Europski parlament ispisao povijest: Izglasan Zakon o umjetnoj inteligenciji, evo što on znači Hrvatskoj
Europski parlament je prvi na svijetu izglasao Zakon o umjetnoj inteligenciji. No, Vijeće još treba potvrditi novi zakon, što se očekuje prije izbora. Nakon toga će stupiti na snagu za 24 mjeseca, odnosno dvije godine. Novi zakon zabranjuje primjenu umjetne inteligencije koji narušava privatnost ljudi, poput društvenog vrednovanja građana. U novom je zakonu propisano i kada se umjetna inteligencija smije koristiti za identifikaciju ljudi na daljini.
Foto: Canva
Nakon poduljeg čekanja, Europski parlament je i službeno ispisao povijest ovog tjedna, izglasavši Zakon o umjetnoj inteligenciji. Ova direktiva je ustvari bila dogovorena još u veljači, ali ovog tjedna je i konačno usvojena. Europarlamentarci su je odobrili s 523 glasova za, 46 protiv i 49 suzdržanih.
– Novim pravilima zabranjene su određene primjene umjetne inteligencije koje ugrožavaju prava građana, uključujući sustave za biometrijsku kategorizaciju temeljene na osjetljivim karakteristikama i neciljano prikupljanje prikaza lica s interneta ili iz nadzornih snimaka radi stvaranja baza podataka za prepoznavanje. Zabranjuje se i prepoznavanje emocija na radnome mjestu i u školama, društveno vrednovanje građana, prognostički rad policije, kada se temelji isključivo na izradi profila pojedinaca ili procjeni njihovih osobina te umjetna inteligencija koja utječe na ljudsko ponašanje ili iskorištava ranjivost pojedinaca, ističu iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Dvije godine do provedbe
No, napominju, nakon ovog glasanja, ovaj prvi Zakon o umjetnoj inteligenciji na svijetu još službeno treba usvojiti i Europsko vijeće. Prije toga, pregledat će ga i pravnici lingvisti, ali očekuje se da će Vijeće dati zeleno svjetlo prije raspusta sadašnjeg parlamentarnog saziva. Potom će stupiti na snagu 20 dana poslije objave u Službenom listu Europske unije, ali će se onda primjenjivati tek 24 mjeseci nakon toga. Iz zagrebačkog Ureda je istaknuto i da ovaj Zakon o umjetnoj inteligenciji ustvari izravno odgovara na prijedloge koje su sami građani dali na Konferenciji o budućnosti Europe (COFE) 12. listopada prošle godine.
– Sustavi umjetne inteligencije opće namjene i modeli na kojima se temelje moraju zadovoljavati određene kriterije transparentnosti, uključujući usklađenost sa zakonom EU o autorskim pravima i objavljivanje detaljnih sažetaka sadržaja koji se koristi za obuku. Snažniji sustavi umjetne inteligencije opće namjene koji bi mogli predstavljati sistemske rizike podlijegat će dodatnim zahtjevima koji uključuju ocjenjivanje modela, procjene i ublažavanje tih rizika te prijavljivanje incidenata. Uz to, umjetno stvoreni ili manipulirani audiosadržaji, fotografije i videosadržaji (deepfakes) moraju biti jasno označeni kao takvi, istaknuto je u priopćenju.
Naglasak na ograničenjima biometrijske identifikacije
Iako će daljinska biometrijska identifikacija radi kaznenog progona u načelu biti zabranjena, ipak će biti nekih iznimaka. Ali, one su u novom zakonu vrlo precizno definirane strogim zahtjevima s vremenskim i geografskim ograničenjima. Bit će potrebno i prethodno sudsko ili upravno dopuštenje. Kao neki od primjera kada bi to bilo dopušteno, ističe se potraga za nestalom osobom ili prevencija terorističkog napada.
