjene Europe, a njegov cilj je bio ni više ni manje nego mir.
Proizvodite ugljen i čelik, a ne rat
EZUČ je bila prva u nizu nadnacionalnih institucija koje su prethodile Europskoj uniji. Schuman je zbog ratnih užasa želio osigurati situaciju u kojoj Francuska i Njemačka više nikad ne bi mogli ratovati. To je nešto o čemu su maštale i druge europske koje su bile uslijed oporavka, pet godina nakon Drugog svjetskog rata. U Schumanovoj deklaraciji stoji kako bi sukob Njemačke i Francuske bio ‘ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć’, ako bi ove dvije države udružile svoju proizvodnju.
– Ova će se proizvodnja nuditi cijelom svijetu, bez razlike i iznimaka, s ciljem da se doprinese podizanju životnog standarda i promicanju uspostave mira. Uz povećane resurse Europa će se moći usmjeriti na ostvarenje jedne od svojih bitnih zadaća – razvitak afričkog kontinenta. Na taj će se način, jednostavno i brzo, ostvariti ona fuzija interesa koja je neophodna za uspostavljanje jedinstvenog gospodarskog sustava; to može biti poticaj iz kojeg će izrasti šire i dublje zajedništvo među zemljama koje su dugo bile međusobno suprotstavljene kroz krvave podjele, stoji u Schumanovoj deklaraciji.
Kao organizacija okrenuta miru i proizvodnji dobara, a ne oružja, EZUČ je bio otvoren i drugim europskim državama za učlanjenje. Tako su uz Francusku i Zapadnu Njemačku, učlanili su se i Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Osim mira, smatralo se da će ova suradnja donijeti i blagostanje građanima ovih zemalja.
Visoko povjerenstvo: Prva nadnacionalna europska institucija
Osim gospodarske suradnje, sve se reguliralo i politički kroz ‘Visoko povjerenstvo’. Bio je to prvi primjer europske federacije koja je ocijenjena neophodnom za očuvanje mira. Budući da nisu svi bili na istoj razini proizvodnje, Schumanova deklaracija je podrazumijevala i prijelazne mjere, koje će neki zasigurno postupiti na pristupne pregovore EU kandidata. U to vrijeme, prijelazne mjere su uključivale ‘primjenu plana proizvodnje i ulaganja, uspostava kompenzacijskog mehanizma za ujednačavanje cijena i osnivanje fonda za restrukturiranje kako bi se omogućila racionalizacija proizvodnje’. K tome, promet ugljenom i čelikom između ovih članica se oslobodio svih carinskih davanja. EZUČ se želio jasan razlikovati od međunarodnih kartela. Navevši da su karteli održavanju visoke dobiti, ali i da su ‘skloni nametanju restriktivnih mjera na distribuciju i eksploataciju nacionalnih tržišta’, iz EZUČ-a su se obvezali na stapanje tržišta i rast proizvodnje.
U svemu tome je veliku ulogu igralo upravo spomenuto ‘Visoko povjerenstvo’, koje je bilo jasno opisano i propisano. Sve je trebalo obuhvatiti sporazumima, a načela višestruku ispitati, ne samo od nacionalnih vođa već i onih koji ih trebaju nadzirati. U deklaraciji se uključilo čak i sudjelovanje Ujedinjenih naroda (UN). Konkretno, da UN-ov predstavnik dvaput godišnje podnese javno izvješće ovoj važnoj organizaciji koja je okupila sve međunarodno priznate države nakon Drugog svjetskog rata. Tim izvješćem će se iznijeti podaci o funkcioniraju EZUČ-a, s naglaskom na njihove ciljeve. Visoko povjerenstvo samog EZUČ-a, pažljivo se reguliralo. Upravo je Schuman bio prvi predsjednik Europskog parlamenta koji je svoj prvi sastanak imao 19. ožujka 1958. godine u Strasbourgu.
– Prethodno navedena bitna načela i obveze bit će predmet sporazuma koji će države potpisati i podastrijeti svojim parlamentima na ratifikaciju. Pregovori koji su potrebni za rješavanje pojedinosti u vezi s primjenom provest će se uz pomoć arbitra koji će se imenovati uzajamnim dogovorom. Njemu će se povjeriti zadaća da osigura da ostvareni sporazumi budu u skladu s utvrđenim načelima, a u slučaju da pregovori dosegnu mrtvu točku, on će odlučiti o tome koje se rješenje treba prihvatiti. Zajedničko Visoko povjerenstvo, kojem je povjereno upravljanje ovim planom, bit će sastavljeno od neovisnih osoba koje imenuju vlade, poštujući ravnomjernu zastupljenost. Zajedničkim će se dogovorom vlada odabrati predsjedatelj. Odluke ovog povjerenstva bit će izvršive u Francuskoj, Njemačkoj i drugim zemljama članicama. Odgovarajućim mjerama osigurat će se sredstvo priziva protiv odluka Povjerenstva (…) Institucija Visokog povjerenstva ni na koji način neće prejudicirati metode vlasništva nad poduzećima. U obavljanju svojih dužnosti Visoko povjerenstvo uzet će u obzir ovlasti koje su povjerene Međunarodnoj upravi za Ruhr i obveze svih vrsta koje su nametnute Njemačkoj sve dok iste ostanu na snazi. Stoji u Schumanovoj deklaraciji.
Mir, ljubav i ‘Oda radosti’
Upravo zbog neizmjerne važnosti ove deklaracije u razvoju Europske unije kao saveza europskih zemalja koje žive u miru i prosperitetu, nije ni čudo da je upravo 9. svibnja proglašen Danom Europe. Ove godine taj je datum još zanimljiviji, pogotovo u Hrvatskoj, ali i većini EU zemalja koje su u rasponu od 6. do 9. lipnja, odlučili da im izbori za Europski parlament padnu upravo točno mjesec dana nakon Dana Europe.
Kao što smo ranije pisali, ove godine će se 25 izbornih listi iz Hrvatske natjecati za 12 zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu. Europski izbori su pri tome važni jer konkretno Hrvatska, usvoji 60 do 80 posto zakona koje Europski parlament izglasa. Ove godine, pravo glasa na Europskim izborima imat će čak 373 milijuna građana, od čega je 26 milijuna mladih osoba koje ove godine prvi put imaju pravo glasa.
U tom duhu, dok izlazite na izbore, važno se sjetiti kako, iako je EU daleko od idealnog udruženja, najbolje što imamo. Slično kao i demokracija kada je riječ o društveno-političkom uređenju. Suradnja i mir, pritom su dvije najbolje odrednice zbog čega je život u Europi jedan od najboljih na svijetu. Tada nas spopadne radost pa kako onda ne bi zapjevali onu čuvenu ‘Odu radosti’ čiji je tekst napisao Friedrich Schiller, a glazbeni aranžman kasnije složio Ludwig van Beethoven. Pjesma je postala kasnije i himna Europske unije pa ako i ne znate izvorni njemački tekst, ne brinite. ‘Oda radosti’ je prevedena na sve službene jezike Europske Unije. To uključuje i hrvatski, gdje izvorni stihovi, kada zavlada radost kažu: ‘Alle Menschen werden Brüder, Wo dein sanfter Flügel weilt’, po naški se zapjeva: ‘Svaki čovjek brat je drugom, tvoj kad slijedi divni put’.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
