EP usvojio važan zakon o trajanju kućanskih uređaja: ‘Stavili smo građane ispred profita’
Europski parlament velikom je većinom glasova usvojio zakon Biljane Borzan kojim se zabranjuju ugrađeni kvarovi, uvodeći oznake trajanja uređaja, kao i povećavanje mogućnosti popravka. Ovim se zakonom nastoji zaštititi potrošače od zavaravajućih marketinških praksi i pomoći im da pri kupnji donose bolje odluke. Također, potiče popravke tako da trgovci moraju pružiti informacije o dostupnosti, trošku i proceduri dobave zamjenskih dijelova, a treba naglasiti kako će proizvođači morati istaknuti očekivani vijek trajanja na baš svakom artiklu.
Europski parlament usvojio je završni tekst takozvanog EU zakona o duljem trajanju uređaja, pod nazivom ‘Osnaživanje potrošača za zelenu tranziciju’, čija je glavna autorica i pregovaračica za Europski parlament hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. U raznim kućanskim aparatima više neće biti dopušteno ugrađivati kvarove koji bi skraćivali njihov rok trajanja.
Zakon štiti potrošače od zavaravajućih marketinških praksi
Proizvođači će također biti obvezni označiti minimalno očekivano trajanje uređaja i osigurati dovoljan broj rezervnih dijelova te servisa za popravke. Uz to, razne proizvode više se neće moći označavati ekološkim tvrdnjama bez odgovarajućeg certifikata ovlaštene institucije. Zakon je usvojen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu s 593 glasa za, 21 protiv i 14 suzdržanih.
Direktivu sada još treba usvojiti Vijeće, nakon čega će biti objavljena u Službenom listu. Zatim će države članice imati 24 mjeseca da je prenesu u nacionalno zakonodavstvo. Ovim se zakonom nastoji zaštititi potrošače od zavaravajućih marketinških praksi i pomoći im da pri kupnji donose bolje odluke. Kako bi se to postiglo, na EU-ov popis zabranjenih poslovnih praksi dodaju se brojne problematične marketinške strategije povezane s manipulativnim zelenim marketingom i prijevremenim zastarijevanjem proizvoda.
‘Stavili smo građane ispred profita’
Novim pravilima nastoji se uvesti red u označivanje proizvoda pa se tako zabranjuje korištenje općih tvrdnji o okolišu kao što su ‘prihvatljiv za okoliš’, ‘prirodan’, ‘biorazgradiv’, ‘klimatski neutralan’ i ‘ekološki’, ako za njih nema stvarnih dokaza. Povodom ovoga je Borzan održala specijalnu konferenciju za medije u Strasbourgu, gdje je EU parlament zasjedao prošli tjedan.
– Iznimno sam ponosna i sretna što sam danas ovdje i što je velika većina zastupnika podržala ovu direktivu. Njome smo stavili građane ispred profita i poručili industriji da je dosta s dosadašnjom praksom, ustvrdila je Borzan.
Također, pojasnila je kako za tvrdnje koje se odnose na buduću održivost, poput ’30 posto manje emisija do 2025.’ ili ‘potpuno električan do 2025.’, kompanije će biti obvezne temeljiti ih na izvedivim ciljevima, planu provedbe i potrebnim sredstvima, odobrenim od strane nezavisnog tijela.
Dosadašnja praksa ‘kupi – upotrijebi – baci’ neodrživa je
Direktiva također potiče popravke tako da trgovci moraju pružiti informacije o dostupnosti, trošku i proceduri dobave zamjenskih dijelova. Treba naglasiti kako će proizvođači morati istaknuti očekivani vijek trajanja na svakom artiklu.
– Istraživanja su pokazala da su potrošači voljni platiti čak i malo više ako su uvjereni da će proizvod trajati duže. Kako bi se omogućilo potrošačima da donesu zaista održiv izbor, uvodimo oznaku za vijek trajanja kojeg pokriva komercijalna garancija. Na ovaj način će se proizvodi na policama razlikovati, a proizvođači će biti motivirani ponuditi što dulje garancije, odnosno bolju kvalitetu uređaja.
Ukazala je na to da cilj ovog zakona nije uništiti industriju i poslove, već unaprijediti poslovanje i kvalitetu. Borzan također smatra kako je industrija shvatila da je stigao trenutak u kojem je dosadašnja praksa ‘kupi – upotrijebi – baci’ neodrživa, s obzirom na to da svijet godišnje na smetlište otprema 45 milijuna tona elektroničkih uređaja.
– Ostavljamo našoj djeci planet koji nije u dobrom stanju i industrija treba dati svoj doprinos zelenoj tranziciji, zaključila je Borzan.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
