Mladi u Hrvatskoj u skupinama su koje najmanje idu na izbore: ‘Njihova imena treba staviti na listiće’
Izlaznost mladih na izbore vrlo je niska u Hrvatskoj – ne glasa polovina stanovništva. Mladi, manje obrazovani i radnička klasa najslabije izlaze na izbore. To je izrazito loše, upozoravaju istraživači Bartul Vuksan-Ćusa i Michael Jennewein. Ako određene skupine ne glasaju, njihovi interesi se neće uzimati u obzir, što dovodi do daljnjeg srozavanja demokracije.
Predstavljanje istraživanja ‘Tko ne glasa u Europi? | Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
S obzirom na nadolazeće Europske izbore 9. lipnja, pitanje tko ne glasa, iznimno je aktualno na cijelom kontinentu. No, pitanje je svakako aktualno i u Hrvatskoj koju ove godine očekuje superizborna godina. Prije Europskih izbora, domaći birači će glasati za novi saziv Sabora, a potom krajem godine i odlučiti tko zadržava ili dobiva predsjedničku funkciju.
Od nas su gore samo tri zemlje
Istraživači Bartul Vuksan- Ćusa i Michael Jennewein proveli su istraživanje na ovu temu pod nazivom ‘Tko (ne) glasa u Hrvatskoj’, čije su rezultate predstavili ovog utorka u Hrvatskom novinarskom domu. Dok se Vuksan-Ćusa okupljenima javio video vezom iz Barcelone, Jenneweinu se na panelu kao komentator istraživanja pridružio i profesor pri Fakultetu političkih znanosti (FPZG) Berto Šalaj i predsjednik vijeća GONG-a.
Rezultati ovog istraživanja koje je provedeno uz podršku organizacije Friedrich Ebert Stiftung (FES), najstarije političke zaklade u Njemačkoj, ne ide na ponos hrvatskoj demokraciji. Hrvatska je naime četvrta država u Europi po izlaznosti na izbore. Pogleda li se statistika posljednjih parlamentarnih izbora u našoj državi 2020. godine gdje je odaziv birača iznosio svega 46,4 posto, ispada da je u Hrvatskoj glasovalo manje od polovice glasača.
Od nas manju izlaznost imaju samo Albanija (gdje je izlaznost prema podacima 2011. godine iznosila 46,3 posto), Bugarska (koja je 2023. godine zabilježila 40,6 posto izlaznosti) i Rumunjska (koja je 2020. godine registrirala odaziv birača od 31,9 posto). Iako se ovi podaci o kontinuiranom padu interesa za izlazak Hrvata na birališta odnose na rezultate ranijih predsjedničkih i parlamentarnih izbora omogućuju i spekulacije na europskoj razini. U razgovoru za srednja.hr, Jennewein nam je rekao kako interes za glasanje općenito pada i u drugim europskim zemljama, ali na Europskim izborima odaziv zna biti posebno problematičan. Kao primjer je naveo Slovačku gdje je na prošlim izborima izlaznost bila svega 23 posto.
– To ima veze s time što se događa na politici na europskoj razini i kako se to komunicira prema nacionalnom kontekstu. Političari o tome pričaju u nacionalnom kontekstu i pritom se bave nacionalnom ali puno rjeđe europskom razinom. No, znamo s posljednjih izbora da su se mladi, posebice u Njemačkoj, mobilizirali na temi koja im je bitna, a to su klimatske promjene. U istočnoeuropskim zemljama, mlade više muče ekonomska pitanja, naveo nam je politički znanstvenik iz Austrije.
Mladi moraju komunicirati mladima
Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj najmanje glasaju tri društvene skupine: mladi, manje obrazovani i radnička klasa. Iako autori ove studije navode da to nije novo otkriće, naveli su da se mladi također manje učlanjuju u političke stranke, kandidiraju ili obnašaju bilo kakve dužnosti. Istraživači su istaknuli i da će manje obrazovani i nezaposleni također više apstinirati. To je posebno zabrinjavajuće jer, ako određene društvene skupine ne sudjeluju u glasanju, onda će se još više otuđiti od društva. Naime, politički kandidati neće se zamarati oko briga i interesa onih koji ne glasaju, što će voditi u daljnji gubitak povjerenja u demokraciju. Jennewein nam je rekao da je evidentno da etablirane političke stranke imaju problema pri obraćanju mladim ljudima.
– Potrebno je ciljati mlade ljude tako da idete na mjesta gdje se oni nalaze, ali je potrebno i staviti njihova imena na listiće. Oni znaju komunicirati sa svojim vršnjacima. Također, vidimo i da su uspješne političke kampanje one u kojima su unajmljeni mladi ljudi, rekao nam je Jennewein.
