Kako je biti LGBTIQ osoba u Splitu? ‘Izloženi su dugogodišnjoj diskriminaciji i nasilju u školama’
Platforma LGBT centra Split pokrenula je online kampanju kojom su gradskim vlastima i institucijama poput policije i škole poslali niz zahtjeva kako bi se riješio problem diskriminacije, govora mržnje, nasilja i nejednaki tretman koje LGBTIQ osobe doživljavaju u javnim ustanovama grada, županije i države. Istaknuli su da kako je Split ‘neugodno mjesto za život LGBTIQ osoba’ te smatraju da loše društveno i institucionalno ozračje u kojem se nalaze dobrim dijelom proizlazi iz dugogodišnje diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama u osnovnim i srednjim školama diljem Splita. Traže da se neke stvari promjene, a jedna od tih stvari je i uvođenje preventivnih edukativnih programa u odgojno-obrazovne institucije.
Foto: Unsplash | Canva
Prema istraživanju, koje je provedeno prošle godine na više od 400 ispitanika među kojima su bili i učenici osnovnih i srednjih škola, isplivao je zaključak kako je Split neugodno mjesto za život LGBTIQ osoba i da većina njih opravdano razmišlja o preseljenju u sredinu koja prakticira europske vrijednosti ljudskog dostojanstva te građanskih prava i sloboda za rodne i seksualne manjine. Istaknuli su to iz LGBT centra Split koji je pokrenuo online kampanju za bolji život LGBTQI osoba u njihovom gradu.
‘Diskriminacija i neljudski izgredi još uvijek se dešavaju na nekim ‘manje’ vidljivim mjestima – ‘onako usput’ u školi’
Prozvali su gradske vlasti, ali i institucije zbog stanja i ozračja koji vlada ustanovama na lokalnom nivou. Objavili su listu zahtjeva koje su već, kako kažu, predstavili nadležnim osobama, ali da reakcije po tom pitanju nije bilo.
– Već godinama izostaje konkretniji stav vladajućih u Banovini u vezi LGBTIQ osoba, a očituje se u tome da nije povučen nijedan politički potez kojim bi se nastojalo poboljšati životne uvjete pripadnika ove ranjive društvene skupine. Ni rezultati već spomenutog istraživanja nisu bili dovoljno alarmantni da spuste političare na zemlju te ih potaknu na makar malu dozu empatije. Istina, vidljivi su pozitivni pomaci od prve Povorke ponosa 2011., kada je došlo do nasilja i prolijevanja krvi. No činjenica da od tada nismo bili svjedoci takvog kolektivnog ludila, ne može prikriti ili umanjiti vrlo opipljivu diskriminaciju i neljudske izgrede koji se još uvijek dešavaju na nekim ‘manje’ vidljivim mjestima – ‘onako usput’ u školi, na ulici te u ‘toplini’ obiteljskog doma, poručili su iz LGBT centra Split.
‘Loše društveno i institucionalno ozračje dobrim dijelom proizlazi iz dugogodišnje diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama u osnovnim i srednjim školama diljem Splita’
Dodaju kako ovakva ugrožavanja LGBTIQ osoba nerijetko zbog straha i stigmatizacije ostaju neprijavljena, nezabilježena, a donositeljima političkih odluka nevidljiva, nejasna i nerazumljiva. Kao najvažniji zahtjev ističu onaj koji se odnosi na ugovaranje partnerstva s Gradom Splitom s ciljem razvoja LGBT centra Split kao društveno kulturnog centra za LGBTIQ zajednicu. Time bi se, kažu, riješila neizvjesnost korištenja gradskog prostora, te bi se kvalitetnije i dugoročnije moglo odgovarati na potrebe LGBTIQ osoba te rješavati njihovi problemi.
Istovremeno, dodaju, Grad bi takvim razvojem situacije ‘dao svima do znanja da je svjestan razlika i nejednakih statusa među građanima’ te da je prepoznate razlike u javnom interesu valja angažirati kao resurse za izgradnju jednog ‘vibrantnog, kreativnog i prosperitetnog Splita’. Isto tako, od Grada Splita traže da uključi predstavnike LGBTIQ zajednice u procese strateškog planiranja, kao i procese stvaranja obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih i socijalnih politika, upravo onih politika koje se izravno tiču dobrobiti LGBTIQ osoba.
