Ne znate za koga glasati? Upravo je izašla aplikacija koja bi vam mogla pomoći
Neodlučni birači sada mogu vidjeti točno kojoj bi stranci na parlamentarnim izborima 17. travnja povjerili svoj glas. Na Fakultetu političkih znanosti predstavljena je aplikacija ‘Izborni kompas’ koja spaja vaše stavove sa stavovima stranaka. Primarno namijenjena za nadolazeće parlamentarne izbore, mogla bi pomoći i kod europskih izbora. Profesor Višeslav Raos navodi da se teme iz nacionalne politike često prelijevaju na europsku razinu i obrnuto. No, zasad se još ne zna hoće li biti aplikacije koja će pomoći glasačima birati stranke na EU izborima 9. lipnja.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Iako je politika mnogima mrska tema, svatko ima svoje mišljenje o politici. Odnosno, stavove kako bi trebalo izgledati idealno društvo. No, kako iz tih stavova shvatiti koja politička stranka najbolje zastupa naše želje? Na tom tragu je na Fakultetu političkih znanosti (FPZG) predstavljena besplatna i anonimna aplikacija ‘Izborni kompas‘. Odgovarajući na 30 pitanja, ovdje možete vidjeti koja politička stranka najbolje zastupa vaš interes i za koga biste trebali glasati na nadolazećim parlamentarnim izborima 17. travnja.
Na aplikaciji su radili profesori FPZG-a Višeslav Raos, Goran Čular i Kosta Bovan. U svome su radu surađivali i s profesorom Slobodnog sveučilišta Amsterdam i istraživačke agencije Kieskompas, Andréom Krouwelom. Tijekom predstavljanja, sugovornici su ustvrdili da su imali dva kriterija za odabir stranaka. Ili su morale imati više od jednog parlamentarnog mjesta u aktualnom saborskom sazivu ili barem jedan posto podrške u aktualnim predizbornim anketama.
Potom su istraživači čitali stranačke programe, ali i komunicirali sa strankama kako bi doznali njihova konkretna mišljenja i planove akcija na 63 pitanja. No, potom se kroz relevantnost, ali i konkretnost odgovora isfiltriralo 30 konačnih pitanja koja su obuhvaćena na aplikaciji. Zadnji rezultati su pristigli tijekom Uskrsa, ali nisu sve stranke htjele sudjelovati, ili nisu na vrijeme poslali odgovore. Tako se u ovom alatu naposljetku isprofiliralo 10 stranaka s 300 različitih programskih stavova, od pitanja do pitanja.
U razgovoru za srednja.hr, profesor Višeslav Raos nam je istaknuo kako su rezultati distribuirani po koordinatnom sustavu koji zahvaća raspon ‘Desno-lijevo’ i ‘liberalno-konzervativno’. Kroz 30 pitanja, obuhvaćene su teme ekonomije, zdravstva, obrazovanja, vanjske politike, migracije te građanskih prava i sloboda. Korisnik može vidjeti konkretno koju izjavu o kojem pitanju je dala koja stranka. Budući da je nekome primjerice, bitnije pitanje obrazovanja nego vanjske politike, korisnici na kraju ispunjavanja upitnika mogu zatražiti rezultate samo na temelju seta pitanja iz obrazovanja ili druge teme.
– Voljeli bismo da je moglo biti i više stranaka, ali pokrivamo dobar dio političkog spektra. Bez obzira na to što će građani možda zaokružit neku opciju koje ovdje nema. Ipak će se moći ovdje pronaći. Povezivali smo stavove s pojedinačnim strankama, iako smo svjesni da će na izborima te stranke imati izborne koalicije, međusobno ili s manjim strankama. No, uvijek ističemo i da se na izborima mogu dati preferencijalni glasovi kandidatima koji su uvijek iz neke konkretne stranke, procijenio je Raos značaj ove aplikacije za birače.
Praksa u 50 država
Inače ovakve aplikacije se koriste uoči izbora već u 50 zemalja diljem svijeta. Prodekan FPZG-a za znanost i međunarodnu suradnju, Dario Nikić Čakar, ispričao je anegdotu iz Nizozemske, gdje je aktualni nizozemski premijer Mart Rutte prije nekoliko godina ispunjavao jednu takvu aplikaciju pred televizijskim kamerama. Ne samo da je po svojim odgovorima ispalo da uopće ne bi trebao glasati za svoju stranku. već se ispostavilo da mu je glavna preferencija bila glavna oporbena stranka na tim izborima. Profesor Čular je istaknuo kako neke rezultate aplikacije neće uopće iznenaditi, ali druge bi doista mogli, ovisno kako odgovore na pitanja.
Istraživači su istaknuli i da će anonimni odgovori korisnika, uz njihov pristanak, poslužiti i za politološka istraživanja, primjerice razlike o stavovima s obzirom na dob ili spol. No, naglasili su da neće preko ove aplikacije pokušati predviđati izborne pobjednike jer uzimaju u obzir mogućnost da bi netko više puta ispunjavao anketu samo da bi izgledalo kao da neka stranka dobiva više preferencija. Dok su u drugim zemljama ovakve aplikacije pomagale, makar malo, u podizanju izlaznosti na birališta, nizozemski profesor André Krouwel je istaknuo da je ova aplikacija korisna čak i onima koji već imaju naviku glasovati. Naime, toliko je relevantnih pitanja, da ni, kako je rekao ‘glasači znalci’ ne znaju mišljenja svojih preferiranih stranaka o baš svakom pitanju. Općenito, ocijenio je da mediji primarno izbore prate kroz pričanje o pobjedi, a kroz Izborni kompas, fokus se malo mijenja.
