O EPPO-u se ovih dana puno govori: Što je Ured europskog javnog tužitelja i gdje se uopće nalazi?
Kada Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) pokrene hitne radnje u Hrvatskoj, mnogima se čini da je to inicirano u Briselu ili Luksembrugu. Zapravo, Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebu, u blizini poslovne zgrade Zagrepčanka na Savskoj. Zadatak mu je podizanje optužnica za kaznena djela kojim se štete financijski interesi EU-a. Prva delegirana europska tužiteljica u Hrvatskoj je Tamara Laptoš koja je vodila USKOK i bila zamjenica glavnog državnog odvjetnika. EPPO još uvijek provodi istragu u slučaju Geodetskog gdje su bivši dekan i profesor malverzirali u postupcima javne nabave.
Glavna europska tužiteljica Laura Kovesi (lijevo) i prva delegirana europska tužiteljica u Hrvatskoj Tamara Laptoš (desno) | foto: EPPO, Google Maps
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) neovisno je tijelo Europske unije odgovorno za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se šteti financijskim interesima Europske unije. Kako je objašnjeno na stranicama Vijeća EU, to uključuje prijevare, korupciju, pranje novca i prekogranične prijevare u području PDV-a.
U Hrvatskoj je delegirana europska tužiteljica Laptoš koja je ranije bila zamjenica šefa DORH-a
EPPO je s radom započeo u lipnju 2021. godine te su u njega pristupile 22 države članice. One moraju EPPO-u prijaviti svaku kaznenu radnju koja utječe na proračun EU-a, a pojedinci mogu prijaviti i navodne slučajeve prijevare i drugih kaznenih djela. Razlog pokretanja EPPO-a bila je procjena da su zemlje EU u 2018. izgubile 140 milijardi eura prihoda od PDV-a zbog transnacionalnih prijevara. Nacionalna tijela nisu bila dovoljna jer su njihovi alati ograničeni i ovlasti tih tijela prestaju na nacionalnim granicama, dok neka druga tijela unutar EU-a poput Europskog ureda za borbu protiv prijevara ne mogu pokretati kaznene istrage.
– EPPO provodi prekogranične istrage prijevara povezanih sa sredstvima EU-a čiji iznos premašuje 10.000 eura ili prekograničnih prijevara u području PDV-a koje su izazvale štetu veću od 10 milijuna eura. Pritom blisko surađuje s nacionalnim tijelima kaznenog progona, kao i s drugim tijelima, poput Eurojusta i Europola, opisano je na stranicama Vijeća EU-a.
EPPO ima središnju i nacionalnu razinu. Središnja razina sjedište ima u Luksemburgu i sastoji se od glavnog europskog tužitelja i kolegija tužitelja. Prva glavna europska tužiteljica koja je još uvijek na dužnosti je Rumunjka Laura Codruţa Kövesi. Ona upravlja EPPO-om, organizira njegov rad i zastupa Ured u kontaktima s institucijama EU, državama članicama EU i zemljama izvan EU. Kovesi je u Rumunjskoj bila glavna tužiteljica te je razotkrila rumunjsku korupcijsku mrežu te pokrenula istragu protiv bivšeg rumunjskog premijera.
Nacionalna se pak razina sastoji od delegiranih europskih tužitelja i stalnih vijeća. Oni djeluju neovisno o svojim nacionalnim tijelima. U Hrvatskoj je delegirana europska tužiteljica Tamara Laptoš. Laptoš je od 2014. do 2018. bila voditeljica USKOK-a u Hrvatskoj, a od 2018. do 2020. zamjenica glavnog državnog odvjetnika. Regionalni ured u Hrvatskoj čine i Krešimir Bačić, Tomislav Kamber, Sani Ljubičić, Saša Manojlović, Marta Šamota Galjer i Vjekoslav Tolna.
EPPO u Hrvatskoj još uvijek provodi izvide oko slučaja Geodetskog
Važno je napomenuti i da prema hrvatskom Zakonu o provedbi Uredbe Vijeća EU o sukobu nadležnosti između državnog odvjetništva i Ureda europskog javnog tužitelja odlučuje glavni državni odvjetnik. Upravo se ta tema aktualiziralirala u slučaju Geodetskog fakulteta i Ministarstva kulture kada se raspravljalo je li riječ o nacionalnom ili europskom novcu.
Naime, Ured europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj, osim u slučajevima bivših ministara Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića, posla je imao i na Sveučilištu u Zagrebu. U studenom su prema nalogu europskog tužiteljstva uhićeni bivši dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu Almin Đapo i profesor Boško Pribičević. Akcijom je bilo obuhvaćeno tridesetak osoba. Europski tužitelji sumnjaju da je duo manipulirao u čak 28 postupka nabave kroz koje su dotični sami ostvarivali profit. Sumnja se i da su u vrtoglavih 317 navrata lažirali putne naloge za putovanja kojih nije bilo, ne samo za sebe nego i članove istraživačkog tima. Novac je dvojac s Geodetskog trošio i na uređenje vikendica.
Aferu je pak zaokružila priča da je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek osobnom odlukom Geodetskom fakultetu dala 19,1 milijuna kuna za posao dubinskog snimanja zgrada nakon potresa 2020. godine. Natječaja nije bilo zbog hitnosti radova, no problematičnost toga posla je da su cijene snimanja višestruko veće od cijena koje bi tražile privatne tvrtke, a sporna je i manjkava cijela dokumentacija projekta. Uz navedeno, ministrica kulture Geodetskom je za snimanje zgrade u vlasništvu HAZU-a dala osam puta više nego što to inače košta. Policija je nedavno upala i u samo Ministarstvo kulture kada je Ured europskog tužitelja ponovno provodio hitne pretrage oko slučaja Geodetskog.
Premijer Andrej Plenković komentirao je upad policije u Ministarstvo kulture i medija te istaknuo kako će se tek vidjeti je li to nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja ili DORH-a. Glavna europska tužiteljica Kövesi reagirala je na Plenkovićeve komentare i istaknula važnost neuplitanja u istrage EPPO-a jer bi to moglo narušiti financiranje istraga i ugroziti njihov ishod. Naglasila je i da bi takvo miješanje predstavljalo kršenje zakona Europske unije te bi dovelo do sukoba nadležnosti između različitih institucija.
Koje su države dio EPPO-a?
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