Negdje za demokraciju ginu, drugdje ne izlaze ako kiši
Konkretno, u istraživanju se spominje veliko iznenađenje laburista u Britaniji koji su u obraćanju mladima osvojili 40 posto glasova 2017. i bili odmah uz bok konzervativcima. No, tijekom predstavljanja rezultata, Jennewein je kratko naveo da se u Britaniji povela i rasprava da mladi u parlamentu zvuče kao da imaju 40 godina. Nizak odaziv mladih na izbore ražalostio je i dr. Sonju Schirmbeck, čelnicu zagrebačkog ureda FES-a za Sloveniju i Hrvatsku. Okupljenima je navela da je ranije radila u Vijetnamu i Bjelorusiji, gdje su se, kaže, brojni njeni prijatelji usprotivili diktatorima.
– Ljudi su spremni stradati za ono što svi mi smijemo u ovoj sobi. Katkada zbilja ne razumijem zašto ljudi nisu spremni koristiti pravo za koje su se ranije generacije borile? Možda sam strankinja u ovoj zemlji, ali zbog ovog se konteksta nadam da će ljudi koristiti svoje pravo na glas na svakom biralištu ove godine. Vjerujem da pravi demokrat na dan izbora ne ostaje na kauču, čak ni kada pada kiša, poručila je Schirmbeck.
Spuštanje granice glasanja i povećanje ekstremizma: ‘Ne znamo što bi se dogodilo u Hrvatskoj’
Sudjelujući na panelu, Šalaj je istaknuo važnost ove studije navodeći da se ovim pitanjem hrvatski politolozi dosta slabo sve. Ustvrdio je i da su sve stranke, bilo lijeve, bilo desne, iznevjerile ideju da se mlade kroz obrazovni sustav pripremi za političku participaciju. Šalaj kao i Gong se već godinama zalažu za smanjenje dobne granice za glasanje na 16 godina, što je već moguće u slučaju europskih izbora u nekim zemljama. Stoga je tijekom rasprave iskrsnulo i pitanje iz publike, bi li davanje prava glasa mladima dovelo do više glasova za radikalne i ekstremističke političke opcije. No, Šalaj jednostavno odgovara da to ne možemo znati.
– Možemo jedino gledati što se događa u Austriji koja je spustila dobnu granicu za glasanje još 2007. godine. Vidimo da tamo 16 i 17-godišnjaci ne glasaju bitno drugačije od ljudi od 20 do 25 godina. Imate Njemačku gdje je isto u nekim pokrajinama, na različitim izbornim razinama spuštena dob za glasovanje 16 godina. Mladi su tamo natprosječno glasovali za zelene, iako su to istraživanja provedena prije AFD-a (radikalno desna stranka op.a). Ne znam što bi se dogodilo u Hrvatskoj, ali pazite, to su sve političke opcije koje imaju ustavno dozvoljeno političko natjecanje. Ne možete nekom dati pravo glasa, ali samo ako glasa za određene opcije, upozorio je Šalaj.
Nakon konferencije, Šalaj je dodatno napomenuo za srednja.hr kako spuštanje dobne granice ne bi riješilo sve probleme vezano uz ne izlaznost mladih na izbore pa tako ni pitanje njihove informiranosti o političkim akterima i događajima. No, ističe, upozorilo bi društvo da, ako smanjimo dobnu granicu za glasanje, onda moramo razmišljati i o kompetenciji i oruđima tih mladih ljudi.
– Dakle, dajmo im pravo da odlučuju, ali onda to pravo pratimo edukacijama koje idu kroz školski sustav, nevladin sektor, medije. To su napravili u Austriji. Kada želite reformirati i mijenjati politički sustav, morate s puno malih pokušaja to raditi. U društvenim i političkim fenomenima nema čarobnog rješenja, jedne promjene kojom ćete uspjeti promijeniti paradigmu, istaknuo nam je profesor Šalaj.
Par pitanja i doznaj svoju stranku: Sprema se aplikacija
Jednu od tih sitnih promjena je najavio i sam FES. Kako je otkrila Schirmbeck, nadaju se uskoro lansirati aplikaciju koju bi mladi, ali i svi zainteresirani mogli koristiti preko mobitela i kompjutera. Putem nje, korisnik bi odgovarao na pitanja o svojim stavovima i razmišljanjima o problemima i pitanjima u politici. Na temelju odgovora, aplikacija bi mu otkrila koja se politička stranka najviše slaže s njim. Ipak, točan datum izlaska aplikacije zasada nije poznat, kao ni datum parlamentarnih izbora. No, nastavno na potrebu za više malih promjena, Šalaj je pohvalio ovu aplikaciju ali i napomenuo kako s njom ‘ne treba očekivati čuda’.
– Ta aplikacija bi se sigurno trebala pojaviti prije naših parlamentarnih izbora. Ne mislim da će ona promijeniti svijet i da će odjednom svi mladi odlučiti sudjelovati na izborima. Ali, ona će sigurno na to potaknuti neke i ne može štetiti. To je ono što moramo osvijestiti. Potrebno je nekoliko kanala da bi se potaknulo sudjelovanje. Negdje kroz edukacije, negdje kroz udruge mladih, a negdje kod aplikacija, rekao je Šalaj zaključivši da treba biti realan.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
