Ne, ovo nije kafić, nego učionica: Zadnjih nekoliko godina raste interes za upis ove strukovne škole
Praktikumi koji izgledaju kao pravi frizerski i kozmetički saloni ili, primjerice, manja lokalna trgovina. Vrt u kojem rastu biljke od kojih se proizvodi prirodna kozmetika, automobili na kojima se obavlja praksa. Sve ovo imaju u Gospodarskoj školi u Bujama. Prilikom našeg nedavnog posjeta Istri odlučili smo obići i neke manje srednje škole koje obrazuju deficitarni kadar, među kojima je i spomenuta. Osim klasične nastave za strukovnjake, škola u Bujama provodi i dodatne projekte kroz koje se i profesori i učenici povezuju s vršnjacima iz cijele Europe.
Galerija 17 Fotografija
Otvori
Nedostatak djelatnika u nekim strukovnim zanimanjima, poput konobara, kuhara, automehaničara i instalatera kućnih instalacija, ne zaobilazi ni Istarsku županiju. Naš redakcijski odlazak u Istru odveo nas je i do Gospodarske škole u Bujama. Jedna je to od škola koje obrazuju neke od najtraženijih kadrova u Hrvatskoj. Osim spomenutih, ondje se provode i četverogodišnji smjerovi za školovanje frizera i kozmetičara te tehničara za računalstvo, nakon kojih učenici mogu na maturu pa na studij.
Posljednjih nekoliko godina raste interes na upisima
U Gospodarskoj školi dočekuje nas Saša Stiković. Ondje je ravnatelj samo mjesec i pol, na tu poziciju došao je nakon što je njegov prethodnik Milivoj Gospić otišao u mirovinu. No, školu jako dobro poznaje jer ondje kao nastavnik radi već gotovo dva desetljeća, od 2005. godine. Škola na čijem je čelu danas broji 289 učenika.
– U zadnje dvije-tri godine imamo sve više upisanih, izgleda da su i roditelji i učenici prepoznali važnost strukovnih zanimanja i nedostatak na tržištu te mogućnost brzog zapošljavanja i, iskreno, dobre zarade. Učenici koji vole takva zanimanja nakon određenog vremena sami otvaraju svoje obrte i nastavljaju s radom u struci, započinje priču Stiković.
Problem manjka interesa učenika za strukovne škole prije nekoliko je godina bio vrlo izražen. No, posljednjih nekoliko godina interes za upis u Gospodarsku školu raste, kaže ravnatelj.
– Mi smo prošle godine, da imamo mogućnosti, mogli upisati dva razreda automehaničara. Toliko učenika je bilo zainteresirano za upis da smo ih jednostavno morali rangirati prema uspjehu. Upisali smo jedan razred, odnosno pola s instalaterima kućnih instalacija i još je desetak učenika čekalo. Uglavnom se kvote u većini zanimanja ispune. Eventualno zna biti manjak u razredima konobara i prodavača, iako ove godine ni u tim zanimanjima nije bilo tako, kaže Stiković.
Odluka o upisima u srednje škole u 2024. je na javnom savjetovanju. Osmaši se u online sustav upisa prijavljuju od kraja svibnja, a prijave srednjoškolskih programa započet će krajem lipnja.
– Ove godine isto očekujemo dobre upise, školu redovno reklamiramo, evo i sada smo bili na Festivalu strukovnih zanimanja, gdje smo predstavili sve naše smjerove, a uskoro imamo i Dane otvorenih vrata. Učenici osmih razreda osnovnih škola iz okruženja dolaze, obilaze praktikume, a odaziv učenika jako je dobar, navodi Stiković.
