Kako živi dubrovačka gej mladež? ‘Volimo misliti da je ovo liberalniji grad nego što jest’

Volontiranje, ljudska i građanska prava, LGBT+ mladi, edukacije o seksualnim i reproduktivnim pravima mladih, politički razvoj. Sve su to teme kojima se u Dubrovniku bavi Udruga Bonsai. Oni su lani napravili i prvo istraživanje o LGBT+ mladima u Dubrovniku koje je pokazalo da je njih oko 30 posto doživjelo seksualni napad ili pokušaj silovanja. Koordinator projekta Ivan Matić kazao nam je da se u Dubrovniku često misli da je to liberalniji grad nego što jest, a da problem kod volontiranja u Dubrovniku stvara turistička sezona.

Ivan Matić, predsjednik Upravnog odbora Udruge Bonsai | foto: srednja.hr

U Dubrovniku volontiranje, edukativne programe i ljudska prava zagovara, između ostalih, Udruga Bonsai. S njihovim predsjednikom Upravnog odbora Ivanom Matićem razgovarali smo prilikom redakcijskog posjeta Dubrovniku gdje smo organizirali simulaciju rada Europskog parlamenta koju je koordinirao Matić.

‘Mislim da je razlog takvih rezultata taj što se o tome ne razgovara nego se gura pod tepih’

Upravo je Udruga Bonsai uz pomoć LORI i udruge Dugine obitelji napravila prvo istraživanje o mladim LGBT+ osobama u Dubrovniku. Rezultati istraživanja koje je završeno 2023. godine pokazalo je da 83 posto ispitanika skriva svoju seksualnost ili rod, a oko 30 posto njih doživjelo je seksualni napad ili pokušaj silovanja. Takvo stanje nije samo u Hrvatskoj, već i na razini Europske unije. Agencija EU-a za temeljna prava predstavila je 2013. rezultate istraživanja koje je pokazalo da pripadnici LGBT+ zajednice doživljavaju diskriminaciju, uznemiravanje, govor mržnje i nasilje te zato ne mogu u potpunosti ostvariti svoja temeljna prava. Rezultati istraživanja iz 2020. ukazuju na slab napredak.

– Situacija nakon istraživanja nije se puno promijenila. Istraživanje je pokazalo da iskustva mladih LGBT+ osoba u Dubrovniku, nažalost, nisu bitno drukčija od drugih dijelova Hrvatske. Iako, mi u Dubrovniku volimo misliti da je ovo daleko kozmopolitskiji, liberalniji i otvoreniji grad nego što on zaista jest. Mislim da je razlog takvih rezultata taj što se o tome ne razgovara nego se gura pod tepih, kazao nam je Matić koji je koordinirao taj projekt pod imenom ‘Dugin put’.

Istraživanje je pokazalo, nastavio je Matić, da postoji golema potražnja i potreba za organizacijom LGBT+ zajednice u Dubrovniku. Objasnio je da su mladi osjetljiva skupina koja se tek formira, a podrška im treba jer je često ne dobivaju u obitelji gdje bi se trebali osjećati najsigurnije. Matić je naveo da podršku mlade LGBT+ osobe često ne dobivaju ni u školama. Tamo ima pozitivnih primjera, smatra Matić, no tvrdi da sustav ne može ovisiti o par psihologa koji se razumiju u tu tematiku. U Dubrovniku je u svibnju 2022. otvoren i prvi LGBT+ noćni klub.

– Kao i puno stvari u Dubrovniku, to je više rezultat traženja niše na tržištu. Dubrovnik je popularna gej destinacija i ima velik broj gostiju koji traže takav sadržaj. To je super, naravno, jer je otvaranje prošlo bez incidenata, taj klub funkcionira. Jedan od vlasnika kluba je otvoreno gej osoba makar ne živi kontinuirano u Dubrovniku. Korak je to u pravom smjeru. Ono što mene osobno žalosti je što to nije mjesto okupljanje lokalne zajednice jer je prvenstveni cilj, što je sasvim u redu, zaraditi novac. Nije to klub koji je nastao kao rezultat odgovora na potrebe zajednice, nego odgovor na potrebe onog koji ulaže, kazao je Matić.

