Europski izbori za 100 dana: Donosimo najvažnije događaje
Europski izbori stižu za točno 100 dana od danas. Prosvjedi farmera, rat Ukrajine i Rusije, samo su neka od gorućih pitanja na koja parlament mora odgovoriti. Mnoge brine i hoće li ovoga puta veći utjecaj dobiti i radikalnije desne stranke. Hrvatska usvaja do 80 posto zakona koje izglasa Europski parlament, pa je bitno izaći na izbore.
100 dana do Europskih izbora Foto: Pixabay
Birališta za Europski parlament u Hrvatskoj će biti otvoreni 9. lipnja. Drugim riječima, od danas do novog glasanja za zastupnike koji će odlučivati o daljnjoj budućnosti Europske Unije, ostalo je točno 100 dana. Zanimljivo, ovo su prvi izbori otkako je Britanija službeno izašla iz Europske Unije.
Prema Lisabonskom ugovoru, Europski parlament ima najviše 751 zastupnika. No, nakon Brexita, ostalo ih je 705. Hrvatsku predstavlja njih 12: Biljana Borzan (SDP), Valter Flego (IDS), Sunčana Glavak (HDZ), Ladislav Ilčić (Hrast), Romana Jerković (SDP), Mislav Kolakušić (nezavisni) Predrag Fred Matić (SDP), Tonino Picula (SDP), Karlo Ressler (HDZ), Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), Tomislav Sokol (HDZ) i Željana Zovko (HDZ).
Ipak, nije poznato tko će od njih ganjati novi mandat u Bruxellesu i Strasbourgu. Kampanja još uvijek nije počela. Većinom su izborne kampanje regulirane na nacionalnoj razini, ali ograničenja i zabrane su slična diljem EU-a. No neke stvari se trebaju službeno regulirati i uskladiti kao što je početak i kraj izborne kampanje. Na razini EU, predlaže se da kampanja počne tek osam tjedana prije dana glasanja, a da izborna šutnja traje 48 sati prije dana izbora. S obzirom da je do EU izbora ostalo 100 dana, to znači da ustvari pričamo oko 14 tjedana prije izlaska na biralište. Dakle, kampanje bi mogli očekivati u narednih šest tjedana.
Za usporedbu, na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj 2020. godine, kampanja je započela 18. lipnja dok je izlazak na biralište bio zakazan 3. srpnja. U svakom slučaju, očekuju se vrlo napeti izbori koji bi mogli donijeti čak i drastične promjene u EU. S obzirom na to da Hrvatska u svoje zakonodavstvo unosi od 60 do 80 posto zakona koje Europski parlament izglasa, bitno je da se što više ljudi, napose mladih, izjasni u kojem smjeru žele daljnji europski put. Od početka 2024. godine dogodilo se nekoliko ključnih događaja na koje treba obratiti pažnju.
#1 Prijetnja radikalne desnice
Svake godine pred Europske izbore, radikalna desnica postaje sve glasnija i čini se sve jačom. Nerijetko se tada javljaju strahovi da bi se cjelokupna EU mogla drastično zaokrenuti desnije od centra. No, centristi, zeleni i umjerene političke opcije naposljetku ipak uspiju formirati većinu i drže Uniju stabilnom. No, kako je upozorio Politico, na to se ne bi trebalo tek tako kladiti i ove godine. Prema anketama, radikalna desnica jača te bi po nekim projekcijama mogla zauzeti čak četvrtinu sjedala u Europskom parlamentu. Uspjeh radikalne desnice bi svakako imao utjecaja na političke odluke Europskog parlamenta, a ponajviše će radikalne stranke htjeti utjecati na politike koji se tiču imigracije i borbi s klimatskim promjenama. Moglo bi to biti prvi puta da će radikalna desnica može ozbiljno zaprijetiti europskim vrijednostima kao što su pravna vladavina i ljudska prava. Taj utjecaj bi se mogao dogoditi čak i ako izostane koalicija umjerene desnice s radikalnijim strankama.
Sami glasači već desetljećima sve manje biraju centrističke stranke. Nezadovoljni su višestrukim povećanjima cijena života, financijskim slomovima, terorističkim napadima u europskim glavnim gradovima dolaskom izbjeglica na istočnim i južnim granicama EU te i energetskom krizom zbog rata u Ukrajini.
Zanimljivu je izjavu za Politico dao i Hans Kundnani, autor koji je pisao o mogućnostima radikalno desne Europske unije. Upozorio je da radikalna desnica može pobijediti i samim time ako centrističke snage preuzmu njihovu retoriku i političke poteze, pogotovo kada na pitanjima poput identiteta imigracije i islamske religije.
