Kako prepoznati darovite učenike otkrili su nam u splitskom Centru izvrsnosti: ‘Oni traže veći izazov’
‘Roditelji će za svoju darovitu djecu reći da su osjetljiviji, da su perfekcionisti s intenzivnim reakcijama. Nastavnici će za darovite nekada reći da imaju problem s autoritetom, a zapravo oni samo traže argument za neku odluku ili veći izazov’. Tako darovite učenike opisuju u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije koji darovitima nudi izvannastavne i izvanškolske programe, od matematike i informatike do prirodoslovlja i robotike. Ravnatelj Centra i psihologinja otkrili su nam da hrvatski nastavnici nisu educirani za rad s darovitima jer, primjerice, na našim fakultetima ne postoji kolegij rada s darovitima. Roditelji stoga, pojašnjavaju, često ovise o tome kakvu će školu njihovo darovito dijete upisati i ima li tamo učitelja koji će raditi s njima.
Ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije Ivica Zelić i psihologinja u Centru Ana Majić | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Visokomotivirani i potencijalno daroviti učenici s područja Splitsko-dalmatinske županije, ako već nisu, svakako bi se trebali zaputiti u Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije koji postoji od 2016. godine. Kako su nam u razgovoru tijekom redakcijskog posjeta Splitu rekli ravnatelj Centra Ivica Zelić i psihologinja Ana Majić, prošle godine kroz njihove programe prošlo je 527 učenika, što osnovnoškolaca što srednjoškolaca.
– Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije za učenike nudi izvanškolske i izvannastavne programe. Izvanškolski programi uključuju Centre izvrsnosti matematike, prirodoslovlja te novih tehnologija i informatike. Za sudjelovanje u ovim programima učenici trebaju proći testiranje koje se sastoji od provjere općih sposobnosti i specifičnog testa znanja za svako područje. Testiranja se provode online zbog organizacijskih razloga i učenici se mogu testirati za više različitih područja. Polaznici koji su prošli testiranje i popratili program u skladu sa zahtjevima, sljedeće godine se ne testiraju već nastavljaju program direktnim upisom. Izvanškolski programi traju dvanaest subota, a završavaju Projektnim danom na kojem polaznici različitih programa razmjenjuju iskustva i stečena znanja jedni s drugima, ali i sa svojim roditeljima, nastavnicima i zainteresiranom javnosti, započeli su iz Centra.
‘Nastavnici će za darovite nekada reći da imaju problem s autoritetom, a zapravo oni samo traže argument za neku odluku ili veći izazov’
Izvannastavni programi pak se provode kao projektna nastava u školama. Centar svakog kolovoza raspisuje javne pozive kako bi škole prijavile svoje projekte. Trenutni izvannastavni programi su Čuvari baštine, Dalmatinski suvenir, Multimedija i jezici, RAST i Robostart. Projekte iz područja poduzetništva, kulture i baštine, robotike, održivog razvoja, ekologije učenici predstavljaju na Festivalu izvrsnosti, gdje svake godine učenici iz cijele županije imaju priliku pokazati svoja postignuća ostvarena kroz cijelu školsku godinu. Ono što ovaj Centar izvrsnosti svakako posebno obilježava je provođenje generacijskog testiranja darovitosti među učenicima četvrtih razreda osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije. Oni godišnje testiraju oko 2.500 splitskih četvrtaša, što je zapravo 75 posto njih. Takva testiranja provode od 2021. godine.
– Shvatili smo da nam daroviti promiču kroz prste ili do njih uopće ne dođe informacija da postoji Centar izvrsnosti. Događa se i da ih nastavnik ne prepozna pa smo ovakvim načinom testiranja pokušali to izbjeći. Nastavnici ponekad ne prepoznaju darovite učenike jer misle da to nikako nisu oni koji prolaze s trojkama, ali to ne mora biti tako. Učenik koji prolazi s trojkom može imati petice iz informatike i unaprijediti to znanje u našem Centru s drugim vršnjacima koji su isto tako dobri u informatici, objasnio je ravnatelj.
