Novi predsjednik francuske Vlade ima samo 34 godine: Evo tko su uz njega najmlađi EU premijeri

Sa samo 34 godine, Gabriell Attala je postao novi francuski premijer. Donedavno je bio francuski ministar obrazovanja, a mnogi ističu i da je prvi francuski premijer koji je otvoren oko toga da je gay. Najmlađi EU premijeri su većinom u četrdesetima, a Attal je jedini u tridesetima. Među mlađima u Uniji, prema svojem godištu je i Plenković.

Gabriell Attal, screenshot: YouTube

Velika vijest za Francusku, ali i druge članice Europske unije ovog je tjedna bilo prisezanje Gabriella Attala kao novog premijera te države. Attal je naslijedio donedavnu premijerku Elisabeth Borne koja je francuskom predsjedniku Emmanuellu Macronu, svoju ostavku podnijela u ponedjeljak. Bivša predsjednica francuske Vlade je u svome pismu natuknula da je ostavku podnijela prema Macronovoj želji, budući da vodeći političar ove zemlje koja je po uređenju predsjednička demokracija, želi presložiti Vladu.

Novom premijeru Francuske su samo 34 godine

Uz to, na relaciji-predsjednik-premijerka su nastale i trzavica zbog novih zakona o migrantima kojima bi vlada, između ostalog, imala veće ovlasti u deportaciji stranaca. Macron se deklarira kao centristički političar, no mnogi ovo vide kao njegov zaokret udesno jer je mjera progurana nakon dogovora s konzervativnom Republikanskom stranom. No, ono što je možda najviše odjeknulo kod novog premijera je da je Attal, ranije ministar obrazovanja, najmlađa osoba koja je prisegnula za ovu poziciju u povijesti Francuske. Attal ima samo 34 godine te je također i prvi premijer te zemlje koji otvoreno navodi da je gay. Pri dolasku na vlast, Attal je rekao da mu je sigurnost ‘apsolutan prioritet’ i da će promovirati ‘vrijednosti autoriteta i poštovanja drugačijih’. Također, želi bolje kontrolirane imigracije u Francuskoj, kao i jačanje javnih službi, odnosno školstva i zdravstva.

– Čitam i čujem: ‘Najmlađi predsjednik u povijesti Republike imenuje najmlađeg premijera u povijesti’. Želim to vidjeti samo kao simbol odvažnosti. To je također, možda i prije svega, simbol povjerenja u mlade ljude, poručio je Attal tijekom ceremonije preuzimanja vlasti.

Izdvojeni članak

Francuska planira zabraniti jednokratne e-cigarete: ‘To je važno pitanje javnog zdravlja’

Plenković: Nije u top 5 ali je blizu

Attal je nedvojbeno najmlađi premijer u povijesti Francuske, a ujedno je i najmlađi premijer u usporedbi sa svim aktualnim premijerima na razini Europske unije, pri čemu brojimo i kancelare koji u zemljama kao što su Austrija i Njemačka imaju slične funkcije. Europska unija ima 27 članica, a kada se analiziraju aktualne godine, svih političara u premijerskim foteljama, možemo vidjeti kako je prosječan europski premijer star 54,07 godina. Srednja godina, odnosno vrijednost za europskog premijera je 55 godina, a osim Attala, nitko od trenutnih ‘igrača’ nije u svojim tridesetima.

Najstariji premijer u Europskoj uniji je ciparski premijer Ünal Üstel, koji je četvrtog siječnja navršio 69 godina, što znači da nitko od njih 27 nije, barem zasad zagazio u sedamdesetu. Od svih 27 EU članica, u trenutku pisanja ovog članka, njih osam imaju premijere u četrdesetima, te još osam u šezdesetima, a u skladu s prosjekom i medijanom, najviše je premijera u Uniji, njih 10, trenutno u svojim pedesetima.

U taj prosjek se fino uklopio i aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je rođen 8. travnja 1970. i trenutno ima 53 godine. Zanimljivo je primijetiti i kako u trenutku pisanja ovog članka, među 27 premijera ima i puno vršnjaka. Tako su njih četvero trenutno 46-godišnjaci (premijeri Italije, Danske, Malte i Estonije), po tri 56-godišnjaka (Nizozemska, Rumunjska i Slovenija) i 60-godišnjaka (Švedska, Luksemburg i Mađarska), a EU među svojim premijerima broji i dva  48-godišnjaka (Belgija i Latvija), dva 51-godišnjaka (Španjolska i Austrija) te dva 59-godišnjaka (Slovačka i Češka).

Izdvojeni članak

Pred nama je najveća izborna godina u povijesti: Evo gdje će sve glasovati četiri milijarde ljudi

Među mlađima (prema godištu) i Plenković

Ipak ni u jednoj skupini vršnjaka nitko nije rođen na isti dan, već zanimljivo, nijedan od europskih premijera ne dijeli datum rođenja, makar u različitim godištima. Uzmemo li među vršnjacima najmlađeg premijera ili premijerku po datumu rođenja i usporedimo s drugim godištima, onda možemo sastaviti i listu top pet najmlađih premijera u EU prema godištima.