#2 Neobična (ne)kandidatura Charlesa Michela
Krajem siječnja je puno obrva podignuo i jedan od vodećih imena EU politike, predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel. Ovaj belgijski političar je najprije najavio da će se kandidirati za zastupnika u Europskom parlamentu i povući se sa svoje trenutne funkcije. No, potom je 26. siječnja naprasno javio da ipak povlači svoju kandidaturu za Europski parlament i da će dovršiti svoj mandat koji traje do studenog. Europski mediji su teoretizirali da je njegova najava ostavke i kandidiranja možda ustvari bila strategija da ubrza pregovore oko vodećih pozicija u EU prije izbora u lipnju.
Naime, mađarski premijer Viktor Orban je na redu za privremeno preuzimanje kormila vijeća, budući da će Mađarska u srpnju preuzeti predsjedništvo vijeća Europske Unije na šest mjeseci. S obzirom na to da Orban, jedan od predstavnika europske radikalne desnice često blokira i odugovlači odluke EU pogotovo kada je riječ o sankcijama Rusiji ili podršci Ukrajini, to bi moglo stvoriti problem umjerenim strujama u EU ako se svih 27 država ne usuglasi oko Michelovog nasljednika prije njegove ostavke. Cijela ova drama je ionako i stigla šest dana uoči summita europskih vođa oko financijske potpore Ukrajini. No, Michel je povlačenje svoje kandidature objasnio malo drugačije.
– Osobni napadi na mene su preuzeli primat nad činjeničnim argumentima. Smatram da to iskrivljava demokratski diskurs. Ova odluka je dovela do ekstremnih reakcija. Ne unutar Vijeća Europe nego izvan njega. Mogućnost natjecanja na Europskim izborima, skraćivanje mojeg mandata i produljivanje mandata mojeg nasljednika na nekoliko mjeseci. Na osobnoj razini, ovo me potaknulo da se prisjetim značaja i utjecaja moje izborne predanosti kojoj sam posvetio trideset godina života. Ne samo zbog mene, već i za one koji su mi bliski, rekao je Michel.
#3 Ukrajinsko pitanje
Upravo je Ukrajina i nastavak podrške ovoj zemlji uslijed rata jedno od gorućih tema. S jedne strane, EU lideri žele omogućiti Ukrajini obranu uslijed narušavanja njenih međunarodno priznatih granica. Ali s druge strane, ne žele eskalaciju rata koja bi dovela do izravnog sukoba s Rusijom. Zbog toga se i javljaju određene trzavice između EU zemalja oko nekoliko pitanja. Za početak, koliko financijskih sredstava dati Ukrajini i koliko to ima smisla te treba li uvesti Rusiji nove sankcije. Tu je i pitanje oružja i municije. U kojim količinama i kojim vrstama naoružanja, kako rat ne bi eskalirao te se ne bi i same zemlje EU-a uvukle u sukob.
O toj su temi raspravljali Europsko vijeće i Europski parlament i postignuli dogovor prve veljače. Odlučeno je da će Ukrajina primiti 50 milijardi eura u razdoblju od 2024. do 2027. godine. Novac će se koristi za obnovu i modernizaciju Ukrajine, a sam je sporazum ocijenjen kao značajan korak naprijed u pomaganju Ukrajini koja želi postati članica Europske Unije. Dogovor uključuje i blisku suradnju Europskog i ukrajinskog parlamenta. To će, ističu iz parlamenta, garantirati aktivno uključenje EU parlamenta i praćenje razvoja i korištenja sredstava kako bi se osigurao demokratski nadzor i transparentnost sa sredstvima. Europski parlament i Komisija će redovno razgovarati o ovoj temi svaka četiri mjeseca. Također se razmatraju opcije i kako zamrznutu rusku imovinu koristiti za obnovu Ukrajine.
No, sve više građana Europske Unije propituje koliko treba pomagati Ukrajinu pa je stoga ovo vruće pitanje koje će biti u fokusu izbora. Tim više jer je sama Ukrajina zloglasna po političkoj korupciji. No, europski političari koji zagovaraju daljnju podršku Ukrajini, brinu da bi pad Ukrajine narušio sigurnost svih članica Europske Unije jer bi Rusija možda krenula u daljnje vojne avanture po kontinentu. Upravo je ovog tjedna Europski parlament usvojio tekst kako bi EU i NATO saveznici trebali vojno poduprijeti Ukrajinu s najmanje 0,25 posto njihovog BDP-a godišnje. Europarlamentarci su pozvali i Zastupnički dom SAD-a da usvoji blokirani paket vojne pomoći Ukrajine be odgode. Tekst rezolucije je usvojen sa 451 glasom za, 46 protiv i 49 suzdržanih. S najnovijim dogovorom Europskog parlamenta i Komisije, europski političari koji podržavaju daljnju potporu Ukrajini su uvjereni da će se ti problemi riješiti. Koliko glasači tome vjeruju, pokazat će se upravo u lipnju na biralištima.
