Jesu li LGBT+ studenti prihvaćeni u Zagrebu? ‘I dalje imamo otvoreno homofobne profesore i profesorice’
‘Nebinarne osobe trebalo bi oslovljavati imenom kao i sve druge osobe. Bez ovih suvišnih filozofija i nepotrebne negativne pažnje’. ‘Nastavlja se propaganda i preodgoj’. To su samo neki od komentara na Facebooku na naš nedavni članak o nebinarnim osobama, sve u tjednu kada se slavi Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije. Tim povodom razgovarali smo sa studentsko-nastavničkom udrugom Za-Pravo koja se bavi promicanjem prava LGBT+ osoba u akademskoj zajednici. Oni podcrtavaju da život LGBT+ studenata u Zagrebu zadnjih godina stagnira, i dalje postoje otvoreno homofobni profesori, no ipak pozdravljaju pozitivne primjere koji doprinose sigurnosti LGBT+ studenata.
LGBT+ zastava u Zagrebu, lipanj 2023. | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije (IDAHOBIT) obilježava se diljem svijeta svakog 17. svibnja. Ovaj dan odabran je jer je tada 1990. godine Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost s popisa međunarodne klasifikacije bolesti.
Kako su prije dvije godine izvijestili iz Vijeća Europske unije, diljem svijeta više od dvije milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je homoseksualnost nezakonita, dok se u jedanaest zemalja sporazumni istospolni odnosi još uvijek kažnjavaju smrtnom kaznom. U Zagrebu je prije tri godine, 2021., održan prvi Rainbow Walkway, događaj podrške LGBT+ studentima na zagrebačkom sveučilištu. Tada su to okupljanje podržali dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić i rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras. U organizaciji je bila prva hrvatska studentsko-nastavnička udruga koja se bavi LGBT+ osobama u akademskoj zajednici Za-Pravo s kojom smo sada razgovarali.
Ovu udrugu brine dolazak Domovinskog pokreta na vlast, zbog toga kažu da su europarlamentarni izbori nikad važniji
– Rainbow Walkaway održali smo kako bismo studentima na zagrebačkom Sveučilištu, ali i šire, pokazali da nisu sami. Od osnivanja udruge do nas su krenule dolaziti informacije o homofobnim ispadima profesora i kolektivnom osjećaju nesigurnosti unutar određenih sastavnica Sveučilišta, stoga smo obilježavanjem Međunarodnog dana izlaska iz ormara tada htjeli odaslati poruku otpora, prisjećaju se iz udruge Za-Pravo.
Trenutnu situaciju u Hrvatskoj, nastavljaju, opisuju priličnom zabrinjavajućom iako na papiru zvuči dobro. To vide u pojačanju ekstremne desnice i što je Domovinski pokret, koji sada ulazi u vlast, u svojoj kampanji aktivno zagovarao protiv LGBTIQ+ prava.
– Sada imamo najdesniju Vladu u povijesti nezavisne Hrvatske. Domovinski pokret govorio je o zabrani sklapanja životnih partnerstava, udomljavanja i usvajanja djece LGBTIQ+ parovima i mnogih drugih. Takav narativ omogućio im je preko 200.000 glasova, što je zastrašujuće velik broj. Scenariji koje zagovaraju nažalost nisu nemogući ili teško zamislivi, s obzirom da jako slične narative viđamo i u našim susjednim zemljama – Italiji i Mađarskoj. Zato su ovi europarlamentarni izbori iznimno važni kako baš ovakvi planovi ne bi dobili još veći zamah koji bi se desio većinski desnim Europskim parlamentom, naglašavaju iz udruge Za-Pravo.
‘I dalje imamo otvoreno homofobne profesore i profesorice koji predaju na Sveučilištu, studenti vrlo često ne prihvaćaju različitosti’
Na pitanje kako ocjenjuju prihvaćenost LGBTIQ+ studenata u Zagrebu, iz udruge Za-Pravo odgovaraju da prihvaćenost varira od okolnosti do okolnosti. Navode da nema pravila i da ne mogu generalizirati.
– Voljeli bismo reći da idemo prema naprijed, no u zadnjih nekoliko godina vidimo da situacija stagnira. I dalje imamo otvoreno homofobne profesore i profesorice koji predaju na Sveučilištu, studenti vrlo često ne prihvaćaju različitosti i općenito nisu informirani o pojmovima roda, spola, pravima marginaliziranih skupina i problema s kojima se takve skupine susreću. To su teme o kojima se još uvijek šuti i ne želi razgovarati. Međutim, bitno je naglasiti da postoje profesori i profesorice koji svojim radom i zalaganjem pomažu osjećaju sigurnosti LGBTIQ+ studenata i studentica, što uvelike pozdravljamo, naglašavaju iz udruge Za-Pravo.
Koje zemlje Europske unije dozvoljavaju istospolni brak?
‘Zato kao udruga mislimo da je svaka akcija iznimno važna i potrebna, kako ona na ulicama, tako i ona koja se događa izvan toga’
Nedavno smo pisali i kako je Hrvatsko katoličko sveučilište na svojim internetskim stranicama i Facebooku pozivalo na Hod za život. Iz udruge Za-Pravo takvo što ocjenjuju vrlo opasnim. Zbog toga su, dodaju, aktivističke inicijative i pokreti za LGBT+ osobe posebno važni.
– Kako bismo pokazali da i nas ima na ulicama, da se svi ne slažemo sa strujama koje nam dolaze i koje nam nameću generalno zagušivanje ljudskih prava, koja opet, nisu odvojiva jedna od drugih. Zato kao udruga mislimo da je svaka akcija iznimno važna i potrebna, kako ona na ulicama, tako i ona koja se događa izvan toga, poput događaja, koncerata, radionica, evenata od zajednice za zajednicu gdje zapravo omogućavamo i kreiramo sigurne prostore te organizaciju kampanja i zagovaranja prema tome da spriječimo takve potencijalne scenarije, napominju iz udruge Za-Pravo.
Ova udruga surađuje i s Inicijativom AUT koja se ove akademske godine ponovno aktivirala na Filozofskom fakultetu i s kojom aktivno rade na projektima. Na Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije i bifobije, danas, održat će s Inicijativom AUT LGBTIQ+ party u Buena Visti od 22 sata. Tako će, zaključili su, podržati i drag umjetnice i umjetnike koji će na partyju imati svoje nastupe.
REAKCIJE NA ČLANAK O OSLOVLJAVANJU NEBINARNIH OSOBA: ‘GLUPOSTI’
Nakon što je na Eurosongu pobijedio švicarski predstavnik Nemo, inače nebinarna osoba, na našem Facebooku podijeli smo članak u kojem smo u 2023. godini pisali kako treba oslovljavati nebinarne osobe na hrvatskome jezike. U članku su o tome govorili s Instituta za hrvatski jezik koji su se ranije bavili tom temom i udruga kolekTIRV za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba. Na Facebooku je ponovno dijeljenje tog članka izazvalo niz homofobnih komentara. ‘Gluposti! Ako nekog takvog sretnem, oslovljavat ću ga onako kako izgleda. Hrvatski jezik ima tri roda, jedninu i množinu i prema tome i govorimo i pišemo’. ‘Nastavlja se propaganda i preodgoj….’. ‘Trebali bi ih oslovljavati imenom kao i sve druge osobe. Bez ovih suvišnih filozofija i nepotrebne negativne pažnje’.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