Majić je nastavila i da se darovitost kod male djece može prepoznati po tome što su zainteresirana za sve oko sebe i da to nije samo faza, već traje konstantno. Postavljaju mnogo pitanja i roditelji ih opisuju kao podosta iscrpljujućima. Primjećuju nepravdu u svijetu, problem siromaštva, ratova i prirodnih katastrofa, što nije uobičajenu za malu djecu. Neka darovita djeca ranije počnu čitati i računati, a važan segment je i socio-emocionalna strana.
– Roditelji će za svoju darovitu djecu reći da su osjetljiviji, da su perfekcionisti s intenzivnim reakcijama. U školama se nastavnicima dogodi pogreška da za bistro dijete koje je vrijedno i odgovorno misle da je darovito, a s druge strane mogu ne uočiti ono stvarno darovito dijete kojem je u školi dosadno. Nastavnici će za darovite nekada reći da imaju problem s autoritetom, a zapravo oni samo traže argument za neku odluku ili veći izazov. Jednom nam je dijete reklo ‘ja uvijek dobijem pet, a znam da mogu više’. Stoga daroviti često energiju usmjere u ometanje nastave ili problematično ponašanje zato što se nitko nije potrudio postaviti im izazov, objasnila je Majić.
‘Kada smo jednom učenike viših razreda osnovne škole pitali što ih najviše muči u životu, oni su rekli strah od neuspjeha’
Kada je krenulo osnivanja Centra izvrsnosti u Splitu, napravljena je i analiza takvog sustava u zemljama Europske unije – u Austriji, Finskoj, Sloveniji, Poljskoj, ali i u Izraelu. Došli su do zaključka da se niti jedan takav sustav ne može implementirati, već se treba graditi svoj, između ostalog, i zbog geografskog područja te specifičnosti naroda.
– Bitno je uklopiti cjeloviti razvoj darovitog učenika. Uz razvoj sposobnosti i kompetencija, s darovitim učenikom treba raditi u socio-emocionalnom smislu. Stoga smo u izvanškolske programe uveli i radionice koje provode psiholozi, a na kojima s polaznicima pričaju o emocijama, komunikaciji, slici o sebi i slično. Zna se dogoditi da je učenik u četvrtom razredu najbolji u tom razredu i onda dođe u Centar gdje su došli i drugi koji su najbolji u svom razredu. Stvara se nova dinamika unutar nove grupe, a dio djece doživi pad samopoštovanja. Treba raditi s njima kako bi to shvatili kao izazov. Kada smo jednom potencijalno darovite učenike osnovne škole pitali što ih najviše muči u životu, oni su rekli strah od neuspjeha. Iznenadilo me da u toj dobi uopće poznaju takav pojam, navela je Majić.
Nedavno istraživanje u kojem su sudjelovali učenici od četvrtog do osmog razreda osnovne škole pokazalo je da su u petom razredu osnovne škole djevojčice i dječaci jednako uvjereni u svoje sposobnosti u informatici i tehničkoj kulturi, no kod djevojaka ta uvjerenost značajno pada kroz školovanje. Interes za STEM zanimanjima raste među oba spola, no postoje značajne rodne razlike u odabirima. Primjerice, karijeri u elektrotehnici, strojarstvu i brodogradnji teži 11,4 posto osmaša i tek 0,4 posto osmašica. Zelića i Majić pitamo primjećuju li takav nesrazmjer u Centru.
– U Centru izvrsnosti matematike 60 je posto dječaka, ostatak su djevojke. U informatici je 75 posto dječaka, a u novim tehnologijama je 78 posto dječaka. U prirodoslovlju je više djevojaka, njih 68 posto. Poticanje djevojaka u STEM dosta je aktualna tema na kojoj se puno radi. Kod nas je veći problem osigurati dostupne programe i projekte. Po nekoj inerciji STEM se više smatra područjem za dječake. Postoji fenomen prikrivanja darovitosti da se uklope u vršnjake, koji se može češće javiti kod djevojaka krajem osnovne škole. Ipak, od svih gorućih problema darovite djece i mladih, motiviranje djevojčica da se više uključe u STEM područje je jedan u kojem mi se čini da vidim pomak. Vjerujem da će to biti bolje, kazala je Majić.
