Mislite da vas se izbori u nedjelju ne tiču? ‘Oni odlučuju o 70% zakonodavstva koje mi primjenjujemo’
Ove nedjelje građani Hrvatske ponovno izlaze na izbore, ovoga puta na one za Europski parlament. Ova institucija na neki način odlučuje o čak 70 posto zakonodavstva koje se implementira ili primjenjuje u Hrvatskoj. Neke od odluka, poput one o istim punjačima za sve uređaje ili roamingu, utječu na svakodnevne živote običnih građana. O tome zašto je važno da svi izađu na izbore i zaokruže sebi najbliskiju opciju, bilo je riječi na našoj nedavnoj tribini u Karlovcu.
Galerija 14 Fotografija
Otvori
Povodom izbora za Europski parlament koji se održavaju 9. lipnja, u suradnji s udrugom DrONe portal srednja.hr organizirao je tribinu u Karlovcu s ciljem osnaživanja i poticanja mladih na izlazak na europske izbore, osobito za one koji će ove godine po prvi puta ostvariti svoje glasačko pravo.
Kristian Orešković, voditelj programskih aktivnosti Mreže mladih Hrvatske održao je uvodno predavanje na kojem je mladima pojasnio kako funkcioniraju izbori za Europski parlament, koji se ove godine u Hrvatskoj održavaju po treći put, a ‘padaju’ na 9. lipnja. Na nadolazećim izborima ukupno se bira 720 zastupnika i zastupnica.
– Europski parlament jest jedina institucija EU koja je zapravo direktno izabrana od strane građana i građanki EU. I to je prvi razlog i prvi argument zašto je relevantno i zašto je važno da svako od nas ovdje koja je danas u dvorani i ima pravo glasa da izađe 9. lipnja i da svoj glas za određenu listu, naveo je Orešković.
EP odlučuje o puno toga što svakodnevno osjećamo na svojoj koži
Važno je, kaže, odabrati onu listu za koju pojedinac smatra da najbolje zastupa njegove interese, budući da rad Europskog parlamenta uistinu značajno utječe na svakodnevicu svakoga od nas.
– Europski parlament odlučuje o jako puno stvari koje mi svakodnevno možemo, na neki način, osjetiti na vlastitoj koži. Prije svega argument da 70 posto zakonodavstva koje je relevantno i koji se primjenjuje, implementira u Hrvatskoj, je zapravo zakonodavstvo o kojem na neki način odlučuje Europski parlament. Isto tako Europski parlament potvrđuje, odnosno bira Europsku komisiju. Europska komisija je na Europskoj razini ekvivalent onog što je u Hrvatskoj Vlada Republike Hrvatske. Tako da je i to vrlo važno, jer to su ljudi koji donose politike koje se tiču svih nas i zato je važno da izađete na izbore, glasate za one opcije koje je vama ideološki ili vrijednosno najbolje odgovaraju. Jer što ih je tamo više, više će zastupati interese koji su vama važni, rekao je Orešković.
Neke od odluka koje utječu na naš svakodnevni život su, primjerice, odluka o istom punjaču za mobitele i laptope, Schengenski prostor u kojem se može putovati bez putovnice i čekanja na granici i te odluka oko roaminga zbog koje bez problema u drugoj EU članici možete upaliti mobilne podatke bez dodatnog troška. Mladima, je, podsjeća Orešković bitan i program mobilnosti Erasmus plus putem kojeg uče, stječu nova iskustva i upoznaju nove ljude.
Birališta će biti otvorena od 7 do 19 sati
Ovi izbori najveći su transnacionalni izbori na svijetu. Građani Hrvatske na njih će ove nedjelje moći izaći od 7 do 19 sati.
– Što više ljudi izađe na izbore, demokracija je jača jer je legitimitet koji se daje tim kandidatima i kandidatkinjama, a tada zastupnicima i zastupnicima, zapravo veći. Ako izađete na izbore, date svoj glas nekome i ta osoba uđe u Europski parlament, postane zastupnik ili zastupnica u Europskom parlamentu, zapravo imate pravo i pozivati na odgovornost. Vi ste ti koji ste dali svoje povjerenje i da vas se predstavlja tamo, a onda možete i pozivati na odgovornost, rekao je Orešković govoreći o kampanji ‘Iskoristi svoj glas’.