– Platforma LGBT centra Split smatra da loše društveno i institucionalno ozračje u kojem se nalaze LGBTIQ osobe dobrim dijelom proizlazi iz dugogodišnje diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama u osnovnim i srednjim školama diljem Splita, čemu svoj obol daju ne samo neodgojeni učenici, nego i isto takvo nastavno te stručno osoblje. Zbog toga prstom upiru ne samo u Grad Split, nego i u Splitsko-dalmatinsku županiju, te od njih traže da konačno uvedu preventivne edukativne programe kojima je cilj prevencija diskriminacije i nasilja prema LGBTIQ osobama, ali i razumijevanje njihovih potreba u školskom okruženju, naveli su iz LGBT centra Split.
Prozvali su i Policijsku upravu splitsko-dalmatinsku
Na meti zahtjeva našla se i Policijska uprava splitsko-dalmatinska čiji djelatnici, ističu iz LGBT centra Split u svom priopćenju, često ne znaju prepoznati i adekvatno procesuirati seksualno i rodno uvjetovano nasilje te posebno ono koje je usmjereno protiv LGBTIQ osoba.
– Zbog toga žrtve nasilja prilikom službenog policijskog postupanja doživljavaju oblike sekundarne viktimizacije, odnosno uvredljive komentare, umanjivanje čina nasilja i slično. Sve to upozorava na to da je policijskim djelatnicima neophodna odgovarajuća edukacija. Da bi Split zaista iskoračio, potrebno je i da se ustanove koje se bave mentalnim zdravljem, poput Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju, javno označe kao sigurna i prihvaćajuća mjesta za LGBTQ osobe. Naime, iskustva potonjih u tim ustanovama su često negativna, te nije čudno što se boje da će ih tamošnje stručno osoblje osuđivati ili da neće imati razumijevanja. A žalosno je da upravo to navode kao razloge zbog kojih nerijetko izbjegavaju stručnu pomoć, poručili su iz LGBT centra Split.
LGBTIQ osobe imaju četiri puta veće poteškoće s mentalnim zdravljem
Dodaju i da, s obzirom na to da LGBTIQ osobe prema rezultatima istraživanja imaju ili su prošlosti imale poteškoće s mentalnim zdravljem i to prema stopi četiri puta većoj od prosjeka cijele populacije, na Gradu Splitu je da odluči o tome prepoznaje li ovakve neprilike kao javnozdravstveni problem te smatra li da je potrebno financijski podržati psihološko savjetovalište u LGBT centru koje funkcionira tek s dva volonterski angažiranih psihologa zbog čega se gomilaju liste čekanja.
– Na koncu, kako Platforma LGBT centra Split vidi povorku ponosa Split Pride kao nesumnjivo najveći društveni događaj kojim se promiče ljubav i tolerancija, nenasilje i suživot u gradu pod Marjanom, tako od Grada Splita tražimo adekvatno pokroviteljstvo, pa i financijsku potporu. Jer nema razloga da se po tom pitanju oklijeva kada se uzme u obzir da je Split jedna od svjetski poznatih turističkih destinacija, koja rado ugošćuje ljude iz svih krajeva svijeta, neovisno o njihovim sklonostima, stilovima i životnim izborima, zatražili su iz LGBT centra Split.
Europska komisija u svojoj strategiji potiče uvođenje edukacije o LGBTIQ temama u obrazovanje
Inače, Europska komisija od 2020. do 2025. godine provodi strategiju za povećanje prava i inkluzije LGBTQI osoba u zemljama članicama. U dokumentu strategije nalazi se podatak koji pokazuje kako nije problem samo u Splitu na institucionalnoj razini, već na razini cijele Europske unije jer samo 21 posto LGBTQI žrtava u periodu od 2015. do 2020. godine podnijelo prijavu zbog govora mržnje, verbalnog ili fizičkog napada bilo kojoj organizaciji, uključujući i nadležnim institucijama.
Komisija će tako, navodi se u strategiji, osigurati sredstva za poticanje pogodnog, održivog okruženja za LGBTIQ organizacije civilnog društva. Ova se strategija odnosi na relevantna sredstva EU programa i prioritete financiranja koja će ići za ravnopravnost LGBTIQ osoba. Osim projektnih financiranja, programom ‘Građani, jednakost, prava i vrijednosti’ koji se provodi od 2021. do 2027. godine prilika je za financiranje malih i srednjih organizacija, kao i za davanje operativnih bespovratnih sredstava dostupan mrežama koje promiču LGBTIQ jednakost.
Također. kroz strategiju se potiče uvođenje edukacija o LGBTIQ temama u obrazovanje. Navodi se i kako EU fondovi trebaju doprinijeti izgradnji nediskriminirajućeg društva i podržavaju se svi napori da se osigura Uniju jednakosti. Cijeli dokument EU strategije za LGBTQI osobe možete pročitati u dokumentu niže, a ako vam dokument nije vidljiv potrebno je osvježiti stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