– Postignut je značajan napredak u transparentnosti. To uključuje i pokretanje web stranice za financijske operacije Ukrajine i obvezno objavljivanje primatelja uplata koji premašuju 100 tisuća eura. Sporazum također učvršćuje antikorupcijske mjere i poduzima odlučne korake u uklanjanju oligarha u Ukrajini, uvjerava Europski parlament na svojim stranicama.
#4 Farmerski prosvjedi
Europske lidere je iznenadio i val prosvjeda europskih farmera koji imaju svoj niz zahtjeva. Prosvjedi se već događaju u zemljama poput Francuske, Njemačke, Grčke, Portugala i Poljske. Najdrastičnije je svakako u Francuskoj gdje su farmeri traktorima probili i policijsku blokadu. Najavljeni su i novi prosvjedi u ožujku u kojima je najavljeno sudjelovanje i hrvatskih farmera 13. ožujka.
Farmeri se žale na povećane troškove proizvodnje, stroge regulacije njihovog rada, jeftinog uvoza izvan EU, klimatskih promjena i drugih problema. Kada je riječ o uvozu, ovdje su najglasniji poljski farmeri koji blokiraju izvoz iz Ukrajine optužujući ovu zemlju da im ruši cijene i vrijednost poljoprivrednih proizvoda unutar EU, primarno Poljskoj. Smatraju to nepoštenom konkurencijom Kod troškova proizvodnje, cijene gnojiva, transporta i energije zadaju glavobolje nezadovoljnim farmerima.
U proizvodnji svojih proizvoda, farmeri se također oslanjanju i na pesticide, koje je Europska komisija planirala drastično smanjiti u svojem popularnom ‘Green dealu’ (zelenom dogovoru). Konkretno, plan je bio uporabu pesticida smanjiti na 50 posto do 2030. godine. Međutim, Europski parlament nije usvojio ‘Green deal’ po prijedlozima njihovog Odbora za okoliš. U studenom prošle godine, EU parlament nije usvojio prijedloge njihovog vlastitog odbora za okoliš. Za prepolovljenje pesticida je glasalo 207 zastupnika, a protivilo se njih 299.
#5 Doneseni novi zakoni
Dok tek treba vidjeti tko će nakon 9. lipnja u Europskom parlamentu ostati, a tko otići, parlament radi punom paru. Samo ovog tjedna, odobreno je nekoliko novih zakona. Tako su se parlamentarni zastupnici složili oko novog zakona o obnovi prirode. Odluka je pala nakon glasanja gdje je novi zakon dobio podršku od 329 glasova. 275 parlamentaraca je bilo protiv, a 24 su bila suzdržana. Povod zakonu je bilo utvrđivanje kako je preko 80 posto staništa Europske Unije u lošem stanju. U sklopu novog zakona, kako bi se obnovila priroda, ciljevi za poljoprivredne ekosustave, u iznimnim okolnostima, mogu biti suspendirani. Po novom zakonu, države članice su se obvezale obnoviti barem 30 posto staništa u lošem stanju do 2030. godine, Potom 60 posto do 2040. i naposljetku 90 posto staništa do 2050. godine. Obnova uključuje i kopnena i morska područja.
Nastavno na zelene teme, EU parlament je ovog tjedna izvijestio i da je odobren novi Zakon kojim je proširen popis kaznenih djela protiv okoliša. Novo zapisana kaznena djela slijede i sankcije. Europarlamentarci su osvojili ovaj propis sa 499 glasova za, 100 glasova protiv i 23 suzdržana. Parlament je ustvrdio kako su zločini protiv okoliša, vjerovali ili ne, četvrta najveća kriminalna aktivnosti na svijetu. Među novim kaznenim djelima protiv okoliša, uključena je nezakonita trgovina drvnom sirovinom i iscrpljivanje vodnih resursa. Za pojedina kaznena djela, počinitelji mogu biti kažnjeni i s do 10 godina zatvorske kazne. Za poduzeća koja počine kazneno djelo protiv okoliša, predviđene su novčane kazne u rasponu od 40 milijuna eura ili iznos koji broji pet posto ostvarenog prometa na svjetskoj razini.
