Odzvonilo neželjenim fotkama penisa: Izašla nova pravila za suzbijanje nasilja nad ženama
Europski parlament je na zadnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu donio prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Novom direktivom poziva se na donošenje strožih zakona za borbu protiv kibernetičkog nasilja, učinkovitiju pomoć žrtvama i uvođenje mjera za sprečavanje silovanja.
Ilustracija: Pixabay
Europski parlament je ove srijede na zadnjoj plenarnoj sjednici donio prve zakonodavne mjere u EU-u s ciljem suzbijanja nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, usvojivši niz radikalnih mjera za zaštitu žrtava i prevenciju zločina. Sa 522 glasa ‘za’, 27 ‘protiv’ i 72 suzdržana, nova direktiva uvodi strože kazne za zločine poput silovanja, prisilnog braka i sakaćenja ženskih spolnih organa.
Konkretnije rečeno, nove mjere uključuju prevenciju silovanja i podizanje svijesti o značaju pristanka na spolni odnos, definiranje prisilnog braka i sakaćenja ženskih spolnih organa kao kaznenih djela te zabranu otkrivanja osobnih podataka na internetu i nezatraženog slanja seksualno eksplicitnog materijala.
Direktiva također sadrži specijaliziranu pomoć žrtvama, uključujući pristup skloništima i zdravstvenim uslugama, posebno u području spolnog i reproduktivnog zdravlja. Uz to, države članice EU imat će veće obaveze pri prijavi i prikupljanju dokaza o počinjenju nasilja, s ciljem jačanja sigurnosti i dobrobiti žrtava.
– Danas je Parlament napravio prvi korak prema tome da Europa postane prvi kontinent na svijetu koji je suzbio nasilje nad ženama. Ovo je sveobuhvatan zakon koji će spriječiti nasilje nad ženama, zaštititi žrtve i procesuirati počinitelje te tako osigurati holistički pristup u borbi protiv ovih strašnih zločina. Ne možemo govoriti o jednakosti bez da iskorijenimo nasilje nad ženama; moramo osigurati da oni koji počine takve zločine ne prođu nekažnjeno, priopćila je suizvjestiteljica i članica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, Frances Fitzgeralnd.
Nova pravila stupaju na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije, a države članice imaju rok od tri godine za njihovu provedbu. Parlament će od Komisije zahtijevati redovite izvještaje svakih pet godina kako bi se procijenila potreba za revizijom direktive.
Zanimljivo je za istaknuti da je jedan hrvatski europarlamentarac bio protiv ovih pravila. Radi se, naime, o Ladislavu Ilčiću. S druge strane, Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić bili su suzdržani.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