1. 34-godišnji Gabriell Attal, Francuska (16. ožujak, 1989.)
2. 44-godišnji Leo Varadkar, Irska (18. siječanj, 1979.)
3. 46-godišnji Robert Abela, Malta  (7. prosinac, 1977.)
4. 48-godišnji Alexander De Croo, Belgija (3. studeni, 1975.)
5. 49-godišnji Ingrida Šimonytė,  Litva (15. studeni, 1974.)

Zanimljivo, gledaju li se godišta, naš premijer ispada sedmi najmlađi u EU. Fotografije top pet najmlađih premijera možete pogledati u našoj galeriji.

Galerija 5 Fotografija

Otvori

Gabriell Attal

Rođen u Clamartu, jugozapadnom predgrađu Pariza, Gabriell Attal je u rodnom gradu završio privatnu školu, a potom otišao studirati pravo na sveučilištu Panthéon-Assas od 2008. do 2011. godine. Naposljetku je prešao na sveučilište Sciences Po gdje je 2012. godine dobio magistar u odnosima s javnošću. U francuski parlament je izabran 18. srpnja 2018. godine, a 16. listopada te godine je postao i zamjenik Ministra obrazovanja.

Naposljetku je postao ministar francuske inačice ministarstva javne uprave, u svibnju 2022. godine, a potom u srpnju 2023. i ministar obrazovanja, funkciju koju je obnašao sve do ovog tjedna kada je postao francuski premijer. Prema pisanju svjetskih medija, Attal je cijenjen od strane konzervativaca, iako njegovi politički začeci imaju korijene u socijalističkim pogledima na svijet.

Gabriell Attal, screenshot: YouTube

Leo Varadkar

Leo Varadkar, irski premijer, je rođen u Dublinu te je na tamošnjem Trinity koledžu studirao medicinu i nekoliko je godina radio kao doktor. No, 2004. godine je krenuo u politiku što ga je s vremenom dovelo do pozicije zamjenika gradonačelnika u gradu Fingalu. U irski parlament je izabran prvi puta 2007. godine te je također političar kojeg se pamti radi javnog priznanja da je gay.  Bio je na čelima Ministarstva prijevoza, turizma i sporta (2011-2014.), Ministarstva zdravstva (2014-2016.). Zanimljivo, Irska nema funkciju premijera već funkciju jednakih ovlasti koja se zove Taoiseach (što na irskom jeziku znači ‘vođa’), a Varadkar je na tu funkciju najprije izabran 2017. godine i držao je do 2020. godine, te potom od 2022. godine do danas. Njegova stranka njeguje ideologiju u rasponu odliberalnog konzervatizma i demokršćanstva.

Leo Varadkar, screenshot: YouTube

Robert Abela

Malteški premijer Robert Abela rođen je u gradu Sliema na sjeveroistočnoj obali te otočne države. U mladosti je bio aktivan sportaš, najprije nogometaš, a zatim se natjecao i kao bodybuilder. Na malteškom sveučilištu je studirao pravo, naposljetku se specijaliziravši za industrijsko i radničko pravo. U malteški je parlament izabran u lipnju 2017. godine te je bio i pravni savjetnik premijera Josepha Muscata. U fotelji premijera je od 13. siječnja 2020. godine. Abela je u ranijim istupima za sebe samog rekao da je socijalist.

Robert Abela,screenshot: YouTube

Alexander De Croo

Biznismen Alexander De Croo je postao belgijski premijer u listopadu 2020. godine, a rodio se u gradu Vilvoorde te je studirao inženjerstvo biznisa javnom sveučilištu Vrije Universiteit Brussel. Potom je nastavio obrazovanje u SAD-u na Northwestern sveučilištu. De Croo se u politici prvi puta pojavio 2009. godine kada se kandidirao na izborima za Europski parlament. Prije nego što je postao predsjednik belgijske Vlade u listopadu 2020. godine, De Croo je svojevremeno bio i na čelima Ministarstva za razvoj i suradnju,  Ministarstvu mirovina i Ministarstvu financija. Također je bio i zamjenik premijera tijekom mandata premijera Elia Di Rupo, Charlesa Michela te Sophie Wilmès. De Croo je trenutno član liberalno-konzervativne stranke.

Alexander De Croo, screenshot: YouTube

Ingrida Šimonyte

Litvanska Ingrida Šimonyte je magistrirala ekonomiju na Sveučilištu u Vilniusu 1998. godine i krenula raditi kao ekonomistica i javna službenica u Ministarstvu financija.  2009. godine je postala ministrica financija ali je dala ostavku 2012. godine. Ipak, u politiku se vratila 2016. godine kada je kao nezavisna kandidatkinja osvojila mjesto u litvanskom parlamentu, te je naposljetku, nakon jedne neuspjele predsjedničke utrke, uspjela postati premijerka 11. prosinca 2020. godine. Trenuno je deklarirana konzervativka.

Ingrida Šimonyte, screenshot: YouTube

Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.