Europski izbori će imati manju izlaznost nego prije 5 godina? ‘Došlo je do zamora umjesto navike glasanja’
Europski izbori Hrvatskoj baš nemaju reputaciju previše značajnih izbora. Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti, Kosta Bovan, smatra da bi izlaznost birača mogla biti slabija nego 2019. godine. Kako nam je pojasnio pri predstavljanju rezultata ‘Izbornog kompasa’ za parlamentarne izbore, ovaj istraživač je očekivao da će ljudi steći naviku glasanja kroz superizbornu godinu. No, umjesto toga, smatra došlo je do zamora. Bovan očekuje da će na EU izborima u Hrvatskoj prevladavati nacionalne teme te da i sami političari te teme ističu u javnom prostoru više nego ‘europska pitanja’ poput odnosa tehnologije i države, zajedničkog europskog tržišta i rata u Ukrajini.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Iako su parlamentarni izbori bili prije svega dva mjeseca, u usporedbi s nadolazećim Europskim izborima 9. lipnja, čine se kao daleka prošlost. Ishodi građanskih odluka 17. travnja rezultirali su i novim sazivom Sabora i novom Vladom. No, za istraživače sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG), tek počinje istraživački rad. Sve zahvaljujući aplikaciji Izborni kompas, iz koje je, istaknuli su ovi istraživači u utorak, proizašla i ‘zasad vjerojatno najveća anketna baza podataka u Hrvatskoj’.
‘Birače smo osvijestili o programima stranaka’
Iz te baze podataka, već se mogu izvući neki zaključci o odnosu birača i političkih stranaka. Jedan rad ovih autora uskoro će se objaviti u znanstvenom časopisu ‘Politička misao’. No, prije objavljenog rada, FPZG-ovi profesori su predstavili rezultate u Hrvatskom novinarskom domu.
– Po meni, najveća vrijednost ovog kompasa je što je kod birača osvijestio programski dio izbornog natjecanja, rekao je profesor Goran Čular prije predstavljanja glavnih rezultata.
Kao što smo ranije pisali, svi zainteresirani ljudi su preko Izbornog kompasa odgovarali na 30 tvrdnji. Na temelju njih, aplikacija bi im navela koja politička stranka najbolje zastupa njihov pogled prema tom pitanju, a korisnici su mogli i filtrirati pitanja kako bi se fokusirala na ona najvažnija. Međutim, profesor Višeslav Raos je istaknuo da ova aplikacija nije omogućila korisnicima da jasnije naglase koja su im pitanja najbitnija pa da se to matematički uračuna pri kalkulaciji političke stranke koja najbolje predstavlja interese pojedinog birača. Za usporedbu, istaknuo je ovu opciju ima slična aplikacija u Njemačkoj koja je trenutno aktivna za tamošnje birače uoči Europskih izbora.
Preko 80 tisuća ispitanika
Raos je okupljenima kao glavne rezultate istaknuo gdje su ispitanici imali najviše, a gdje najmanje slaganja. Tako su zaključili da se birači u Hrvatskoj najviše, njih 96 posto, slažu da treba strože kažnjavati obiteljske nasilnike. Isto tako, 90 posto korisnika Političkog kompasa’ FPZG-a se slaže da policija treba vraćati preko granice svakoga tko bez dokumenata pokušava ući u Hrvatsku. S druge strane, Raos je istaknuo i pitanja gdje su se mišljenja među biračima najviše razlikovala. Jedna od njih je bila tvrdnja: ‘Istospolni parovi bi trebali moći posvajati djecu kao i ljudi u braku’. S tom tvrdnom se slagalo 45 posto korisnika aplikacije, a 42 posto je bilo protiv. Kao još jedan primjer polarizacije među biračima, Raos je istaknuo i tvrdnju ‘Roditelji bi trebali samostalno odlučiti hoće li njihovo dijete pohađati nastavu spolnog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja’. S tim se slagalo 42 posto ispitanika dok je njih 47 bilo protiv.
K tome, pitanja poput onog o Zakonu o jeziku, ili ‘Lex AP-u’ koji se u izbornom kompasu stavio u kontekst slobode novinara, ispostavila su se statistički nerelevantna za Hrvatske birače. Raos je istaknuo i kako su se žene u Političkom kompasu statistički više zalagale za strože kažnjavanje obiteljskog nasilja, pravo na dostupnost pobačaja i pravo istospolnih parova na posvajanje djece u usporedbi s muškarcima.
Sve skupa, političkim se kompasom koristilo 145.740 ispitanika. Ali, za izvlačenje gore spomenutih podataka, istraživači s FPZG-a su se fokusirali na rezultate koje su dobili od 82.172 ispitanika. Razlog tome je što je upravo ta brojka uključivala korisnike koji su odgovorili na svih 30 tvrdnji te su ostavili barem neke sociodemografske podatke o sebi, kao što je primjerice, spol.
‘Europskim izborima dominiraju nacionalne teme’
Izvanrednog profesora FPZG-a i istraživača na Izbornom kompasu, Kostu Bovana, pitali smo i kakva su očekivanja od nadolazećih izbora. Bovan nam je naveo da se ne bavi direktno EU izborima, ali da je očekivao da će superizborna godina stvoriti naviku glasanja među ljudima. U smislu, ‘idemo prvo na jedne izbore, pa druge i treće’. No, iako se nada da će biti u krivu, smatra da ćemo imati nižu izlaznost nego prije pet godina.
– Čini se da je došlo do zamora, umjesto da se stvorila navika glasanja. Često se dogodi da na Europskim izborima dominiraju nacionalne teme, pogotovo, imam dojam, možda više u Hrvatskoj nego u nekim drugim državama. Mislim da će nacionalna pitanja više usmjeravati odluku birača nego neka europska pitanja, kao što su odnos tehnologije i države, rata u Ukrajini, ujedinjavanje i razjedinjavanje Europe te zajedničko tržište. Političke kampanje mi se čine zaista manjkavima upravo zato jer nemam dojam da su u središtu europska pitanja. Možda jesu u programima stranaka. Ali u javnim istupima, u odnosima na ta nacionalna pitanja, čini mi se puno manje, procijenio je Bovan na naše pitanje koliko rezultati birača s parlamentarnih izbora mogu pomoći u predviđanju ishoda nadolazećih EU izbora.
FPZG planira istraživati i EU izbore
Zbog ranijih upita srednje.hr i drugih medija o mogućnostima Izbornog kompasa, samo za EU izbore, čini se da je profesor Raos sam odlučio odgovoriti na predavanju u Novinarskom domu prije nego se otvorio prostor za pitanja iz publike. Tako je naveo, što je očigledno zbog toga što su EU izbori ove nedjelje, da ne bude bilo europskog izdanja kompasa jer unutar projekta nije bilo budžeta za to.
No, kako je naglasio, među korisnicima Izbornog kompasa za parlamentarne izbore, bilo je onih koji su odlučili sudjelovati u daljnjim istraživanjima, gdje će im se postavljati pitanja i o Europskim izborima.
Ispitanicima se šalju mailovi, vidjet ćemo odaziv. Sigurno neće biti 80 tisuća, ali koliko sam vidio, šalje se oko 20 tisuća mailova. Ako dobijemo dvije tisuće odgovora, na konju smo, moći ćemo baratati s time, zaključio je Raos.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
