Novost pod velikim odmorima: U 31 zagrebačkoj školi doći će do promjene oko prehrane učenika
Grad Zagreb od ove kalendarske godine uvodi novost u školsku prehranu – sustav nabave ekološki i lokalno proizvedenih namirnica. Prvog radnog dana nove godine pokrenut je postupak javne nabave. Projekt takozvane zelene javne nabave pilotira se u 31 osnovnoj školi, a obuhvatit će oko 15.000 učenika.
Ekološka hrana u školama|foto: Grad Zagreb
Grad Zagreb je još početkom siječnja pokrenuo postupak zelene javne nabave hrane za osnovne škole. Kako su izvijestili iz Grada, riječ je o pilot projektu u sklopu kojeg je cilj učenicima osigurati sezonsku, ekološki i lokalno proizvedenu hranu. Ovim projektom, koji će trajati tri godine, obuhvaćeno je oko 15.000 učenika, a u njemu sudjeluje 31 osnovna škola i Grad mladih, podružnica ‘Vladimir Nazor’ Zagrebačkog holdinga. Projekt je na konferenciji za medije predstavio gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Učenici će jesti ekološki, lokalno i sezosnki proizvedenu hranu
– Projekt zelene javne nabave hrane za osnovne škole jedan je od projekata koji me najviše veseli. Grad Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji uvodi sustav nabave ekološke hrane u javne ustanove i na to smo izuzetno ponosni, rekao je Tomašević.
Naglašava i kako je uravnotežena i kvalitetna prehrana od vitalnog značaja za pravilan rast i razvoj djece te da si je Grad Zagreb za cilj postavio stvoriti održivi sustav prehrane
– Uvođenjem ekološki, lokalno i sezonski proizvedene hrane, skraćivanjem transporta, smanjenjem ambalaže, učenicima će se osigurati kvalitetna hrana, a poljoprivrednicima tržište za ekološke i lokalne proizvode te ćemo tako pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, zaštiti prirode i okoliša, naveo je Tomašević.
Uz voće, povrće, jaja, proizvode od žitarica iz ekološke proizvodnje, školama uključenima u pilot projekt zelene javne nabave eko hrane osigurat će se i druge ekološki proizvedene namirnice i proizvodi poput orašastih plodova, namaza, griza i meda.
Školskom kuhinjom u Zagrebu obuhvaćeno 59.000 učenika
Zainteresirani ponuditelji zahtjeve za sudjelovanjem Gradu Zagrebu mogu dostaviti zaključno s 29. siječnja u 9:30 h. Nakon isteka ovog perioda, priopćeno je iz Grada, zahtjeve za sudjelovanje bit će moguće podnositi tijekom cijelog vremena trajanja dinamičkog sustava javne nabave od tri godine.
– Unapređenje kvalitete i povećanje dostupnosti prehrane jedan su od naših glavnih prioriteta, naglasio je gradonačelnik Tomašević.
Podsjetio je i da je Grad u 2023. u opremanje školskih kuhinja i blagovaonica uložio 750 tisuća eura. Zahvaljujući potpori države, školskom prehranom u Zagrebu je ove godine obuhvaćeno čak 15.000 učenika više nego prošle godine, njih 59.000.
Od ovog mjeseca novi jelovnici u zagrebačkim školama
Iz Grada podsjećaju i kako su u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Grad Zagreb pripremili nove, zimske sezonske jelovnike koji se u školama primjenjuju od siječnja do ožujka.
– Posebno nas veseli da su se u izradu zimskih jelovnika aktivno uključile škole, i istaknula je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec, naglasivši da se novi, zimski jelovnici dijelom temelje na prijedlozima obroka koje su PBF-u dostavile upravo školske kuharice i kuhari.
PBF je prijedloge škola temeljito analizirao, nutritivno uravnotežio i, po potrebi, obogatio. U sklopu projekta je također organiziran posjet jednom ekološkom imanju. Budući da ovakvi primjeri zelene javne nabave u nekim zemljama EU već postoje, iz Grada Zagreba navode kako je uspostavljena međunarodna suradnja i razmjena dobrih praksi sa Slovenijom i Austrijom. U Ljubljani su se predstavnici pilot škola i gradskih ureda upoznali sa slovenskim iskustvima i najboljim praksama uvođenja eko hrane.
– Zelenom javnom nabave eko hrane postižemo tri cilja – zdravu i kvalitetnu prehranu naše djece i mladih, poticanje domaće poljoprivredne proizvodnje i ublažavanje klimatskih promjena kroz kraće lance nabave. Grad Zagreb će tijekom siječnja održati niz radionica za potencijalne ponuditelje kako bi ih upoznao s mogućnostima i uvjetima zelene javne nabave. Ovom prilikom pozivamo poljoprivrednike, OPG-ove i sve druge gospodarske subjekte da prouče uvjete nabave i ponude svoje proizvode, zaključila je zamjenica Dolenec.
Zelenu javnu nabavu potiče Europska unija, koji su im ciljevi?
U poviše spomenutoj susjednoj Sloveniji, s kojom je Grad Zagreb uspostavio međunarodnu suradnju, Uredba o zelenoj javnoj nabavi na snagu je stupila prije čak 12 godina. Hrvatska je svoju Odluku o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave donijela u svibnju 2021. godine. Provedbu zelene javne nabave potiče Europska unija, no ona nije obvezujuća za države članice.
Zemlje koje žele provoditi ovakvu javnu nabavu Europska komisija potiče na stvaranje pravnog okvira koji, među ostalim, omogućuje korištenje zelenih kriterija u postupcima javne nabave.
– Kako bi politike zelene javne nabave mogla provesti u praksi, Europska komisija polazi od analize odnosa u gospodarstvu i zelenih politika u društvu i ekonomiji te pritom nastoji naći poveznice kojima će istovremeno poticati zaštitu okoliša i razvijati svijesti o potrebi zaštite okoliša i održivosti, a ujedno i dalje potičući gospodarski rast i razvoj. U okviru tog procesa, na primjer, Komisija veliki naglasak stavlja na analizu ekonomije okoliša i nova potencijalna inovativna eko-tržišta, pri čemu potiče poduzeća u privatnom sektoru da svoj rast i razvoj te proizvodnju prilagođavaju i jačaju upravo u segmentima novih inovativnih proizvoda s manjim utjecajem na okoliš. Takvim pristupom Komisija očekuje dobitnu poziciju za obje strane, gdje privatni sektor ostvaruje korist, čime ujedno doprinosi i nacionalnim ekonomijama kao i ekonomiji EU, a s druge se strane na najbolji mogući način ostvaruju ciljevi javnih politika usmjereni na očuvanje okoliša i održivost, pojašnjeno je, među ostalim, na stranicama zelene nabave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a vidljivo je da je su to i neke od ideja u projektu Grada Zagreba za školsku prehranu.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
