Ma što će meni izbori? Profesor odgovorio na pitanje koje muči mnoge mlade
Profesor Fakulteta političkih znanosti, Berto Šalaj, održao je predavanje usmjereno mladima kako bi im obratio pažnju na to koliko ulogu mogu imati u državi koja je demokratska te odgovorio na pitanja koja ih muče. Kako donositi zajedničke odluke u uvjetima kada imamo oskudne resurse? U što ulagati – obranu i sigurnost, u obrazovanje, u stambenu politiku, ili u neki drugi sektor? Sve su to pitanja koja se tiču kako svih građana, tako i mladih.
Politolog Berto Šalaj | foto: srednja.hr
Kako bi barem malo mladima približili politiku, Savez udruga Rojca – SUR i portal srednja.hr organizirali su u Puli događaj ‘Ma što će meni izbori’. Povod su bili nadolazeći izbori za Europski parlament, koji se održavaju 9. lipnja. U sklopu događaja politolog Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti (FPZG) održao je predavanje o mladima na izborima, zašto ne izlaze, ali i zašto bi trebali te kako izbori utječu na njih i njihov život, bili oni nacionalni ili europski.
Prema riječima profesora, ono što se mladi pitaju jest što će njima izbori, jesu li oni važni, zašto bi trebali sudjelovati, što je to demokracija, a što političko sudjelovanje. No, postavlja se i pitanje kako uopće mi kao građani možemo sve sudjelovati u političkom procesu? Posebice, kako mladi sudjeluju i kako bi mogli sudjelovati u politici, a samim time poticati i svoje prijatelje na to.
Sudjelovanje mladih je potrebno kako bi i politika bila usmjerena njima
Profesor Šalaj objašnjava da politički sustav naše države, odnosno demokracija, omogućava da donosimo zajedničke odluke u uvjetima kada imamo oskudne resurse u našoj zajednici. Nekada su se te odluke donosile direktno, no danas je to sve rjeđe te je najčešći oblik odlučivanja neizravan, izborom svojih predstavnika. To se smatra najvažnijim trenutkom demokratskog života. Naime, tada se odlučuje kako će se dalje razvijati naša država, županija, grad ili općina, i u što će se ulagati.
– Hoćemo li kupovati nove borbene zrakoplove ili ćemo više ulagati u obrazovanje? Hoćemo li povećati mirovine ili ćemo graditi nove stanove koje će mladi moći otkupljivati po povlaštenim cijenama? Hoćemo li povećavati stipendije?, pitanja su koja navodi Šalaj.
Nažalost, ni najbogatija društva ne mogu ulagati u sve sektore, ali izborom stranaka koje će se baviti ulaganjem u sektore koji su, primjerice, bitni mladima politički sudjelujemo. Sve ovisi o željama i potrebama građana, treba li se ulagati u obranu i sigurnost, u obrazovanje, stambeni politiku ili neki drugi sektor. No, ako na izborima sudjeluju samo umirovljenici, onda će se njima najviše obećavati i njihovi će interesi biti zastupljeni.
Nekada nisu imali pravo glasa svi, danas je to omogućeno, ustavno i zakonski, svim punoljetnim osobama. No kako Šalaj kaže, da smo u Austriji i da su parlamentarni izbori, imali bismo pravo glasa i s 16 godina, a to je dobna granica i na izborima za Europski parlament u Grčkoj, na Malti, u Njemačkoj, Belgiji itd.
Na pitanje kako mladi mogu sudjelovati, profesor nudi dva odgovora, tradicionalno, izlaskom na izbore ili ulaskom u stranke. Ili, s druge strane, sudjelovanjem kroz različite organizacije civilnog društva, kako bi se borili za stvari koje smatraju važnima, poput prava, sloboda i tome slično. Osim toga, i protestno političko sudjelovanje je dobro dok god je nenasilno. No činjenica je da mladi u dobi od 18 do 29 godina manje su spremni na sudjelovanje u politici.
Mladi su odraz društva u kojem živimo
Mlade je odavno trebalo početi odgajati u građanskom duhu i informirati o političkom procesu i sudjelovanju u njemu kako bi znali i mogli kritički sagledati na politiku i izbore. Mala izlaznost na izbore ili nezainteresiranost odraz su društva koje ih je obrazovalo i odgajalo te u kojem žive.
– Činjenica da kada razgovarate sa svojim roditeljima, sa svojim bakama i djedovima vjerojatno im ne pada na pamet da vam propisuju kako ćete se odijevati, kakvu ćete glazbu slušati, s kim ćete se družiti itd. Međutim, kada dođemo do sfere politike, onda mladi ljudi im dopuštaju da odlučuju u njihovo ime. Dakle, u jednoj najvažnijoj stvari, jer vi ćete u prosjeku u Hrvatskoj odlučivati u politici još 50, 60, 70 godina, za razliku od nas starih, i pred vama je zadatak da gradite političku zajednicu u kojoj želite živjeti, objašnjava Šalaj.
Publika je aktivno postavljala pitanja profesoru pa čak i ponudila rješenja
Na kraju dvorane nalazila su se dva bijela papira, na jednom je pisalo ‘Što će meni izbori?’, a na drugom ‘Za koga uopće glasati?’. Kako bi mladima pomogli odgovoriti na drugo pitanje, profesorovi kolege politolozi napravili su Izborni kompas, koji se sastoji od mogućnosti da su odgovorima na određena pitanja, građani, odnosno mladi mogu otkriti kojem programu koje političke stranke u Hrvatskoj su najbliži.
Nakon predavanja profesora Šalaja, slijedila je rasprava. Neka od pitanja upućena profesoru Šalaju bila su: ‘Ima li neka istraživanja koja pokazuju izlaze li mladi više na europske ili parlamentarne izbore?’, ‘Je li istraženo koji su razlozi tako niske izlaznosti?’.
Djevojka iz publike osvrnula se na to da mladi možda nisu dovoljno načitani za političko sudjelovanje, a jedan je dečko iz publike ponudio i potencijalno rješenje, da se uvede zakon kojim bi se i mladi i svi koji ne izlaze na izbore, novčano kažnjavali, odnosno da ono postane obavezno. Kako je na ta i druga pitanja odgovorio politolog Berto Šalaj, pogledajte u videu ispod.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
