Mladi sve bolje razumiju medije, ali ih brine internetsko nasilje: Evo tko im je glavni izvor informiranja
Mladi sve bolje razumiju medije, ali pritom ih brine internetsko nasilje i utjecaj društvenih mreža i medija na mentalno zdravlje. Pritom su internetski portali i influenceri glavni izvor za informiranje mladima od 16 do 25 godina. To su neki od glavnih zaključaka iznesenih na sedmom izdanju Dana medijske pismenosti. Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zrinka Ujević, navela je kako je medijska pismenost važna tema u Europskoj Uniji. Istaknula je da Europska komisija radi niz poteza kako bi mladi na siguran način mogli razvijati razumijevanje medija.
Ilustracija | foto: Unsplash; freestocks
Razvoj kritičkog razmišljanja, obrazovanje o umjetnoj inteligenciji te medijska pismenost mladih, s naglaskom na kontekst superizborne godine. Ovo su teme u fokusu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti koji se od 22. do 28. travnja organiziraju u svom sedmom izdanju. Organizatori UNICEF i Agencija za elektroničke medije (AEM) pod pokroviteljstvima Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Medijska pismenost treba značajnije biti uključena u školske kurikule
U sklopu događaja, predstavljeni su i rezultati istraživanja UNICEF-a, AEM-a i agencije Ipsos. Ocijenjeni su kao važni pokazatelji da je potrebno razvijati vještine medijske pismenosti te omogućiti prilike za obrazovanje u tom području.
– 65,1 posto ispitanih smatra da medijska pismenost treba biti značajnije uključena u školske kurikule. 43,6 posto mladih, od 16 – 25 godina, imalo je priliku učiti o medijima. Mlade od 16 do 25 godina najviše brine utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje, internetsko nasilje, primjerice cyberbullying, govor mržnje i neprimjereni komentari te seksualizirani sadržaji. Najčešći izvori informiranja o aktualnim temama u općoj su populaciji internetski portali i televizija, a kod publike od 16 do 25 godina internetski portali i utjecajne osobe/influenceri, glavni su rezultati istraživanja.
Predstave, panel, rasprave, predavanje i radionice u sklopu ovog događanja će se održati na raznim lokacijama. Od vrtića, škola, preko fakulteta pučkih otvorenih učilišta pa i u knjižnicama, kinima te drugim ustanovama. Dani medijske pismenosti su pokrenuti 2018. godine kako bi se djeca, roditelji, odgojitelji i nastavnici educirali i informirali djecu na području medijske pismenosti. Do 2023. godine u njihovom je sklopu odrađeno preko 1.800 događaja u koji j bilo uključeno više od sto tisuća djece, adolescenata i odraslih.
Ministrica: ‘Jedino razvojem vlastite medijske pismenosti možemo štititi sebe’
Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, poručila je da smo svi svjesni kako su pojave novih tehnologija i promijenjene navike medijskih publika promijenili cjelokupno informacijsko okruženje. Stoga je, između ostalog, navela da je njeno ministarstvo osiguralo dodatna europska sredstva za medijsko obrazovanje i razvoj medijske pismenosti.
– Pokrenuli smo i projekt uspostave sustava provjere točnosti informacija, koji je zapravo pilot-projekt u EU-u, a koji s velikom pozornošću prate i druge zemlje koje dijele iste izazove borbe s dezinformacijama i informacijskim manipulacijama. Kao društvo, dužni smo svim građanima pružiti mogućnost da postanu medijski pismeni i na tome intenzivno radimo, a radit ćemo i nadalje. No istodobno svatko od nas kao pojedinac treba biti svjestan da jedino razvojem vlastite medijske pismenosti može štititi sebe, svoju obitelj, pa i društvo, od štetnih manipulacija, istaknula je ministrica kulture i medija.
Na nju se nadovezao i ministar obrazovanja Radovan Fuchs poručivši okupljenima da je važno i dalje ulagati u edukaciju o medijskoj pismenosti. Naveo je da je školama upućen poziv za sudjelovanje na ovom događaju te je uvjeren da će sve aktivnosti u sklopu ovog događaja pomoći u razvijanju kritičkog razmišljanja kod sudionika. Fuchs je istaknuo i da se nada poticanjem daljnje suradnje stručnjaka i organizacije u medijskoj pismenosti.
Europska komisija pomaže medijsku pismenost: Čvrsta pravila za digitalne platforme
Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, navela je kako upravo Europska komisija pomaže u medijskoj pismenosti. Odnosno, potiče, digitalno i medijsko okruženje u kojemu tvrdi da mladi mogu učiti, istraživati, stjecati nove vještine i razvijati kritičko mišljenje. Pri tome, naglasila je, sve na siguran način.
– U tom kontekstu izdvajam Uredbu o digitalnim uslugama, s čvrstim pravilima za digitalne platforme u borbi protiv nezakonitog sadržaja, cyberbullying i drugih negativnih pojava u online svijetu. Tu je i poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, koji potpisuju čak 43 velike online platforme. A valja istaknuti i Uredbu o umjetnoj inteligenciji, jedini pravni okvir na svijetu za razvoj i upotrebu umjetne inteligencije na siguran i etičan način, pobrojala je Ujević inicijative Europske komisije.
Zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije, Robert Tomljenović, naveo je da bez medijski pismenih građana kao društvo gotovo pa i nemamo šanse. Iako je dobro informirane građane ocijenio ‘temeljem zdrave demokracije’, Tomljenović je upozorio da je u izobilju informacija sve teže pronaći vjerodostojnu informaciju. Umjesto toga, izloženi smo brojnim dezinformacijama i manipulacija, a posebno ga brine što su mladima ‘sad već gotovo jedini izvor informacija internet i influenceri. No, zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, Ana Dautović, imala je malo ljepše vijesti. S jedne strane navela je da djeca i mladi iz godine u godinu pokazuju da sve bolje razumiju medije. Međutim, mlade isto tako brine i internetsko nasilje te utjecaj koje društvene mreže imaju na mentalno zdravlje.
– Umjetna inteligencija te brojni drugi alati i sadržaji dostupni su djeci i mladima iako nisu osmišljeni za njih niti primjereni njihovoj dobi. Mladi nam također govore i da medijska pismenost treba biti važan dio obrazovanja od rane dobi te da računaju na odrasle da ih podrže u tome. Upravo zato je važna medijska pismenost, kao neizostavan skup vještina za 21. stoljeće. Te vještine djeci i mladima, ali i odraslima, pomažu da kritički razmišljaju u ‘medijskom labirintu’. Vještine se uče, pa trebamo omogućiti djeci, mladima i odraslima što više prilika da ih steknu i produbljuju, zaključila je Dautović.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
