Europska unija za početnike: Ovo su najvažnije institucije koje oblikuju našu budućnost
Europska unija funkcionira uz pomoć niza važnih institucija čije se funkcije i nazivi mnogima ponekad čine sličnima. Sve te institucije imaju posebnu ulogu, od izrade zakonodavstva EU-a i donošenja politika do provedbe politika i rada na specijaliziranim područjima kao što su zdravstvo, medicina, promet i okoliš. S približavanjem izbora za Europski parlament 9. lipnja, važno je razumjeti što su te institucije te kako one oblikuju živote svih građana EU-a.
foto: Canva
S obzirom na to da se približavaju izbori za Europski parlament 9. lipnja, važno je razumjeti kako institucije Europske unije utječu na živote građana EU-a. Hrvatska, koja će uskoro proslaviti 11 godina članstva u EU-u, također ima svoje predstavnike u ovim institucijama, čime se osigurava da njezini interesi budu zastupljeni u širem europskom kontekstu.
Najvažnije institucije EU-a su Europska komisija, Vijeće Europske unije, Europsko vijeće, Europski parlament, Sud pravde Europske unije, Europski revizorski sud i Europska središnja banka, a svaka od njih ima svoju važnu ulogu.
Europska komisija
Europska komisija glavno je izvršno tijelo Europske unije, svojevrsna vlada. Komisija je zadužena za pripremanje i predlaganje propisa, a kao i primjerice Vlada u Hrvatskoj, koja odgovara Saboru, Komisija odgovara Europskom parlamentu. Ukoliko joj Parlament izglasa nepovjerenje, cijela Komisija mora odstupiti s dužnosti. Predsjednica Europske komisije u ovom je trenutku Ursula von der Leyen, a također je s tom pozicijom i jedna od članova gore spomenutog Europskog vijeća.
Na čelu Komisije je predsjednica, a kao članovi te europske vlade sjede povjerenici iz svih 27 članica. Trenutno je kao hrvatska predstavnica u Komisiji Dubravka Šuica, i to na funkciji potpredsjednice Komisije za demokraciju i demografiju.
Vijeće Europske unije
Vijeće Europske unije, kojim je Hrvatska predsjedala prvih šest mjeseci 2020. godine, tijelo koje nema stalan sastav, već su njegovi članovi nacionalni ministri iz svih 27 država članica EU-a, ovisno o području politike o kojem se raspravlja. Vijeće EU donosi proračun i zakonodavstvo uz sudjelovanje Parlamenta, a glasuje se kvalificiranom većinom u kojoj je potrebno 55 posto glasova država članica koje imaju barem 65 posto stanovništva Unije, ali može se glasovati i konsenzusom, iako puno rjeđe.
Vijeće se sastaje u deset sastava – Vijeće za ekonomske i financijske poslove, Vijeće za konkurentnost, Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, Vijeće za okoliš, Vijeće za opće poslove, Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku, Vijeće za vanjske poslove te Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača.
Svim tim vijećima predsjeda ministar iz države koja u tom trenutku predsjeda Europskom unijom, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Vijeće EU također pregovara o zakonodavnim aktima i donosi ih s Europskim parlamentom, a s Europskim parlamentom donosi i proračun EU-a. Jednako tako, Vijeće koordinira neke od politika država članica kao što su ekonomska i fiskalna politika, politika vezana uz obrazovanje, mlade, kulturu i sport te politiku zapošljavanja.
Europsko vijeće
Europsko vijeće, koje ljudi često zamijene za Vijeće EU-a, tijelo je čiji sastav čine šefovi država i vlada članica Unije, a na čelu mu je predsjednik Europskog vijeća, u ovom trenutku bivši belgijski premijer Charles Michel. Kao hrvatski premijer član Europskog vijeća je i Andrej Plenković. Europsko vijeće donosi dugoročne i strateške politike Unije, određuje financijsku perspektive te donosi odluke u krizama, poput grčkog bankrota ili migrantske krize. Europsko vijeće donosi odluke konsenzusom, ali ne pregovara o zakonima EU-a, niti ih donosi. Europsko vijeće određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a.
Europski parlament
Europski parlament predstavničko je tijelo država članica EU-a. Zajedno s Vijećem Europske unije predstavlja zakonodavnu vlast u EU-u. Osnovan je 1952., zasjeda u Strasbourgu, a sjedišta ima i u Bruxellesu te Luxembourgu. Do prvih su izravnih izbora 1979. zastupnike birali nacionalni parlamenti članica tadašnje Europske zajednice za ugljen i čelik (potom Europske ekonomske zajednice).
Od 1979. izravni izbori održavaju se svakih pet godina, a zastupnici ne smiju biti članovi nacionalnog parlamenta. Broj zastupnika iz pojedine države članice određen je prema broju njezinih stanovnika i utvrđenim razmjerima, a zanimljivo je kako je na izborima 2019. izabran 751 zastupnik (koliko je najviše moguće), a nakon britanskog odlaska iz EU-a 2020. u parlamentu ih je ostalo 705. U idućem će ih sazivu, od 2024. do 2029. godine biti još i više jer je u rujnu 2023. izglasana odluka o tome da se broj poveća za 15, tako da će broj zastupničkih mjesta porasti na 720.
Sud pravde Europske unije
Sud pravde Europske unije, osnovan 1952., najviša je pravosudna institucija EU-a sa sjedištem u Luxembourgu. Njegova je glavna zadaća da osigura primjenu prava na cijelom području EU-a te da odlučuje u sporovima između fizičkih i pravnih osoba i EU-a, država članica i EU-a, kao i država članica međusobno. Sud može obesnažiti zakon države članice ako je on u suprotnosti s pravom EU-a. Čine ga dva suda: Sud pravde i Opći sud.
Sud pravde čini 27 sudaca, po jedan iz svake države članice, i 11 neovisnih odvjetnika. Taj sud rješava zahtjeve koje podnose nacionalni sudovi, određene tužbe za poništenje i žalbe. Opći sud ima 54 sudca, po dva iz svake države članice, koji donosi odluke u postupcima za poništenje koje su pokrenuli pojedinci i kompanije, a u nekim slučajevima i vlade država članica. Mandat članova oba suda traje šest godina i može se obnoviti, dok mandat predsjednika svakog suda (kojeg suci biraju između sebe) traje tri godine i može se obnoviti.
Revizorski sud
Revizorski sud utemeljen je 1975. sa sjedištem u Luxembourgu, a brine se o ispravnosti financijskog poslovanja te o prihodima i rashodima EU-a. Sastoji se od 27 članova, odnosno po jedan iz svake države članice. Po definiciji, ovaj sud pridonosi boljem upravljanju proračunom EU-a te izvješćuje o njegovim financijama. Slučajeve za koje sumnja da je riječ o prijevari, korupciji i drugim nezakonitim aktivnostima prijavljuje Europskom uredu za borbu protiv prijevara (francuski Office européen de lutte antifraude, poznatiji kao OLAF).
Vijeće Europe
Još jedno vijeće, odnosno institucija sličnog imena, koja se često brka s Europskim vijećem i Vijećem EU-a, jest Vijeće Europe. Za razliku od prva dva vijeća, ova institucija, inače najstarija europska organizacija, nije tijelo Europske unije. Riječ je o međunarodnoj organizaciji koja obuhvaća 47 članica, a glavni cilj su joj jačanje suradnje i jedinstva na Starom kontinentu, promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Glavna tajnica Vijeća Europe bivša je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić, kojoj će na jesen isteći mandat, a potvrđeno je i kako se neće ponovno kandidirati.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
