Jezivo upozorenje Europi: Stari kontinent se zagrijava brže od ostatka svijeta
Upozorenje Europi povodom Dana planeta zemlje dali su Svjetska meteorološka organizacija i program Copernicus. Objavili su godišnje Europsko izvješće o klimi. U izvješću je upozoreno da klimatske promjene dovode do sve više vremenskih ekstrema. Sama Europa se zagrijava najbrže od svih kontinenata. Iako je EU postavila za cilj do 2050. godine ostvariti klimatsku neutralnost, rizik od vrućine je još slabo prepoznat kod javnosti iako se svijest o ovom pitanju povećala. Kao dobru vijest, možemo istaknuti da je u Europi iz obnovljivih izvora korišteno 43 posto električne energije, rekordan iznos.
Prosvjed za klimu Šibenik; autorice fotografija: Nika Bolčević i Laura Galić
Godišnje izvješće o stanju klime u Europi, objavljeno upravo na Dan planeta Zemlje nipošto ne daje razloga za veselje. Pripremila ga je Služba za klimatske promjene programa Copernicus u suradnji s UN-ovom Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO). Copernicus je inače, komponenta svemirskog programa EU-a za promatranje Zemlje. Izvješće se bavi znanstvenim podacima i analizom stalnog porasta temperature i klimatskih promjena širom Europe. Nažalost, u izvješću stoji da je 2023. godina bila rekordno najtoplija, s porastom broja toplinskih valova i dana ekstremnog toplinskog stresa.
Upravo se Europa, prema ovom izvješću zagrijava najbrže od svih kontinenata. To baš ne ide na pohvalu Europskoj Uniji iako je ova organizacija predana ostvarenju svoje klimatske neutralnosti do 2050. godine, Još je ranije na razini EU-a postignut dogovor o ciljevima smanjenja stakleničkih plinova za barem 55 posto do 2030. godine. Za taj se cilj radi i na zakonodavstvu, a Europska komisija je u travnju ove godine objavila Komunikaciju o tome ‘kako učinkovito pripremiti EU za klimatske rizike i izgraditi veću otpornost na klimatske promjene’.
Atlantik probio rekord
U europskoj procjeni klimatskih rizika, ističe se upozorenje da temperature rastu dvostruko brže nego prosječne globalne stope. To sa sobom vodi i povećani rizik od ekstremnih vremenskih uvjeta. U to su uključene suše, poplave i šumski požari.
Razine oborina u Europi su prošle godine bile sedam posto više od prosjeka. Riječni tokovi su bili najviši tijekom prosinca, a skoro četvrtina rijeka je imala ‘iznimno visoko’ stajalište. Temperatura površine oceana diljem Europe je bila najviša u povijesti mjerenja. Tu se poglavito ističe Atlantik zapadno od Irske i uokolo Ujedinjenog Kraljevstva. Tamo je u lipnju 2023. godine toplinski val, okarakteriziran ‘ekstremnim’, doveo do zagrijavanja vodene površine pet stupnjeva iznad prosjeka.
Nije sve tako crno: 43 posto energije u Europi dobiveno iz obnovljivih izvora
Uz probleme u 2023. godini, godišnje Izvješće o stanju klime u Europi je analiziralo i odgovor EU-a na ove izazove. Upozoreno je da su zdravstveni problemi vezanu uz ekstremno vrijeme u porastu. Što se tiče EU-a, može se zaključiti da se o klimatskim promjenama puno priča, ali malo radi. Pohvalili su sustave ranog upozoravanja glede širenja svijesti o predvidljivim ekstremnim vremenskim prilikama kako bi se pojačala društvena pripremljenost na ove događaje. No, puno je još posla pred nama.
– Dokazi iz prošlog desetljeća u načelu pokazuju dobru osviještenost, ali slabu percepciju rizika vrućine od javnosti, ranjivih skupina i nekih zdravstvenih djelatnika. Rizici za zdravlje i prilagodba se razlikuju od zemlje do zemlje. Prilagođene klimatske usluge za zdravstveni sektor su utjecajne u porastu otpornosti i imaju značajan potencijal za daljnji razvoj. Zdravstvena prilagodba se može graditi na oformljenim infrastrukturama za zdravstvo. Ali, napredak je ograničen, navodi se između ostalog u godišnjem Europskog klimatskom izvješću.
No, da ne bi bilo baš sve crno, istaknuto je i da je 2023. godine 43 posto električne energije u Europi dobiveno iz obnovljivih izvora energije. To je rekordni podatak. Dodano je i da su povećane oluje od listopada do prosinca rezultirale natprosječnim potencijalnom za proizvodnju energije iz vjetra. Zbog povećanih oborina i razine rijeka, porastao je potencijal dobivanja hidro energije. Kada je riječ o solarnoj energiji, kroz cijelu godinu je viđen ispodprosječni potencijal u središnjoj i sjeverozapadnoj Europi, ali zato i natprosječni potencijal u jugozapadnoj i južnoj Europi.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
