Jeste li već primijetili ove objave na Instagramu?: ‘Upoznajte nas, mi smo ljudi kao i svi drugi’
Gej prava u Hrvatskoj su na papiru dobra, ali nemaju im svi jednak pristup, ponajviše trans osobe, upozorio je aktivist i content creator Duje Kovačević. U suradnji s fotografkinjom i aktivistkinjom Enom Dragičević, pokrenuli su Instagram kampanju ‘Ja sam kao ti – prihvaćam sebe mijenjam svijet’. Rekao je da je to ‘najveća digitalna kampanja promicanja LGBTQ+ osoba u Hrvatskoj’, a umjesto već dobro znanih aktivista, u njoj sudjeluju članovi zajednici koji žive svoj život i ne bave se aktivizmom. Duje je istaknuo da EU ima načine borbe protiv homofobije te potiče edukaciju o zajednici. Stoga strahuje da bi u slučaju njenog raspada, propala i ljudska prava u Hrvatskoj.
U spomen na Stonewall nerede u New Yorku, 1969. godine, cijeli lipanj je ‘mjesec ponosa’ u kojem se LGBTQ+ zajednica diljem svijeta prisjeća kako je krenula borba za ljudska prava i protiv diskriminacije osoba na temelju seksualne orijentacije. U Zagrebu se već održala i Povorka ponosa, ali to je tek početak raznih događaja raznih udruga i pojedinaca.
Najveća digitalna LGBTQ+ kampanja u Hrvatskoj: ‘Jedino usmjerenje, podrška zajednici’
Na tom tragu, bivši novinar portala srednja.hr, danas aktivist i content creator Duje Kovačević, udružio je snage s fotografkinjom Enom Dragičević. U partnerstvu s udrugom Dugine obitelji, dvojac je pokrenuo kampanju ‘Ja sam kao ti – prihvaćam sebe mijenjam svijet‘. Kovačević ističe da je to ‘najveća digitalna kampanja promicanja LGBTQ+ osoba u Hrvatskoj’. Prošle godine, ovo dvoje entuzijasta je okupilo šest ljudi, a ove godine njih 13. Ena i Duje objave s ljudima u projektu, objavljuju svaka dva dana. Sveukupno, napravit će 12 Instagram objava: fotografija pripadnika zajednice i njihova tekstualna poruka.
U razgovoru za srednja.hr, Duje je istaknuo da je cilj kampanje dati vidljivost običnim ljudima, pripadnicima LGBT zajednice. Ipak, najavio je i da će biti nekih imena poznatijih u aktivističkim krugovima. Duje je pojasnio da se aktivistička scena često percipira kao ‘odnarođena’ pa je glavni fokus kampanje davanja prostora ljudima iz zajednice koji žive svakodnevne živote.
– Sudionike kampanje nismo puno usmjeravali. Njihove su poruke potpuno originalne i autentične, eventualno sam ispravio neki zarez ili gramatičku grešku. Jedino usmjerenje im je bilo da bude usmjerena podršci zajednici. U smislu, u redu je da kritiziraju društvo u kojem žive, ali ovo želimo usmjeriti prema zajednici. Znači rekli smo im da njihovi portreti idu prema cijeloj javnosti i kažu ‘upoznajte nas, mi smo ljudi kao i svi drugi’. Ali, u našoj zajednici su oni ljudi prema onima koji su potišteni, osjećaju se neadekvatno, nisu još aut, u lošoj su fazi u svojim sredinama. Njima su podrška, drže ih za ruku i ljudi su to objeručke prihvatili, ispričao nam je Duje kako je tekla komunikacija i priprema kampanje s ljudima koji nisu aktivisti.