‘I dubrovačko volonterstvo opterećeno je dinamikom turizma i sezonalnošću’

Matić nam je objasnio da konkretan prostor za mlade LGBT+ osobe u Dubrovniku ne postoji, no Udruga Bonsai koja je dio programa Centra za mlade ustupa svoje prostore redovito i LGBT+ osobama. Matića smo pitali i prepoznaje li Dubrovnik u svojim lokalnim programima LGBT+ osobe.

– Nisam primijetio, službeno ne postoje programi koje bi Grad Dubrovnik provodio. Međutim, Grad financira i sufinancira program Centra za mlade, upoznati su s onim što Udruga Bonsai radi, bili su upoznati s našim istraživanjem i projektom, ne mogu reći da sam ikada od njih osjetio netrpeljivost prema toj ideji, dapače. Može li Dubrovnik kao grad biti aktivniji u bavljenju tom tematikom? Naravno, to možemo reći za gotovo svaku temu, naglasio je Matić.

Nacionalni program za mlade, koji je donesen lani nakon što Hrvatska takav dokument nije imala pet godina, uopće ne prepoznaje LGBT+ mlade ili mlade volontere. Europska unija pak potiče mlade na volontiranje kroz Europske snage solidarnosti. Mladi mogu volontirati od dva tjedna do 12 mjeseci u svojoj državi ili u inozemstvu. Volonterske aktivnosti nisu plaćene, ali su pokriveni svi drugi troškovi. Upravo Udruga Bonsai potiče volontiranje u Dubrovniku, no Matić je istaknuo da i tu postoji problem.

– I dubrovačko volonterstvo opterećeno je istim problemom kao i više manje sve društvene aktivnosti u Dubrovniku, a to je dinamikom turizma, velikom ovisnošću o turizmu i sezonalnošću. Mi kad radimo projekte znamo da aktivnosti od Uskrsa nadalje ne možemo provesti jer ljudi rade više od osam sati dnevno i ne možete računati na njih da volontiraju. Tako je i s mladima, traže se sezonski radnici. Zimi je lakše, ali ljudi imaju probleme tijekom cijele godine, pojasnio je Matić.

Izdvojeni članak

Učenici volonteri sudjelovali u hvalevrijednoj akciji: Posadili su čak 1.500 novih stabala

‘Ne bih rekao da je to adekvatno za Centar za mlade, barem onako kako ga ja vidim’

Centar za mlade u Dubrovniku, opisao je Matić, u zadnje vrijeme popularan je jer se u njemu organiziraju večeri društvenih igara, tzv. ‘game night’. Smatra da očito postoje mladi koji su upoznati s Centrom, no naveo je da je lokacija Centra loša jer je na rubu grada.

– I Centar je u obnovljenoj zgradi. Ne bih rekao da je to adekvatno za Centar za mlade, barem onako kako ga ja vidim. Druženja u njemu ne moraju biti nužno organizirana od neke udruge, iako je do sada pravilo bilo da mora ići preko neke članice centra za mlade, no sve članice su otvorene za suradnju i preko nas se odvijaju mnoge stvari, objasnio je Matić.

Bonsai je u Dubrovniku organizirao i edukativne radionice za mlade ‘Sex na ex: seksualna i reproduktivna prava mladih’, kao i lokalnu akademiju za politički razvoj. Potonji je projekt, naveo je Matić, iznimno bitan jer okuplja i povezuje mlade koji mogu inicirati mnoge projekte.

– To je projekt, nismo tada ni znali, koji je bio uvod u Dugin put koji smo proveli dvije godine kasnije. Oni koji su se okupili na lokalnoj akademiji, a to su oni koji su zainteresirani za nešto napraviti, zainteresirani su za politiku ne u smislu sudjelovanja kroz političke stranke nego kroz javno djelovanje da poprave stvari. Tu se kreirala grupa ljudi koja je kliknula i koja je kasnije došla s prijedlogom projekta. Mi smo ga pomogli napisati i osigurali sredstva, zaključio je Matić.

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.