Hrvatska prikupila ogroman broj potpisa za siguran pobačaj u EU: Još uvijek se možete uključiti
Čak 75 posto Hrvata podržava pravo na pobačaj. Podaci su to najnovijeg istraživanja koje provodi Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su objavljeni svega dan prije velike kampanje javnih osoba za prikupljanje potpisa za peticiju ‘My voice, my choice’. Organizirala ju je Europska građanska inicijativa koja želi osigurati siguran pobačaj za sve žene i djevojke u zemljama članicama Europske unije. U svega 10 sati od uključivanja poznatih preko društvenih mreža prikupljeno je 10.000 potpisa, a sada je ta brojka u Hrvatskoj premašila 40.000.
Foto; Canva
Zahvaljujući Europskoj građanskoj inicijativi provodi se peticija i prikupljaju potpisi koji će omogućiti siguran pobačaj ženama i djevojkama u svim zemljama članicama Europske unije – ‘My voice, my choice’, odnosno ‘Moj glas, moj izbor’. Upravo su tu peticiju javno počele dijeliti poznate osobe iz Hrvatske nakon čega se u svega 10 sati uspjelo prikupiti 10.000 potpisa, a do sada je ta brojka prešla 40.000.
Najveću lavinu reakcija pokrenula je objava Severine, a peticiju je podržao i Grof Darkula, Slavko Sobin, Remi, Sandra Benčić i drugi. Ova peticija otvorena je od 25. travnja, a cilj je skupiti milijun potpisa na razini cijele EU. Za svaku zemlju članicu određen je ukupni broj potpisa koji je potreban, a Hrvatska je nakon prošlotjedne kampanje javnih osoba ostvarila 488,07 posto ciljanih potpisa.
Hrvatska za sada druga zemlja u EU po broju prikupljenih potpisa
Hrvatska je s time za sada na drugom mjestu po količini prikupljenih potpisa, dok je ispred nas samo Francuska s nešto više od 44.000 potpisa. Na razni EU za sada ima ukupno 290.923 potpisa.
– Nedostupnost pobačaja u mnogim dijelovima Europe ne samo da dovodi žene u opasnost od tjelesnih ozljeda, nego i uzrokuje pretjerano financijsko i psihološko opterećenje na žene i obitelji, često u marginaliziranim zajednicama koje si to najmanje mogu priuštiti. Dobro je dokumentirano da tretiranje reproduktivne skrbi kao luksuza ne dovodi do smanjenja broja pobačaja, nego do toga da žene traže nesigurne pobačaje. Kako bismo to promijenili, tražimo od Europske komisije da u duhu solidarnosti podnese prijedlog za financijsku potporu državama članicama koje bi mogle provoditi sigurne prekide trudnoće za građanke u Europi koje još uvijek nemaju pristup sigurnom i zakonitom pobačaju, stoji na stranici Europske građanske inicijative.
REZOLUCIJA O UKLJUČIVANJU PRAVA NA POBAČAJ U POVELJU EU-A O TEMELJNIM PRAVIMA
Europski parlament je u travnju 2024. godine usvojio rezoluciju kojom se traži da se u Povelju EU-a o temeljnim pravima doda i pravo na siguran, ali i zakonit pobačaj. Zanimljivo je i da je u tom tekstu navedeno kako je Hrvatska jedna od zemalja članica EU koja postavlja ‘praktične prepreke kod pobačaja’. O rezoluciji je glasalo 336 zastupnika, a njih 163 bilo je protiv te je bilo 39 suzdržanih.
Petero od dvanaest predstavnika Republike Hrvatske u Europskom parlamentu sudjelovalo je u glasanju. Jedan od predlagatelja ove rezolucije je i hrvatski zastupnik Predrag Fred Matić (SDP) koji je uz Romanu Jerković (SDP) i Tonina Piculu (SDP) glasao za. Protiv su bili Tomislav Sokol (HDZ) i Ladislav Ilčić (HRAST).
75 posto građana RH smatra da ‘žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće’
Dan prije nego što su poznati počeli dijeliti peticiju na svojim društvenim mrežama objavljeni su i rezultati istraživanja koje je proveo Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o istraživanju iz 2023. godine pod nazivom ‘Podržane ili pokorene – društveni rizici ugroze i mogućnost zaštite reproduktivnih prava žena u Republici Hrvatskoj’.
– U istraživanju su ispitivani, između ostalog, stavovi o pobačaju i reproduktivnim pravima izbora za žene, koji su pokazali da 75 posto građana RH smatra da ‘žena treba imati pravo izbora o zadržavanju trudnoće’. Dakle, reproduktivno pravo izbora za žene konzistentno i konstantno podržava većina hrvatske populacije i to u visokom postotku od 75 posto podrške već 13 godina. Međutim, reproduktivna politika vlasti RH, koja bi trebala pratiti razvoj i napredak reproduktivnih prava i zdravlja žena opstruira i ignorira te stavove populacije RH, jer prepušta provođenje reproduktivnih usluga žena samovolji određenih ginekoloških odjela pojedinih bolnica i medicinskih ustanova u RH usprkos legalnom zakonu, tako da mnoge žene ostaju uskraćene u svojim zahtjevima za poštivanje njihovih izbora u reprodukciji. Postavlja se pitanje zbog čega su stavovi javnosti u tolikom neskladu s odlukama vladajućih koji odlučuju o reproduktivnoj politici RH te zašto vlasti ne poštuju volju građana kada se radi o reproduktivnom izboru i pravima žena?, stoji u istraživanju Odsjeka za sociologiju.
70 posto građana RH ne daje podršku istupima i javnim ‘molitvama Vitezova srca Marijina’ po javnim gradskim trgovima
U ovom su istraživanju po prvi puta dobiveni i rezultati ispitivanja stavova o ‘moliteljima’, odnosno tzv. ‘Vitezovima srca Marijina’ koji se po trgovima hrvatskih gradova redovito okupljaju svake prve subote u mjesecu od jeseni 2022. godine. Budući da oni lobiraju za tradicionalne, zapravo srednjovjekovne društvene vrijednosti i za oduzimanje ženama ljudskih i reproduktivnih prava, u istraživanju su građani dobili i pitanje što misle o njima i njihovim okupljanjima.
– Značajan podatak iz istraživanja je da 70 posto građana RH ne daje podršku istupima i javnim ‘molitvama Vitezova srca Marijina’ po javnim gradskim trgovima. To je podatak koji također pokazuje da hrvatska državna politika odobravanjem takvih okupljanja zapravo podržava bitno manjinsko mišljenje hrvatske populacije, a ne većinsko, što bi se moglo zabunom zaključiti bez empirijskog uvida u stavove populacije hrvatskih građana. Dakle, građani su po ovome pitanju daleko manje konzervativni od vladajuće politike u RH, koja je odobrila takve aktivnosti na javnim prostorima hrvatskih gradova, navodi se u istraživanju.
Više detalja iz istraživanja Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu možete pronaći u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