Kako se financira ovaj Centar za izvrsnost?
– Osnivač ustanove je Županja koja je 2016. uspostavila sustav podrške darovitim i visoko motiviranim učenicima na administrativnoj razini Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport. Od 2019. uspostavljena je ustanova koja se na početku financirala isključivo iz proračuna Županije, a kasnije se uz to okrenula i vanjskim izvorima financiranja putem projekata. U ovom trenutku iz proračuna Županije financira se provedba programa, a iz projekata osmišljavanje novih i unaprjeđivanje postojećih programa. 2016. smo napravili analizu koliko je škola Splitsko-dalmatinske županije imalo iskustva u projektima vanjskog financiranja. U tom trenutku od 156 škola 37 ih je imalo projektnog iskustva. To je bio signal da trebamo osvijestiti škole da jedini izvor financiranja njihovih aktivnosti ne trebaju isključivo biti novci od osnivača, grada ili županija, već za razvoj svojih ustanova, programa i nastavnika trebaju koristiti vanjske izvore financiranja. Ponovno smo to mjerili u školskoj godini 2022./23. i tada je 87 škola imalo projektna iskustva, naglasio je Zelić.
‘Na našim fakultetima ne postoji kolegij rad s darovitima, osim na nekim fakultetima kao izborni predmet’
Učenicima u programima Centra predaju nastavnici osnovnih i srednjih škola kao i predavači sa sveučilišta i oni s tržišta rada koji iskazuju interes rada s darovitima. Uglavnom je 70 posto predavača iz škola, napomenuo je Zelić, a 30 posto sa sveučilišta. Kriteriji su osim inovativnosti i motivacije također iznadprosječni rezultati u radu s učenicima u redovitom obrazovanju te želja za daljnjim usavršavanjem. Naime, rad s darovitim i visoko motiviranim učenicima jedno je specifično područje, kazao je Zelić, s drukčijim modelima rada. Svi koji predaju u Centru za to su i honorirani.
Osim na pružanje podrške djeci i mladima, Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije usmjeren je i na pružanje podrške odgojno-obrazovnim djelatnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama. U tu svrhu provode Program usavršavanja OOD za rad s darovitim učenicima. Kroz program usavršavanja timovi iz škola prolaze teme poput toga što je darovitost, mitove o darovitosti, identifikaciju darovitosti i pružanje odgojno-obrazovne i socio-emocionalne podrške. Edukaciju je lani završilo 350 djelatnika, a osim odgojno-obrazovnih djelatnika iz Splitsko-dalmatinske županije, u ciklusima edukacije sudjelovali su i polaznici iz Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Ličko-senjske i Zadarske županije, kao i djelatnici iz dviju županija u Bosni i Hercegovini.
– Kada pitamo nastavnike u školama zašto ne rade s darovitima, osim manjka vremena javlja se i odgovor da nisu dovoljno educirani. Ljudi se boje krenuti u nešto što im je novo. Na našim fakultetima ne postoji kolegij rad s darovitima, osim na nekim fakultetima kao izborni predmet. Nastavnici se ne osjećaju spremnim i praktički moraju biti samouki. No, u radu s darovitom djecom nastavnici su najčešće moderatori. Djeca iznose ideju, planiraju aktivnost, a nastavnik moderira. Od učenika nastavnici mogu dobiti neizmjeran entuzijazam i motivaciju jer se rezultati vide odmah, objasnila je Majić.