Budući da se EU kune u ljudska prava i slobodu govora, Europski parlament je također usvojio i ‘nova pravila za zaštitu kritičara od pravosudnog zastrašivanja’. U zakonu je naglasak stavljen na zaštitu novinara, aktivista, akademika i njihovih organizacija od zlonamjernih tužbi kojima bi ih tužitelji htjeli ušutkati. Nova direktiva je usvojena s 546 glasova za, 47 protiv dok je 31 zastupnik bio suzdržan. Novi zakon pruža zaštitu od zlonamjernih prekograničnih tužbi na EU razini. Neosnovani predmeti će se rano odbaciti, a tuženima se garantira financijska zaštita. Pri tome se žrtvama omogućava poboljšani pristup informacija i ograničavanje mogućnosti biranja najpovoljnijeg suda.
#6 Neke zakone tek treba donijeti
Uz ove najsvježije izglasane zakone, do završetka aktualnog mandata se očekuju i novi zakoni. Europska komisija će u ožujku predložiti nove zakonske prijedloge za borbu protiv seksualnog iskorištavanja djece. Naglasak će biti na novim zakonima, kaznama i prevencijom koji se tiču rizika i opasnosti na internetu. Nove prijetnje po ovom pitanju predstavlja i umjetna inteligencija. Dok se po tom pitanju Europski parlament i Vijeće tek trebaju dogovoriti, između ovih dviju institucija je već pao dogovor oko nove Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama. Službeno glasanje oko ove direktive se očekuje u travnju. Zastupnik Matić upozorio je ranije da jedna od 10 žena na razini EU doživi neki oblik seksualnog nasilja od svoje 15. godine. Čak 43 posto žena je doživjelo neki oblik psihičkog nasilja, jedna od 20 žena u EU je bilo silovano, a 43 posto žena je doživjelo neki oblik psihičkog nasilja. Nova direktiva se dotiče i online nasilja. Matić je istaknuo da direktiva propisuje nove mjere za prevenciju silovanja, seksualnog zlostavljanja, kao i internetskog nasilja koje uključuje i objave intimnog sadržaja. Žrtve nasilja će dobiti i sveobuhvatnu potporu i pristup zdravstvenoj skrbi, ali naravno, pod uvjetom da parlament izglasa direktivu u travnju.
U travnju se očekuje i glasanje Europskog parlamenta o Zakonu o umjetnoj inteligenciji. On je već privremeno usvojen, uz podršku svih 27 zemalja članica te je prvi takav zakon na svijetu. U EU parlamentu zakon su velikom većinom podržali odbori za građanske slobode i zaštitu potrošača. U zakonu je istaknuto da umjetna inteligencija mora poštovati temeljna ljudska prava. Tako umjetnoj inteligenciji neće biti dopušteno neselektivno skidanje slika s interneta ili sigurnosnih snimaka za stvaranje baza podataka za prepoznavanje lica. Proizvodi umjetne inteligencije će morati imati i tehničku dokumentaciji u usklađivanje s EU zakona o autorskim pravima.
No, aktualni saziv neće stići riješiti sve što je zamislio. Tako će tek nakon izbora Europski parlament nastaviti daljnji rad na izmjenama Pravila o vozačkim dozvolama. Ipak, nacrt novih pravila je već usvojen s s 339 glasova za, 240 protiv te 37 suzdržanih. Zanimljivo je da nacrt propisuje mogućnost učitavanja vozačkih dozvola na pametne telefone i samoprocjenu sposobnosti za vožnju. Tu se predlaže i da EU države detaljnije senzibiliziraju koji su to mentalni ili znakovi koji mogu biti rizični za vožnju. kada je riječ o vozačima početnicima, morati će proći probni period koji će trajati minimalno dvije godine. Koliko su promjene u vožnji važne, pokazuje i podatak da na EU prometnicama godišnje pogine preko 20 tisuća ljudi.
Rekordan izlazak birača na zadnjim izborima: ‘Trebamo snažan parlament’
Iako puno mana i izazova koje treba riješiti, EU trenutno ostaje snažan oslonac poštivanju ljudskih prava i vladavine pravne države. Hoće li tako ostati i koja će se rješenja naći za aktualne izazove, mogu odrediti jedino glasači u prvom tjednu lipnja. U tom je duhu voditeljica zagrebačkog Ureda EP-a, Maja Ljubić Kutnjak, istaknula prvog ožujka da je na razini cijele EU, izlaznost na ovim izborima iznosila 51 posto. Riječ je o najvišoj razini od 1994. godine. U Hrvatskoj je 2019. europarlamentarce birali 30 posto, što je pet posto više nego na prvim izborima 2014 godine.
– Prema podacima posljednjeg istraživanja Eurobarometra, interes za EU izbore je veći nego uoči prethodnog ciklusa pa je tako 53 posto ispitanika u Hrvatskoj reklo da bi vjerojatno izašli na glasanje da su izbori idući tjedan. Čeka nas puno izazova, važno je da što više ljudi glasa i da dobijemo snažan Parlament, zaključila je.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