– Ovo je dobar alat jer se ne fokusiramo na pobjedu (političkih stranaka op.a), već na glasače i što oni žele vidjeti. Važno je što elita kaže, ali i što glasači misle, istaknuo je Krouwel.
Ne zna se hoće li biti i aplikacija za europske izbore: ‘Barem da uputi mlade gdje stoje ideološki’
Prodekan Nikić Čakar je istaknuo i da ovo nije prvi put da se ovakva aplikacija pojavila u Hrvatskoj. Naime, 2014. godine, aplikacija ‘Eurovox’ na sličan je način pomagala biračima u odluci za koga glasati na prvim europskim izborima u kojima je sudjelovala Hrvatska. Ipak, zasada još nije poznato hoće li ‘Izborni kompas’ trenutno imati i aplikaciju za ovogodišnje europske izbore koji su zakazani 9. lipnja. Profesor Raos nam je istaknuo da bi to eventualno bio drugi projekt. No, naveo je da se vrlo često teme iz nacionalne politike prelijevaju na europsku razinu i obrnuto. Doduše, u Europskom parlamentu postoje klubovi zastupnika koji okupljaju stranke sličnih uvjerenja iz različitih zemalja članica, programi za izbore Europskog parlamenta reflektiraju ono što su stranke u tim zastupničkim klubovima zajedno dogovorili.
– Ova aplikacija bi vam djelomično trebala pomoći u orijentiranju za europske izbore. Ako se napravi aplikacija i za europske izbore, odmah ćemo to komunicirati s medijima, najavio je Raos.
Moderatorica predstavljanja ‘Izbornog kompasa’ bila je poznata domaća influencerica Nina Skočak. Na svojim profilima često govori upravo o europskoj politici. Smatra da bi bilo dobro da se napravi zasebna aplikacija za europske izbore. Kako navodi, politike na europskoj razini su drugačije od nacionalne razine. No, trenutna aplikacija za parlamentarne izbore, ističe, može biti sama po sebi korisna i za europsku razinu.
– Mislim da je dobro da barem uputi birače gdje stoje ideološki. Mladi ne znaju stoje li lijevo ili desno, a putem ovog kompasa to mogu jasno vidjeti i odabrati za sebe pravu opciju. Na europskoj razini, glavna pitanja koja muče mlade su stanovanje, održivost, ženska i ljudska prava. Mogao bi postojati europski okvir za stanovanje i mislim da mladi to žele čuti jer je to jedan od glavnih problema koji ih muči, ustvrdila je Skočak.
Studentice politologije o politički pasivnim vršnjacima: ‘Čak i ako su pesimistični, trebaju izaći na svake izbore’
Iako su mladi općenito nezainteresirani za politiku, situacija je još dramatičnija kada je riječ o europskim izborima. Kao što smo ranije pisali, mladi u Osijeku nisu prepoznali europarlamentarce koje smo im pokazali, te su naveli da uopće ne prate politiku. To ne čudi Katarinu, studenticu četvrte godine politologije. Nezainteresiranost svojih vršnjaka za politiku vidi u problemima u srednjoškolskom obrazovanju. Zbog toga, smatra javlja se neznanje zbog kojega ljudi doživljavaju izbore manje bitnom stavkom u njihovim životima. Izlaznost je svakako gora na europskoj, nego na parlamentarnoj razini.
– Mislim da je kod europskih izbora problem u pasivnost ljudi koji nisu toliko informirani kao o parlamentarnim. Definitivno treba ići glasati na Europske izbore bez obzira koliko se to čini distancirano od nas. Europska unija oblikuje našu političku današnjicu u i svakodnevicu. Na to treba obratiti pozornost, jer Hrvatska prati trendove i zajedničke politike EU, rekla je Katarina pozivajući mlade na glasanje na europskoj razini.
Slične kritike prema srednjoškolskom obrazovanju, s Katarinom dijeli i njena kolegica s druge godine, Ana. No, smatra da je potrebno da građani, čak i ako su pesimistični oko promjena, trebaju izaći na svake izbore. Dodala je da se treba aktivirati i u drugim oblicima političkog sudjelovanja, kao što je odlazak na prosvjede. Otkrila nam je i da je njeni vršnjaci pitaju u čudu zašto je odabrala politologiju, što uopće može s time i želi li biti političar.
– U početku me to uzrujavalo, ali sad samo kimam glavom na takva pitanja. I mladi i stariji u Hrvatskoj su općenito nezainteresirani za lokalne i nacionalne izbore. Zato nisam, uopće iznenađena da ih ne zanimaju europski izbori jer nemaju interes ni za vlastitu državu. Prvo ih treba zainteresirati za nacionalne izbore, a onda europske, zaključila je naša 22-godišnja sugovornica.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
