Nastavnici strukovnih škola poručili: Kurikulume za modularnu treba raditi struka, a ne poslodavci
Nastavnici koji rade u strukovnim srednjim školama, profesori koji predaju na fakultetima i drugi stručnjaci okupili su se na okruglom stolu ‘Mladi i kompetencije za suvremeno društvo’ koji je organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj. Raspravljalo se o ulozi društvene i građanske kompetencije na nadolazećim izborima za Europski parlament i o važnosti tema ljudskog zdravlja u sustavu formalnog obrazovanja, a sve u okviru nadolazeće reforme strukovnog obrazovanja – modularne nastave. Na okrugli stol nisu se odazvali iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao ni iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovane odraslih koji su vodili izradu kurikuluma za modularnu nastavu. Panelisti su na kraju odlučili poslati im poruku da prije uvođenja modularne treba promijeniti neke stvari u kurikulumima.
WorldSkills Croatia 2024 | Foto: Ramona Ščuric, srednja.hr
‘Po kojoj metodologiji su rađeni ovi kurikulumi’, ‘zašto se političko obrazovanje u Hrvatskoj želi smanjiti, dok se u Europskoj uniji pojačava’, ‘zašto se od mladih žele napraviti politički nepismeni ljudi kojima je lako manipulirati’, ‘ovo neće dobro završiti’. Ovo su neki od komentara koji su se mogli čuti na okruglom stolu ‘Mladi i kompetencije za suvremeno društvo’ koji je organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Raspravljalo se o ulozi društvene i građanske kompetencije na nadolazećim izborima za Europski parlament i o važnosti tema ljudskog zdravlja u sustavu formalnog obrazovanja, a sve u okviru nadolazeće reforme strukovnog obrazovanja – modularne nastave. Na okruglom stolu okupili su se nastavnici koji rade u strukovnim školama, profesori koji predaju na fakultetima i stalo stručnjaci.
‘Izgleda da je cilj da se na fakultete u budućnosti upisuju samo gimnazijalci’
No, njihove komentare i mišljenja nisu mogli čuti iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kao ni iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovane odraslih, koji su vodili izradu kurikuluma za modularnu nastavu, jer nisu bili na događaju iako su bili pozvani. Ovo nije prvi put da se rasprava o modularnoj nastavi koja u svojoj suštini znači ‘ukidanje’ određenih predmeta kao takvih i pretvaranje istih u module, ali je zato prvi put rečeno ono što nastavnici misle da je cilj nadolazeće reforme strukovnog obrazovanja.
– Vidjeli smo da je cilj povećati broj učenika u gimnazijama, a u modularnoj nastavi bi se predmeti poput Politike i gospodarstva i Biologije sveli na module. A dobro znamo da dosta fakulteta traži te predmete na maturi kao uvjet za upis njihovih studija. Što nam to govori? Izgleda da je cilj da se na fakultete u budućnosti upisuju samo gimnazijalci, bio je komentar jednog profesora iz publike na okruglom stolu.
No, valja uzeti u obzir to da je u modularnoj nastavi strukovnim učenicima satnica nekih predmeta, koji su na maturi izborni – smanjena, dok je za glavne predmete na maturi, dakle Hrvatskog, Matematike i Engleskog satnica povećana kako bi i dalje mogli polagati te ispite na državnoj maturi. Tako da će im, barem što se obaveznih predmeta na maturi tiče, gradivo biti još pojačano, dok će istovremeno imati više praktičnog znanja iz svoje struke.
Ali, isto je tako nepobitna činjenica da učenici strukovnih programa i sa sadašnjom satnicom polažu maturu i upisuju fakultete, kao i to da neki strukovni programi poput Ekonomije nemaju predmet Politika i gospodarstvo pa učenici moraju, ako to polažu na maturi, učiti dodatno van nastave. No, kako je istaknuo i profesor iz publike na okruglom stolu, učenici iz gimnazija ostvaruju puno bolje rezultate što na maturi, što kasnije na fakultetima od učenika iz strukovnih škola.
‘Kurikulume treba raditi struka, a ne poslodavci’
Također se potegnula i rasprava o tome kako su, odnosno po kojoj metodologiji su se kurikulumi za modularnu nastavu koji su nedavno izašli na javno savjetovanje. Pošto nitko iz MZOM-a ili ASOO-a nije bio prisutan kako bi odgovorio na to pitanje, navele su se dvije različite teze – prva je ta da su kurikulumi za modularnu izrađeni po modelu skandinavskih zemalja, a druga da su u izradi kurikuluma strukovnih programa sudjelovali poslodavci koji su obrazložili koje kompetencije žele da imaju učenici nakon što završe strukovnu srednju školu.
– Ti učenici bi danas sutra trebali biti jednakopravni građani sa svim ostalim građanima Europske unije i trebaju imati alate kako se ponašati i donositi odluke u određenim situacijama. 2018. godine je unutar trogodišnjih strukovnih zanimanja izbačena u potpunosti nastava povijesti i geografije i to preko noći, dekretom. Mi sm okrenuli od tada i pratimo na dnevnoj bazi što izlazi iz radionice ASOO-a. Smatramo da ASOO nije institucija koja bi trebala propisivati kurikulume nastave Povijesti. Stoga želimo da u ovom slučaju, gdje se planira smanjivanje satnice Povijesti u četverogodišnjim strukovnim programima, struka sasluša struku. Kurikulume treba raditi struka, a ne poslodavci, rekla je panelistica, profesorica povijesti i filozofije Katarina Jerčić.
‘To se jednostavno tako ne radi’
Istaknuli su kako je cilje Europske unije ojačati poliitčko obrazovanje učenika, kao što je to nedavno predložio i učiteljski sindikat u Njemačkoj, dok se u Hrvatskom strukovnom obrazovanju jedini politički predmet PiG, kao takav, planira ‘ukinuti’ i kombinirati se sa strukovnim predmetima. S druge strane, profesori Biologije složili su se kako su kurikulumi za Biologiju, koja u modularnoj postaje modul, dobro napisani, ali im je problem što je to fakultativan, odnosno izborni modul.
Smatraju kako bi kurikulumi Biologije u svim strukovnim školama, kako u četverogodišnjim tako i u trogodišnjim, trebali biti obavezni moduli. No, nastavnici su istaknuli kako se, osim organiziranja ovakvih panela, za promjene u modularnoj nastavi bore i odlascima u MZOM kao i ASOO. No, mnogi nisu bili zadovoljni dosadašnjim sastancima.
– Zaključak je uvijek bio – čekajte javno savjetovanje. I onda smo dobili 148 kurikuluma u dva dana i imamo mjesec dana da pročitamo i komentiramo svaki taj kurikulum. To je nekoliko tisuća stranica za pročitati. To se jednostavno tako ne radi, poručili su s okruglog stola.
Više o modularnoj nastavi možete pronaći ovdje, a što sve traže profesori Biologije, a što posebno profesori Povijesti te Politike i gospodarstva, možete pogledati u dokumentu ispod.
Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
