Kako će AI utjecati na izbore? ‘Mislim da postoji stvarna opasnost i toga treba biti svjestan’
AI, odnosno umjetna inteligencija, postaje sve dostupnija za javnu upotrebu. Neki ju već koriste za posao, ali neki ju koriste i za etički upitne svrhe. Od učenika koji s pomoću umjetne inteligencije pišu zadaće, studenata kojima ChatGPT piše seminare, a nekada i diplomske radove pa do političara koji ga koriste za propagandne svrhe. S obzirom na to da je ova godina superizborna, ne samo na Hrvatskoj razini, već i na Europskoj, ali i na svjetskoj, postavlja se pitanje kako će AI utjecati na izborni sustav? Na ovo i brojna druga pitanja pokušao nam je u podcastu odgovoriti Matija Pajas, inženjer strojnog učenja i data scientist koji se bavi umjetnom inteligencijom.
Foto: Canva | srednja.hr
‘Ne vjeruj svemu što vidiš na internetu’. Ovom rečenicom trebali bi se voditi svi, a posebnu pažnju tome treba pridati upravo ove superizborne godine. Hrvate u 2024. očekuju čak tri izbora, predsjednički, parlamentarni i EU izbori, a ovo je ujedno i najizbornija godine diljem svijeta. Uz klasičnu i već viđenu propagandu u predizbornim kampanjama, nova opasnost je i umjetna inteligencija, odnosno AI koji se koristi za etički upitne svrhe.
‘Fotografije koje generira AI su jako napredovale, ali video još nije došao na tu razinu’
Stoga valja postaviti pitanje trebamo li biti zabrinuti oko AI-a u propagandi političara uoči izbora? Može li AI manipulirati izborima? Kako EU regulira AI i njegovo korištenje i to u kontekstu nadolazeće regulative EU AI Act? Kako će AI utjecati na izborni sustav? Na ova pitanja pokušao nam je u podcastu odgovoriti Matija Pajas, inženjer strojnog učenja i data scientist koji se bavim umjetnom inteligencijom.
– Po meni treba uvijek biti skeptičan, a posebice u današnje vrijeme s gomilom sadržaja na internetu. Danas je vrlo lako proizvesti ogromnu količinu tekstova, fotografija pa i videa uz pomoć umjetne inteligencije. Ono što je još zastrašujuće je to što je takav sadržaj često teško prepoznati da ga je napisao AI, izgleda dosta uvjerljivo, ali ako malo bolje samo pogledamo uočit ćemo da je tekst ‘strojno napisan’, da ima gramatičke i pravopisne greške, ali sami moramo napraviti dodatan korak da provjerimo jesu li informacije u tekstu točne. Fotografije koje generira AI su jako napredovale i teško je shvatiti što je prava slika, a što nije, ali video još nije došao na tu razinu i lako se može prepoznati kada neki sadržaj napravio AI, rekao je Pajas.
Društvene mreže plodno tlo za AI generirane sadržaje
Zašto uopće AI generirani predstavlja opasnost za same izbore, ali i za demokraciju, je taj što političari mogu napraviti lažan tekst, video ili fotografiju svog protukandidata koji će onda doći do velikog broja ljudi i velika većina njih će povjerovati da je to istina. Tako se manipulira biračkim tijelom, a Pajas je istaknuo kako niti jedna društvena mreža nije sigurna od pojave takvih sadržaja.
– Tvrtke poput Mete, X-a i TikToka imaju neke svoje alate kojima generiraju takav sadržaj i onda ga uklanjaju, ali radi se o toliko velikoj količini sadržaja da je nemoguće sve na vrijeme prevenirati ili sanirati. Zato trebamo mi sami, koliko god nam se to ne da, napraviti više koraka i provjeriti iz pouzdanih izvora informacije koje dobivamo na društvenim mrežama, komentirao je Pajas.
‘Mislim da postoji stvarna opasnost od takvih stvari i da toga treba biti svjestan’
Objasnio je i kako su chatbotovi, kojima je osnova AI, danas toliko napredni da su u stanju pratiti jednu osobu na društvenim mrežama s više različitih profila i svađati se s njom u komentarima kako bi izazvali određenu reakciju, odnosno rekli joj da misli krivo, ovisno koja je politička svrha tih chatbotova. I dok je nekada trebalo ljudima zvanima trolovi platiti da izazivaju svađe i rasprave na društvenim mrežama i to u smjeru u kojemu im je netko rekao, sada je dovoljno platiti chatbot sistem i napraviti ga tako da radi ono što mu se kaže.
– To jako puno košta, ali to je, recimo, smjer koji bi neko mogao odabrati, napraviti svog chatbota koji je specijaliziran za upravo tu propagandu, upravo za ta uvjerenja i za svoje stavove. I onda ga lagano pustiš da se on svadi s ljudima po internetu. I onda se ta jedna osoba možda osjećati kao da je u manjini, a svi znamo kako to funkcioniraju, ljudi često popuste. Kada su u većini, mišljenja se malo promijene, tako da mislim da postoji stvarna opasnost od takvih stvari i da toga treba biti svjestan. Uvijek je opasnost u tome tko koristi tu tehnologiju, objasnio je Pajas.
Cijeli podcast možete pogledati u videu ispod, na YouTube kanalu srednja.hr.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