Kako se informirati o opcijama koje vam se nude?
Mladima je pojasnio i kako se informirati o kandidatima i kandidacijskim listama za izbore za Europski parlament. Prvo, značajan broj kandidata koristi društvene mreže – Facebook, Instagram i TikTok.
– Ako vi idete pročitati manifeste političkih grupacija, tamo pišu generalne, općenite teme. Ali kada vidite kako komuniciraju zastupnici i zastupnice koji će doći iz Hrvatske, koje teme će im biti važne, tako isto možete procijeniti. I zato društvene mreže stranaka i osobne društvene mreže nekih kandidata i kandidatkinja mogu pokazati na koji način i čime se to oni misle baviti kada dođu u Europski parlament, naveo je Orešković.
Korisne su i web stranice kandidata, a oni koji imaju vremena mogu posjetiti i različite političke skupove, čak i one koji se događaju neovisno o europskim izborima.
– Ono što je vrlo zanimljivo, Europski parlament, ali i ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj i drugim članicama, napravili su stranicu Kako glasati?, gdje vam ne objašnjavaju samo na koji način glasate, odnosno da vam još jedanput objasne to preferencijalno glasanje. Imate stranicu na kojoj možete upisati svoju državu i točno imate odgovore na pitanja kako glasati, za koga glasati, koliko je lista, koje su liste, imate linkove na neke od programa i slično, rekao je Orešković i dodao kako je još moguće informacije dobiti na aktivnostima organizacija civilnog društva poput ove.
Nakon uvodnog predavanja u tribinu su se uključili i mladi glasači koji su u prijavi morali napisati što ih trenutno muči i koje probleme očekuju da riješi novi saziv Europskog parlamenta. Ključni koji je istaknulo troje sudionika je problem skupih najamnina za podstanare te cijene nekretnina. Muči ih i neadekvatan javni prijevoz iz ruralnih prema urbanim sredinama, a što su još rekli poslušajte u videu:
Održana i debata zanimljivog koncepta
Osim tribine na kojoj su mladi imali prilike doznati ključne informacije o nadolazećim izborima za Europski parlament, održana je i debata zanimljivog koncepta, tzv. fish bowl debata. Princip je takav da prvo sudjeluje troje odabranih kandidata na zadanu temu, a u bilo kojem trenutku netko iz publike može sići do njih potapšati željenog sudionika po ramenu i sjesti na njegovu poziciju. Raspravljalo se o raznim temama, a prva je bila stambena politika.
– Maturant sam i sljedeće godine krećem na faks. Volio bih imati mogućnost odabrati stan prije doma, ali zbog visokih cijena vjerojatno ću najprije tražiti dom. Međutim, postoji mogućnost da ne upadnem u dom. Što znači da ću, koliko god to bilo skupo, morati plaćati visoku cijenu najma, nije mi u planu pauzirati godine. Mladima bi zaista pomogla regulacija cijene stanova, naveo je maturant Marko.
Slično razmišlja i druga učenica koja se priključila debati na ovu temu. Tak je drugi razred, ali već sada je muči stambeno pitanje kada jednom upiše studij.
– Trenutni trend poskupljenja je dosta strašan, nadam se da će se nakon izbora to malo poboljšati. Da mi neće biti najveći problem kod odabira studija hoću li si ja to moći priuštiti i hoću li morati biti na minimumu minimuma. Razmišljam i o studiju u inozemstvu, a trend je takav i u drugim zemljama. Čak mi se i školarine ne čine problematičnima u odnosu na cijene stanova i troškove života. Cijene su sve veće i veće, a plaće to ne prate, rekla je učenica.
Govora je još bilo i o prometnoj nepovezanosti ruralnih sredina, te zalaganju stranaka za mlade, a što su sudionici imali za reći na te teme, poslušajte u videu:
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
