Koliko se o ženskim pravima i feminizmu govori u hrvatskim školama? ‘Žene su preuzele vodstvo nad konjima’
Odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova dio su nacionalnog sustava odgoja i obrazovanja, no pitanje je jesu li te teme integrirane u dostatnoj kvaliteti i obrađuju li se na odgovarajući način, navodi Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Kako kaže, ravnopravnost spolova u našem sustavu sporedna tema koja ovisi o entuzijazmu i inovativnosti nastavnog osoblja. Nastavnik Povijesti iz zagrebačke XV. gimnazije, Boris Babajko, priča nam da je u jugoslavenskim udžbenicima bilo više konja nego žena. Danas ipak smatra da su žene preuzelo vodstvo nad konjima.
Udžbenici Povijesti | foto: srednja.hr
Koliko se u hrvatskim školama uči o feminizmu i o ženskim pravima te koliko se uopće žena pojavljuje u udžbenicima? Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla nam je da ne postoji analitički uvid koliko su žene zastupljene u aktualnim udžbenicima, no ranije su se takve analize radile. Tako je, primjerice, analiza udžbenika Hrvatskog u 2007., Povijesti u 2010., Prirode i društva, Prirode i Biologije u 2013. u osnovnoj školi i udžbenika Etike i Vjeronauka za osnovne i srednje škole u 2012. pokazala ispodprosječnu razinu integriranosti pitanja vezanih uz ravnopravnost spolova, uključujući zastupljenost žena.
– Primjerice, analiza udžbenika Povijesti u 2010. pokazala je da omjer spolne zastupljenosti likovno-grafičkim prilozima iznosi približno 75 posto naprema 25 posto u korist muškaraca, dok su u udžbeničkim tekstovima žene dodatno podzastupljene – svega osam posto žena. Premda se pritom ne smije zanemariti činjenica da je povijest čovječanstva utemeljena na patrijarhatu te da stoga većinu povijesnih ličnosti čine muškarci, navedeni postotci su indikativni te neizbježno šalju određenu poruku učenicima. Ako želimo poticati ravnopravan status žena i muškaraca u hrvatskom društvu, nužno je inzistirati na uspostavi odgojno-obrazovnih normativa kojima promiče načelo ravnopravnosti spolova kako bi se napravio odmak od nasljeđa patrijarhata u kojem je središnja uloga uvijek pripadala muškarcima, objasnila je Ljubičić.
‘Pitanje je jesu li te teme integrirane u dostatnoj kvaliteti i obrađuju li se na odgovarajući način’
Pojasnila je da su do prije nekoliko godina redovito zaprimali pritužbe na pojedine sadržaje u školskim udžbenicima na koje su morali reagirati, no na noviju generaciju udžbenika takvih pritužbi više nema. Odgoj i obrazovanje za ravnopravnost spolova, nastavila je Ljubičić, obvezan je sadržaj na svim obrazovnim razinama u Hrvatskoj. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova sadržaji vezani za pitanja ravnopravnosti spolova moraju biti integralni dio predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te visokoškolskog obrazovanja.
– Primjerice, kurikulumi različitih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi predviđaju određene teme iz područja ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, koja je također zastupljena u sustavu poslijediplomskih visokog obrazovanja u okviru različitih prijediplomskih i diplomskih studija. Međutim, sasvim je drugo pitanje jesu li teme iz područja ravnopravnosti spolova u nacionalnom odgojno-obrazovnom sustavu integrirane u dostatnoj kvantiteti i obrađuju li se na odgovarajući način, U tom pogledu postoji još puno prostora za napredak, budući da odgoj i obrazovanje za ljudska prava i ravnopravnost spolova u nacionalnom odgojno-obrazovnom sustavu nisu uvedeni na sustavan i sistematičan način, već parcijalno i sporadično, objasnila je Ljubičić.
Ljubičić nam je istaknula i da postoje konkretni problemi, poput nezadovoljavajuće razine pripremljenosti i opće educiranosti nastavničkog kadra o temama iz područja ljudskih prava. Ravnopravnost spolova, ustvrdila je, sporedna je tema te ovisi o entuzijazmu i inovativnosti nastavnog osoblja te o tome koliko joj na važnosti daju ravnatelji i stručni suradnici pojedine škole, kao i o eventualnom dodatnom poticanju odgoja i obrazovanja za ljudska prava od strane jedinica lokalne i područne samouprave.
– Zato je angažiranost škola po tom smislu od izuzetne važnosti. Nažalost, rezultati pojedinih istraživanja ukazuju da dio mladih Hrvatskoj osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje završava tako da se uopće nisu susreli s temama iz područja građanskog odgoja i obrazovanja. Takav epilog dakako da nije u skladu se statusom ravnopravnosti spolova kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, navela je Ljubičić.
‘To su teme s kojom se učenici po kurikulumu ne moraju susreti tijekom svog bavljenja predmetom Povijesti’
Da teme položaja žena u društvu i borba za ženska prava nisu bile u fokusu tvorcima kurikuluma Povijesti, otkrio nam je profesor Povijesti u zagrebačkog XV. gimnaziji, Boris Babajko. Objasnio nam je da su te teme spomenute samo kroz tri izborne teme u petom, šestom i osmom razredu osnovne škole.
– U kurikulumu za gimnazije one nisu posebno spomenute. Dakle, to su teme s kojom se učenici po kurikulumu ne moraju susreti tijekom svog osnovnoškolskog i srednjoškolskog bavljenja predmetom Povijesti. Hoće li se posebno baviti tim temama ili neće, ili će ih možda samo uzgred spomenuti, ovisi o volji i preferencijama njihovih nastavnika, odnosno najčešće nastavnica. Za pretpostaviti je da se većina učenika ne susretne s tim temama na satima Povijesti, naveo je Babajko.
Nastavio je da su istraživanjima jugoslavenskih udžbenika Povijesti iz 1980.-ih godina Rajka Polić i Lydia Sklevicky zaključile da je veća šansa da kao konj nego kao žena završite na udžbeničkoj ilustraciji. Naime, Babajko nam je pojasnio da je u tadašnjim udžbenicima bilo više slika konja nego žena.
– Nisam brojao kakva je situacija u trenutno važećim udžbenicima, no dojma sam da su žene preuzele vodstvo nad konjima. Slika žena i spominjanja žena ima više, pogotovo je to slučaj kod obrađivanja tema iz kulturne povijesti. Kod izdavača Profil-Klett je ta tendencija najviše izražena, na naslovnicama osnovnoškolskih udžbenika za 7. i 8. razred dominiraju ženski likovi. Uzimajući u obzir trend kvantitativnog povećanja spominjanja i prikazivanja žena u udžbenicima, nadam se da će u budućnosti doći i do jačih kvantitativnih promjena. Možda u budućnosti bar jedna od 128 obveznih tema osnovnoškolskog i gimnazijskog kurikuluma Povijesti bude posvećena položaju žena ili borbi za ženska prava, zaključio je Babajko.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
