Pretraga

Emocionalni odgoj u školskim kurikulumima je jedna od 11 novih smjernica za budućnost obrazovanja

A- A+

Hoće li emocionalni odgoj jednog dana biti sastavni dio kurikuluma? Ako će se pratiti smjernice stručne skupine Europske komisije, školstvo bi uistinu jednog dana moglo odgajati učenike kako se nositi s anksioznosti, agresiji i depresiji. Ne samo to, nego bi i nastavnici u svojoj edukaciji trebali uključiti principe dobrobiti kako bi ih što kvalitetnije prenosili na učenike.

Mentalno zdravlje mladih i nastavnika

Mentalno zdravlje mladih i nastavnika | foto: Canva

Jedan od sedam adolescenata doživi mentalni poremećaj, a više od polovice takvih poremećaja javlja se prije 14. godine, kako pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja među vodećim su uzrocima bolesti i invaliditeta kod adolescenata, a samoubojstvo je četvrti vodeći uzrok smrti među osobama od 15 do 29 godina.

Stoga je Europska komisija, na početku ovog Europskog tjedna mentalnog zdravlja objavila dva nova skupa smjernica. Sudionicima obrazovnog procesa, želi se pomoći u suočavanju sa sve izazovnijom kategorijom zdravlja, ali i onom najmanje vidljivom. Smjernice su usmjerene k dobrobiti i mentalnom zdravlju mladih, ali i nastavnika.

Izdvojeni članak
Osnivačice škole Epoha - Lea Brezar, praktičarka pozitivne psihologije i trenerica Mindfulnessa i Renata Brekalo, prof. njemačkog jezika i fonetike.

Emocionalni odgoj u školi? Ova zagrebačka provodi ga već tri godine, otkrili su nam kako to izgleda

Nedostatak resursa, obuke i podrške kao glavni uzrok nezadovoljstva nastavnika

Smjernice je predstavila Iliana Ivanova, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, tijekom rasprave o nedostatku nastavnika u okviru Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. Nedostatak nastavnika povezuje se s nedostatkom odgovarajućih resursa, obuke i podrške, navodi Europska komisija. Samim time, nedostaje i podrške djeci i mladima koji se bore s narušenim mentalnim zdravljem.

– Izvješća o sve lošijem stanju dobrobiti i mentalnog zdravlja učenika i nastavnika razlog su za zabrinutost. Vjerujem da će te sveobuhvatne smjernice znatno poboljšati stanje u školama diljem Europe. Zajedno postavljamo temelje za zdravije i uključivije obrazovno okruženje, ističe Ivanova.

Izdvojeni članak
Prolaznici

Pitali smo mlade što misle o mentalnom zdravlju: ‘Kod muškaraca se ono stavlja sa strane’

Bitna uputa za zaštitu mentalnog zdravlja je prevencija

Dobrobit u školama potrebno je rješavati na sveobuhvatan i funkcionalan način, a ono što smjernice Komisije naglašavaju jest prevencija narušenog mentalnog zdravlja koje je ključno za akademski uspjeh, skladan psihički razvoj te pozitivnu socijalnu integraciju učenika. Nadalje, potrebno je pružiti dodatna sredstva učiteljima i nastavnicima kako bi mogli zaštiti svoju dobrobit.

Ono što se poručuje svim sudionicima obrazovnog procesa jest stvaranje čvrstih mreža između lokalne zajednice, zdravstvenog i socijalnog sektora, ali i visokog obrazovanja te organizacija za mlade i obitelji. Smjernice su utemeljene na dokazima u okviru inicijative ‘Putevi do školskog uspjeha’, a očekuje se da će potpuno izvješće biti objavljeno ove jeseni i sadržavat će detaljniju verziju smjernica s istraživačkim dokazima, dodatnim praksama i  savjetima.

Više informacija o 11 novoobjavljenih smjernica dostupno je u nastavku teksta. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.

EU emblem