Novčanice vam gotovo svakodnevno prolaze kroz ruke, ali ovih pet stvari o euru možda niste znali
Euro je druga najkorištenija valuta na svijetu, odmah nakon američkog dolara te igra ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Koristi ga preko 340 milijuna ljudi u europodručju, pa tako i Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine. No, to je samo jedna od zanimljivosti o euru.
Foto: Unsplash
Građani Hrvatske 1. siječnja 2023. službeno su se oprostili s kunom te su u svoje novčanike stavili euro. Nema sumnje da je riječ o početku nove ere za Hrvatsku, budući da je euro danas službeno sredstvo plaćanja u 20 od 27 članica EU-a.
Prema tome, može se reći da euro predstavlja mnogo više od obične valute, stoga donosimo nekoliko zanimljivih činjenica o njemu.
Simbol eura (€)
Svi znaju za simbol eura, ali mnogi nisu u potpunosti sigurni što on znači. Naime, simbol eura inspiriran je slovom ‘epsilon’ iz grčkog alfabeta, što simbolizira antičke korijene Europe. Uz to, na simbolu se mogu vidjeti i dvije paralelne linije koje u ovom slučaju predstavljaju stabilnost.
Raznoliki dizajn
Svaka država članica europodručja izdaje svoje kovanice eura s jedinstvenim nacionalnim dizajnom na naličju, dok je lice svih kovanica isto. Na primjer, hrvatske euro kovanice prikazuju lik Nikole Tesle, kunu i prepoznatljiv oblik naše države. Novčanice su svugdje jednake te s prednje strane sadrže ilustracije koje prikazuju tipičnu europsku arhitekturu, dok sa stražnje strane imaju mostove koji simboliziraju povezanost Europe i ostatka svijeta. Evo kakva se vrsta arhitekture prikazuje na novčanicama.
- 5€ – Klasična
- 10€ – Romanička
- 20€ – Gotička
- 50€ – Renesansa
- 100€ – Barok i rokoko
- 200€ – Arhitektura od željeza i stakla iz 19. stoljeća
U ovom kontekstu je također potrebno istaknuti da se na novčanici eura može vidjeti natpis ‘euro’ napisan na tri različita pisma koja se koriste unutar EU-a – latinici, ćirilici i grčkom alfabetu. Uz to, novčanica sadržava i kratice za Europsku središnju banku svih zemalja članica EU-a (naša kratica vidljiva je tek na novčanici od 50, 100 i 200 eura).
Visoka razina sigurnosti
Euronovčanice opremljene su najsuvremenijim sigurnosnim elementima. Vodeni žig, koji se vidi kada se novčanica drži prema svjetlu, prikazuje portret Europe, lika iz grčke mitologije po kojem je kontinent dobio ime. Zaštitna nit, koja se također vidi pod svjetlom, ugrađena je u papir i sadrži natpis ‘EURO’ i vrijednost novčanice. Tu su i hologrami, koji mijenjaju izgled kada se novčanica pomiče, kao i mikroispisi te UV oznake koje otkrivaju skrivene detalje vidljive samo pod povećalom ili UV svjetlom.
Jedna od najkorištenijih valuta na svijetu
Euro je druga najkorištenija valuta na svijetu, odmah nakon američkog dolara te igra ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Koristi ga preko 340 milijuna ljudi. Osim unutar samog europodručja (20 država članica EU-a), euro se često koristi i izvan njezinih granica, posebno u zemljama koje imaju snažne trgovačke veze s EU-om ili koje koriste euro kao referentnu valutu.
Među članicama EU-a koje još nisu uvele euro nalaze se Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Postoje i zemlje koje su službeno usvojile euro kao svoju valutu bez sporazuma s EU-om i prema tome nisu dio europodručja i nemaju pravo izdavanja kovanica. To su Kosovo i Crna Gora.
Digitalni euro
Europska unija već neko vrijeme radi na projektu digitalnog eura, nove digitalne valute Europske središnje banke. Prema stranicama EU-a, digitalni euro bio bi elektroničko sredstvo plaćanja koje bi svima bilo besplatno dostupno. Mogli biste ga, kao i gotovinu, rabiti u cijelom europodručju. Njegova uporaba bila bi sigurna i privatnost korisnika bila bi zajamčena.
Digitalni euro bio bi pohranjen u elektroničkom novčaniku kod vaše banke ili javnog posrednika. To bi vam omogućilo da sva svoja uobičajena elektronička plaćanja, u trgovini, na internetu ili plaćanja prijateljima, obavite služeći se mobitelom ili karticom, mrežno ili izvanmrežno.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
