Naš eurozastupnik podržao novu direktivu: Posebno je važna za Hrvatsku, ali i žene diljem EU
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić pohvalio je novu Direktivu o suzbijanju nasilja nad ženama. Dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća je već postignut, ali potvrda se očekuje tek na plenarnoj sjednici u travnju. Matić je upozorio da u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje u Hrvatskoj. Na razini EU, ističe, jedna od 10 žena doživi neki oblik seksualnog nasilja od svoje 15. godine nadalje.
Europski zastupnik Predrag Fred Matić. Foto: Progresivni savez socijalista i demokrata
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, Predrag Fred Matić, oduševljen je postignutim dogovorom Europskog parlamenta i Vijeća oko nove Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama. Kako je ovaj političar iz redova SDP-a istaknuo, Direktiva je donesena unatoč ‘ozbiljnim opstrukcijama pojedinih država članica’ i ocijenio je to posebno važnim za Hrvatsku.
– Direktiva će dodatno ojačati mjere u borbi protiv nasilja, a uvodimo i nove, prijeko potrebne zakonske odredbe, primjerice u području online nasilja. Pregovori nisu bili laki, neke velike države poput Njemačke i Francuske su se oštro protivile standardizaciji i zajedničkoj definiciji silovanja kao kaznenog djela. To mi je neshvatljivo i propustili smo priliku za pravni iskorak u ovom području. Ova Direktiva je ključna upravo za države poput Hrvatske u kojima je implementacija Istanbulske konvencije nepostojeća, a sustav nefunkcionalan. Prečesto smo svjedoci svakakvih rupa u zakonu i situacija u kojima žrtve bivaju višestruko viktimizirane. I od počinitelja i od sustava. Direktiva upravo tome nastoji stati na kraj, ocijenio je Matić.
Dodao je i da nakon postignutog dogovora 6. veljače, još preostaje i formalna potvrda Europskog parlamenta i Vijeća. Matić je istaknuo da je očekuje u travnju, na tamošnjoj plenarnoj sjednici.
Nove preventivne mjere, oštrije kazne
U novoj Direktivi, ističe Matić, uvedene su nove mjere za prevenciju silovanja i seksualnog zlostavljanja. Također, propisane su i oštrije odredbe protiv nasilja na internetu, što uključuje i objave intimnog sadržaja. Sveobuhvatnu potporu žrtvama nasilja i njihov pristup zdravstvenoj skrbi, Matić je ocijenio ključnim odredbama direktive. Pritom nije propustio navesti i da je u Hrvatskoj Nacionalni sustav skrbi za žrtve, upozorio je europski zastupnik ‘manjkav u mnogim područjima’.
Kada je riječ o Europskoj Uniji, Matić je naveo i da je jedna od 10 žena u EU doživjela neki oblik seksualnog nasilja od svoje 15. godine. Čak 43 posto žena je doživjelo neki oblik psihičkog nasilja, a jedna od 20 žena u EU je bilo silovano. Osvrnuvši se konkretno na Hrvatsku, Matić je poručio i da jedna žena svakih 15 minuta doživi nasilje.
Gordana, Hajra, Ljiljana pa kasnije Mihaela: Užasi hrvatskog nasilja nad ženama
Matićeva izjava kako jedna žena u Hrvatskoj doživi nasilje svakih 15 minuta dodatno dobiva na snazi kada se podrobnije pogledaju brojke ovakvih zločina. Kao što smo pisali 22. rujna prošle godine povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u prvih osam mjeseci 2023. godine MUP je zabilježio 147 silovanja. Iako bi neki pomislili da je to dobra brojka jer je u istom razdoblju 2022. godine bio zabilježen 161 slučaj, treba uzeti u obzir da se uz jedno prijavljeno silovanje u Hrvatskoj veže i njih 15 do 20 neprijavljenih. Istraživanje Ženske sobe 2022. godine je pokazalo kako čak 95 posto žena u Hrvatskoj nije prijavilo niti silovanje niti pokušaj silovanja.
Iako su ove brojke jezive već same po sebi, još je mučnije kada izađu detalji konkretnog slučaja. Tako je prošle godine javnost u Hrvatskoj zgrozilo ubojstvo studentice osječkog Pravnog fakulteta, Mihaele Berak. Mihaelu je upucao policajac Marko Smažil, a sama Policijska uprava osječko-baranjska imala je niz kontradiktornih izjava. Najprije je tamošnja policija tvrdila da je njihov kolega studenticu upucao slučajno. Potom je DORH rekao kako se radi o ubojstvu.
Nakon toga je osječko-baranjski policijski načelnik Ladislav Bece rekao da se mladi policajac ‘hvalio pištoljem’ pa je tako došlo do smrti osječke studentice. Sam 28-godišnji policajac je više puta mijenjao svoju priču, a najprije je rekao da je Mihaela počinila samoubojstvo. Mihaelini roditelji su bili ogorčeni jer, kako su rekli, nitko im od institucija nije izrazio sućut, a postupci u istrazi smrti djevojke, ocijenili su nepoštivanjem žrtve. Naposljetku su procurile i poruke u kojima se Mihaela žalila prijateljici da je Marka kratko poznavala, ali da je posesivan i radi dramu ni iz čega. Zbog svega toga, ne treba čuditi da je ovaj slučaj potaknuo prosvjede u čak 16 hrvatskih gradova.
Inače, u Hrvatskoj se Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava u spomen na Gordanu Oraškić, Hajru Prohić i Ljiljanu Hvalec. Sve tri su ubijene 1999. godine. Život im je oduzeo bivši policajac Mato Oraškić na sudu, usred brakorazvodne parnice. Gordana mu je bila supruga, Hajra njezina odvjetnica, a Ljiljana sutkinja. Bio je to jeziv pokazatelj kako je nasilje nad ženama ozbiljan društveni problem.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