‘Uspostavili su sustav za djecu s teškoćama, osigurali im pomoćnike u nastavi, a sada je vrijeme za darovite učenike’
Trenutni zakonski okvir za rad s darovitima, koji zapravo nije mijenjan desetljećima, u Centru opisuju kao dvosjekli mač. On u teoriji omogućava nastavnicima da se bave darovitima, no može poslužiti i kao izgovor da primjerice u školi nema psihologa ili su oni preopterećeni da bi se bavili darovitom djecom. Zelić nam je pojasnio da je inkluzija do sada išla prema učenicima s teškoćama, a da je sad vrijeme i za one darovite.
– Upravo je taj moment 2016. godine i presudio našem Upravnom odjelu u Županiji. Uspostavili su sustav za djecu s teškoćama, osigurali im pomoćnike u nastavi, a sada je vrijeme za darovite učenike. Pravilnici i zakonodavni okvir otvaraju takvu mogućnost, ali oni mogu biti i izgovor za one koji ne žele raditi. Svakako, treba priznati da u našoj županiji 40 posto škola nema psihologa, a ništa drukčije nije ni na nacionalnoj razini. Ali ako škola i ima psihologa, izgovor može biti da škola nema testove kojima bi se utvrdila darovitost, pojasnio je Zelić.
‘Događa se i da se jedne godine pokrene neki projekt u školi, ali nakon te godine on ode u ladicu’
Ministarstvo znanosti i obrazovanja jednom godišnje poziva osnovne i srednje škole da sudjeluju u sufinanciranju projekata rada s darovitim učenicima. Ministarstvo je, primjerice, prošle godine dodijelilo 300.000 eura najkvalitetnijim projektima u osnovnim i srednjim školama. Jednoj školi moglo se dodijeliti najviše 4.000 eura. Zelić je rekao da ako se na državnoj razini dijeli malo više od 2 milijuna kuna, to treba usporediti s time da se u Splitsko-dalmatinskoj županiji osigura 5 milijuna kuna na rad s visokomotriviranima i darovitima.
– Dakle, na nacionalnoj razini taj iznos mora biti veći. Tek pet do sedam posto škola na nacionalnoj razini dobiju projekt takvog tipa. Ja ne vjerujem da u drugim školama ne postoje daroviti ili visokomotivirani učenici koji bi se priključili aktivnostima takvog tipa. Događa se i da se jedne godine pokrene neki projekt u školi, ali nakon te godine on ode u ladicu i nema sustavne podrške darovitoj djeci. Sve to treba malo usustaviti, smatra Zelić.
Centar surađuje i s dvjema županijama u Bosni i Hercegovini
– Definitivno treba jačati kompetencije odgojno-obrazovnih djelatnika u cijeloj Hrvatskoj i šire. S obzirom na to kakvo je usmjerenje Bosne i Hercegovine koja će jednom postati dio Europske unije, to je svakako razlog da se njihove odgojno-obrazovne djelatnike već sada ojača i pripremi za vanjske izvore financiranja kako bi se unaprijedio obrazovni sustav u njihovoj državi. Mi ih vidimo kao dugoročne partnere u tim projektima, naglasio je Zelić.
‘Roditelji često ovise o tome kakvu će školu darovito dijete upisati’
Majić je navela i da je pogreška sustava identifikacija darovite djece bez osmišljenih aktivnosti za njih. Opisala je da darovitu djecu ne treba identificirati ako im se ne planira pružiti podrška.
– Novcem Ministarstva u školama se obično nabave kakva didaktička sredstva ili se nabave testovi za identifikaciju učenika. Svaki pomak je dobar, ali roditelji često ovise o tome kakvu će školu darovito dijete upisati, hoće li imati sreće da dobije učitelja koji će raditi s njima i biti u okruženje gdje se o darovitosti govori i u nju ulaže, zaključila je Majić.
Cijelu analizu obrazovnih sustava u Europskoj uniji u radu s darovitom djecom s posebnim naglaskom na darovitosti u području matematičke i računalne pismenosti te uvođenju novih tehnologija u nastavne procese, koja je dostupna na mrežnim stranicama Centra, možete pronaći u dokumentu ispod. Ako vam on nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