– Naknadna upotreba sustava za daljinsku biometrijsku identifikaciju smatra se visokorizičnom upotrebom i za nju je potrebno sudsko dopuštenje povezano s kaznenim djelom. Predviđene su i jasne obveze za druge visokorizične sustave umjetne inteligencije zbog njihova znatnog potencijala za ugrožavanje zdravlja, sigurnosti, temeljnih prava, okoliša, demokracije i vladavine prava. Visokorizična umjetna inteligencija upotrebljava se, među ostalim, za kritičnu infrastrukturu, obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, ključne privatne i javne usluge, primjerice zdravstvo, bankarstvo, određene sustave u okviru kaznenog progona, upravljanje migracijama i granicama, pravosuđe i demokratske procese, na primjer utjecaje na izbore. Za takve sustave treba osigurati procjenu i ublažavanje rizika, vođenje evidencije upotrebe, transparentnost i preciznost te ljudski nadzor. Građani će imati pravo podnijeti tužbu povezanu s umjetnom inteligencijom te dobiti objašnjenja odluka temeljenih na visokorizičnim sustavima umjetne inteligencije koje utječu na njihova prava, navode Ured Europskog parlamenta u Zagrebu.
Političari zadovoljni: ‘EU je uspjela’
Za vrijeme plenarne sjednice u utorak, suizvjestitelj Odbora za unutarnje tržište Brando Benifei izrazio je zadovoljstvo da EU konačno ima prvi obvezujući zakon o umjetnoj inteligenciji na svjetskoj razini. Ocijenio je da će on smanjiti rizike, stvoriti prilike, ali i zaštititi građanska i radnička prava u Europi od neprihvatljive prakse. Zakonom je također zadovoljan i suizvjestitelj Odbora za građanske slobode, Dragos Tudorache. No, istaknuo je da samo donošenje zakona ne znači da je posao gotov.
– EU je uspjela. Koncept umjetne inteligencije utkali smo u temeljne vrijednosti koje čine osnovu naših društava. Međutim, predstoji mnogo posla koji nadilazi sam Zakon o umjetnoj inteligenciji. Umjetna inteligencija će nas potaknuti da preispitamo društveni ugovor koji je u srcu naših demokracija, naše obrazovne modele, tržišta rada i način na koji vodimo rat. Zakon o umjetnoj inteligenciji polazište je za novi model upravljanja izgrađen oko tehnologije. Sada se moramo usredotočiti na provođenje ovog zakona u praksi, istaknuo je Benifei.
Značajan korak za glazbenu industriju: Hrvatska će morati slijediti EU ali…
Zanimljivo, ovaj je zakon posebno odjeknuo i u glazbenom svijetu. Članovima Europskog parlamenta, u zajedničkoj su se izjavi zahvalili i Svjetska diskografska organizacija (IFPI) te Europsko udruženje nezavisnih glazbenih izdavača (IMPALA). Zahvala se priključila i Hrvatska diskografska udruga, ocijenivši ovaj zakon važnim za glazbenu industriju.
– Ova Direktiva omogućuje prve alate nositeljima prava da osnaže svoja prava, uključujući obveze pružatelja usluge AI-ja za opću namjenu (GPAI) kako bi učinili dostupnim dovoljno detaljan sažetak djela korištenih za obuku svojih modela, da zadrže detaljnu tehničku dokumentaciju i da pokažu da su uskladili politike s Direktivom EU o autorskim pravima, bez obzira na to jesu li stekli podatke ili su ih obučavali i razvili svoje AI modele. Iako ove obveze omogućuju prvi korak za nositelje prava da osnaže svoja prava, kreatori i nositelji prava pozvali su Europski parlament da nastavi podupirati razvoj odgovornih i održivih modela AI-ja omogućavanjem da se ova pravila provode u praksi na smislen i učinkovit način, usklađenima s ciljevima odredbi. Kako bi se to omogućilo, važno je da predložak za dovoljnu količinu informacija koje pruža GPAI mora staviti na raspolaganje omogućavanjem učinkovitog ostvarivanja i provedbom autorskog prava i ostalih temeljnih prava, i da su kreativni sektori i nositelji prava formalno i izravno uključeni u njegovu izradu, poručila je Hrvatska diskografska udruga.
Inače, kada je riječ o Europskom parlamentu, važno je razlikovati uredbu i direktivu. Kada Europski parlament izglasa neku uredbu, to znači da je sve države članice moraju u cijelosti primjenjivati. Kada je riječ o direktivi, također je sve države članice moraju ostvariti, ali slobodne su same donijeti zakone u skladu s njom. Znači, kada Zakon o umjetnoj inteligenciji stupi na snagu, Hrvatska će morati napraviti vlastiti Zakon o umjetnoj inteligenciji. Ali, hoće li samo prekopirati Zakon Europskog parlamenta ili donijeti vlastite zakone koji će u biti ostvariti iste ciljeve, ostavlja se na volji našem saboru.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