Obišli smo praktikume: Škola ima i svoju učeničku zadrugu
Većinski dio našeg posjeta Gospodarskoj školi iskoristili smo za obilazak praktikuma. Oni u kojima se izučavaju budući kozmetičari i frizeri uistinu izgledaju kao pravi frizerski i kozmetički saloni. Prodavači praktički imaju manju trgovinu u stražnjem dijelu učionice, a automehaničari radionu i automobile na kojima mogu učiti zanat. Ravnatelj nas je proveo i kroz kuhinju kakve se ne bi posramili ni neki restorani, a budući konobari također imaju svu potrebnu opremu da jednog dana postanu dobro pripremljeni za tržište rada. Škola čak ima i vrt u kojem rastu biljke od kojih se proizvodi prirodna kozmetika. Budući tehničari za računalstvo i strojari s nastavnicima su napravili konstrukciju i malog robota za zalijevanje.
U školi već 20 godina postoji učenička zadruga Brig. Nakon izrade prvotnog plana, govori nam ravnatelj, formirani su i timovi učenika za proizvodnju, prodaju i marketing, a u početku su se bavili proizvodnjom sapuna.
– Nakon prvih pet godina zadruga je primljena u redovno članstvo Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, čiji je član i danas. Zadruga obavlja različite aktivnosti. Osim proizvodnje sapuna, bavi se i dekupažem, proizvodili smo kekse i kolačiće te sve navedeno prodavali na gradskim manifestacijama. Sudjelujemo i na natjecanjima i smotrama, a osvajali smo i priznanja i nagrade. Proveli smo i istraživački projekt ‘Stare istarske igračke’ i s njim osvojili drugo mjesto na državnoj smotri učeničkih zadruga. Trenutno se zadruga bavi proizvodnjom i prodajom prirodne kozmetike i to vrlo uspješno, navodi ravnatelj.
Učenici redovito odlaze i na natjecanja. S obzirom na to da su relativno mala škola, ravnatelj smatra da su rezultati odlični. Samo ove godine nekolicina učenika plasirala se na državno natjecanje, a imaju i skupinu učenika koji se pripremaju za međunarodno natjecanje.
– Vjerujem da vijesti o uspjehu naših učenika dolaze i do osmaša koji se i na ovaj način zainteresiraju za upis naše škole, ocjenjuje ravnatelj.
Dobra suradnja s kolegama iz Europe
Školi je iznimno bitna i međunarodna suradnja, koja teče poprilično glatko. Prije više od desetljeća počeli su sudjelovati u Erasmus projektima Europske unije, a na stručnim usavršavanjima bili su i nastavnici te učenici. Kroz EU projekt, Leonardo da Vinci – VETPRO, nastavnici i učenici bili su u posjetu školama u Schkeuditzu i Leipzigu.
– Naši učenici u praktičnim radovima ništa nisu zaostajali za njemačkima, koji u školskoj radionici, da to tako kažem, nema što nemaju. Čak u jednom dijelu u banalnoj stvari, kod skidanja ležaja, gdje su njemački učenici zapeli, naši učenici su došli i riješili problem, priča nam ravnatelj koji je i sam kao nastavnik bio na mobilnosti.
Da je suradnja sa školama u kojima su bili na razmjeni uistinu dobra, svjedoči i činjenica da im je škola iz Freiburga donirala opremu koju danas učenici koriste za praktičnu nastavu. Dobili su tako dva vozila, Audi A3 i Volkswagen Lupo, kao i sustav za dijagnostiku, ispušne plinove, panele s kompletnim elektroničkim sustavom vozila. Ideja je proširiti projekt koji imaju sa školom iz Freiburga na više zemalja – na školu u Sloveniji i jednu u Francuskoj. Prodavači su bili na dvotjednoj praksi u Frankfurtu, a tehničari za računalstvo, frizeri i Kozmetičari u Milanu, sve kroz Erasmus projekte Europske unije.
Škola je i član eTwinning zajednice već desetak godina, uključena je u projekt e-Škole te posjeduju posjeduje AI certifikat za iznimno postignuće na području edukacije o umjetnoj inteligenciji. Ravnatelj nam se pohvalio i projektom Čarobna Bujaština, u sklopu kojeg su učenici izrađivali turistički vodič Bujštine. Učenici su, među ostalim, bili i dio projekta Zavičajna nastava kroz koji su mladi učili o Istri, tradiciji i svemu onome što je dio njihova regionalnog identiteta.