View this post on Instagram
Nije isto biti ‘LGB’ ili ‘T’: ‘Put trans osoba je puno teži’
Duje nam je priznao i da neki od ljudi s kojima su razgovarali nisu htjeli sudjelovati jer smatraju da je situacija s LGBTQ osobama u Hrvatskoj dobra te su zadovoljni ostvarenim pravima. Iako se Duje slaže da je zakonodavstvo Hrvatske među najboljima u svijetu, ističe problem da gej ljudi, ponajviše u ruralnim sredinama, imaju problem s konzumiranjem i ostvarivanjem tih prava. Problem je, kaže i što LGBT teme i dalje nisu dobro predstavljene u obrazovanju, kroz zdravstveni i građanski odgoj, a LGBTQ osobe i dalje imaju problem s predrasudama. No, najveće probleme u Hrvatskoj doživljavaju trans osobe, što je sažeo u izjavi ‘transfobija je nova homofobija’.
– Primjećujemo da se u LGBT skupini, iskustva ‘L’, G i B slova se značajno razlikuju od ‘T’. Sama istraživanja o mentalnom zdravlju kod trans osoba pokazuju značajne posljedice diskriminacije i neprihvaćanja jer je njihov put puno teži. Kao gej dečko, u nekom sam trenutku morao prihvatiti sebe i onda obznaniti svoju seksualnost da bi mogao živjeti. Dok trans ljudi često moraju proći čitav medicinski proces koji je javan. Moraju kod psihologa, psihijatra endokrinologa. Sve to da bi nakon dugog, reguliranog medicinskog određenog procesa, što je dobro da je reguliran, morali doći na nacionalno vijeće koje daje odobrenje oznake spola u dokumentu. Tek onda mogu pristupiti operaciji promjene spola koje se u Hrvatskoj uglavnom ne provode, opisao je Duje razliku između izazova koje prolaze gej i trans osobe u Hrvatskoj.
Treba se zadržati duh europskih vrijednosti
Na tragu očuvanja postojećih gej prava i poboljšavanja situacije, Duje nam je rekao da su nadolazeći Europski izbori 9. lipnja iznimno bitni. Brine ga, kako kaže, porast radikalne desnice. Pod krinkom očuvanja suvereniteta država, upozorava Duje, ove opcije ustvari imaju vrlo često anti-LGBTQ politike i zatiranje progresa koji je ostvaren posljednjih desetljeća. S druge stane, žao mu je da nema više trans političara. S jedne strane, to objašnjava velikim pritiskom na koje same trans osobe nisu spremni. No, čini mu se da ni političke stranke, čak i one koje brane LGBTQ+ prava, nisu spremne prihvaćati trans osobe na dužnosničkim pozicijama.
– Bitno je da svi izađemo na izbore i izabiremo ljude koji nas stvarno najbolje reprezentiraju da se zadrži taj duh europskih vrijednosti jer EU ipak ima mehanizme kojima pomaže razvijanju senzibilnosti i promicanja vidljivosti LGBT zajednice, rekao je Duje dajući za primjer kada je EU ‘zavrnuo financijsku pipu’ Poljskoj, gdje su se pojedini gradovi hvalili da su zone ‘bez gejeva’.
Ljudska prava u Hrvatskoj gotova bez EU?
Iako je uvjeren da će se aktivisti u Hrvatskoj itekako boriti za očuvanje već postignutih prava u Hrvatskoj, Duje je uvjeren da bi ljudska prava u Hrvatskoj općenito propali kada bi se, hipotetski, Europska unija raspala. Iako Hrvatska trenutno ima vrlo desnu vladu, premijera Andreja Plenkovića smatra ‘osiguračem’ zbog proeuropske nastrojenosti. No, iako Plenković nije narušavao gej prava, Duje je istaknuo da nije ništa napravio ni da ih unaprijedi, već se sve radilo preko sudova.
– U Hrvatskoj postoji čitava mreža nevladinih organizacija kojima EU fondovi financiraju razne bitne edukativne programe. Civilne udruge na sebe preuzimaju jako velik dio edukacije jer obrazovni sustav i institucije ne rade svoj posao. Kad bi se EU urušila, izgubili bismo politički osigurač i jako dobar dio financiranja. S druge strane, imali bismo desničarske ekstremističke organizacije neovisne o EU koje bi nastavile dalje, a mi bismo izgubili, zaključio je Duje.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.