Strukovne škole očekuje velika promjena
Sve strukovne škole, a tako i Gospodarsku u Bujama, očekuje prelazak na modularnu nastavu. Hoće li to uistinu biti već ujesen, ostaje za vidjeti, ali u svakom će slučaju, navodi ravnatelj Stiković, za njega taj prelazak vjerojatno biti ‘bezbolniji’. Naime, bio je u stručnim skupinama za izradu kurikuluma i kao član i kao koordinator.
– Vjerojatno će u početku biti malo nejasnoća dok sve to sjedne, oko toga tko će što predavati. Jedan dio u nekom stručnom predmetu trebao bi predavati netko od nastavnika koji drže općeobrazovne predmete. Primjerice, iz Tehničkih materijala rade se metali i nemetali i taj dio koji se odnosi na kemiju trebao bi odraditi nastavnik kemije. I tu bi možda moglo biti malih problema oko toga kako to ukomponirati u raspored i oko toga tko će što ocjenjivati. Ali sam taj koncept čini mi se dobrim, posebice jer bi učenici u početku dobivali znanje o sektoru, a onda kasnije detaljno uz njihovu struku. S obzirom na modularnu nastavu i učenje temeljeno na radu, čini mi se da bi učenici mogli biti spremniji i za tržište rada, kaže nam ravnatelj.
Posebno su mu se svidjeli i neki od kurikuluma za nove smjerove kao što su tehničari za električna vozila ili tehničari za električne bicikle i romobile, na kao i mehaničar poljoprivredne mehanizacije.
Neophodna im je strojarska radionica
Škola je, ističe, spremna za uvođenje i novih programa. Kada je riječ o opremi za provedbu nastave, nje imaju dovoljno. No, kaže ravnatelj, nedostaje im još strojarska radionica.
– Mi bismo mogli dobiti još opreme od naših kolega iz Freiburga, odakle nam žele donirati i dizalicu i sustav za zamjenu i balansiranje guma. Ali mi to jednostavno više nemamo gdje držati. U planu je već dvije, tri godine, strojarska radionica koja bi se nastavljala na školu. Ide javna nabava, tako da se nadamo skorom dobivanju tih prostora koje bi smo mogli opremiti novom opremom i ovom opremom što imamo. Trenutno nam je ta strojarska radionica neophodna, navodi.
Mnoge škole suočavaju se s nedostatkom nastavničkog kadra. Nedostaje za neke struke i stručnih nastavnika. Ravnatelja Stikovića pitamo kako je u Gospodarskoj školi Buje.
– Iskreno, uspijemo se pokriti. Ja sam bio strojar, a nakon mene se nitko nije javio na natječaj, ali s obzirom na to da imamo strojara u školi, uspjeli smo nekako podijeliti satnicu. Tako da sada nastava ništa ne trpi, sve je stručno zastupljeno. Ali sve je teže i teže naći stručne ljude. Ne znam izbjegavaju li školu zbog plaće i uvjeta, ali za sada se uspijevamo pokriti i nadam se da će i u bliskoj budućnosti biti sve popunjeno kako treba, navodi ravnatelj.
Za kraj smo mu postavili pitanje koje volimo uputiti i ostalim ravnateljima škola koje obilazimo. Kada bi izdvojio jednu stvar zašto na upisima odabrati Gospodarsku školu Buje, koja bi to bila?
– Mislim da smo moderna srednja škola s nastavnicima koji su motivirani, koji su spremni za rad, koji su sposobni naučiti učenike i pripremiti ih za tržište rada. Imamo i učenje temeljeno na radu, gdje učenici mogu vidjeti zbilja konkretne, praktične primjere koje kasnije mogu primijeniti na tržištu rada. Također, učenici mogu nakon nekih smjerova polagati i državnu maturu te upisati fakultete. Škola je jednostavno škola za budućnost, poručuje za kraj Stiković.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
