Osječko sveučilište ima Erasmusovce, ali domaći studenti ih ne viđaju: ‘Čini mi se da su zatvoreni’
Erasmus u Osijeku je aktivan s redovnim studentskim razmjenama. Međutim, osječki studenti s kojima smo razgovarali nemaju previše iskustva u druženju s Erasmusovcima. Ponekad ih vide u menzi, ali nisu se podrobnije upoznavali s kolegama iz drugih zemalja. Neki su ih opisali zatvorenima te smatraju da se njihovo slavonsko sveučilište treba više promovirati u inozemstvu.
Katedrala u Osijeku. Foto: Ivor Kruljac/Srednja.hr
Studentska razmjena Erasmus je super prilika za studente koji tijekom svog obrazovanja žele dobiti iskustvo života u nekoj drugoj zemlji. Kako za studente u Hrvatskoj, tako i za studente iz Europe koji mogu isprobati studij na nekom od naših domaćih sveučilišta. Jedno od njih je i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Iz tamošnjeg su nam rektorata potvrdili da strani studenti u Osijeku mogu provesti semestar ili čitavu akademsku godinu, a na raspolaganju su im studijski programi, kolegiji i stručne prakse na stranim jezicima.
– U tekućem zimskom semestru akademske godine 2023./2024. na Sveučilištu u Osijeku boravi 55 Erasmus+ stranih studenata sa svrhom studiranja. Njihov studijski boravak traje jedan semestar ili cijelu akademsku godinu. Najviše studenata dolazi iz Španjolske (19), Poljske (7) i iz Portugala (6), a najviše stranih studenata prima Ekonomski fakultet (14), Filozofski fakultet (11) i Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (10). Nadalje, u zimskom semestru akademske godine 2023./2024., Sveučilište u Osijeku primilo je 13 Erasmus+ stranih studenata na program stručnih praksi. Najviše studenata dolazi iz Turske (5), iz Sjeverne Makedonije, Belgije i Finske (iz svake navedene države dolazi po dvoje studenata), a najviše studenata na praksi prima Medicinski fakultet u Osijeku (5), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (3) i Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek (također 3). Ne možemo izdvojiti najpopularnije sastavnice / fakultete Sveučilišta u Osijeku, s obzirom da se situacija s brojem prihvaćenih Erasmus+ studenata mijenja u svakom semestru, odnosno u pojedinoj akademskoj godini. Trenutačno, u tekućem zimskom semestru akademske godine 2023./2024., najviše stranih Erasmus+ studenata je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, na Ekonomskom fakultetu, na Filozofskom fakultetu, na Medicinskom fakultetu i Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, otkrila nam je podatke Martina Šuto koja je na osječkom sveučilištu voditeljica Odjeljka za međunarodne projekte i mobilnost nastavnika i studenata.
Osijek-Europa: Obostrana razmjena
Šuto je dodala i da su se za nadolazeći ljetni semestar prijavila 64 Erasmus studenta. Naravno, uz dolazak u Osijek tamošnje sveučilište bilježi i odlaske svojih matičnih studenata na razmjenu. Konkretno u zimskom semestru je u Europu otputovalo 55 studenata.
– Prema trenutačnim aktualnim podacima, u Erasmus+ program odlaznih mobilnosti studenata u svrhu studijskog boravka u inozemstvu uključeno je najviše studenata s Filozofskog fakulteta, Ekonomskog fakulteta, Akademije za umjetnost i kulturu i Fakulteta elektrotehnike računarstva i informacijskih tehnologija. Ističemo da ti podaci variraju od semestra do semestra. Najviše studenata Sveučilišta u Osijeku zainteresirano je za Erasmus+ razmjenu u Njemačkoj, Austriji, Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Sloveniji, iznijela je Šuto statistiku koju su zabilježili na sveučilištu.
Osječki studenti o kolegama iz Europe: ‘Došli su tu, većinom rade svoje’
Tijekom našeg posjeta Osijeku nismo uspjeli naići na Erasmus studente. No, neki od osječkih studenata s kojima smo razgovarali nemaju previše iskustva s kolegama iz drugih država.
– Nisam ih nešto puno viđao. Možda par puta kroz dan, većinom kod odlazaka u menzu. Lijepo je da dođu vidjeti kako je školovati se u drugim dijelovima Europe jer je primjerice, školovanje u Hrvatskoj i Njemačkoj nebo i zemlja. No, nisam ih vidio na kolegijima koje sam slušao. Bilo je smiješno kada su se u menzi pokušavali sporazumijevati na hrvatskom, ali okej su. Došli su tu, većinom rade svoje, rekao nam je jedan student druge godine računarstva na FERIT-u (Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija).
Komentirajući službenu statistiku Erasmus studenata u Osijeku, smatra da je odaziv prilično mali. Naveo nam je da je na Erasmusu bio u srednjoj školi, kada je išlo 20 do 30 učenika. Uz to, otkriva nam, FERIT na prvu godinu njegovog studija upisuje 180 studenata na prvoj godini. Da su brojke Erasmusovaca u Osijeku male slaže se i još jedan student druge godine socijalnog rada na Pravnom fakultetu. S Erasmusovcima tijekom studiranja, kaže, nije imao osobnih kontakata, ali nam je objasnio i da mu se neke stvari kod stranih studenata baš i nisu svidjele.
– Kod jedne profesorice je na zimskom semestru prije godine dana došao na konzultacije jedan Erasmusovac. Dala mu je prednost ispred nas sedam ili osam koji smo bili u redu te smo čekali pola sata da oni završe. U studentskom domu sam jednom slučajno u dizalu naletio na neke od stranih studenata ali nismo imali nikakve kontakte. Čini mi se da su zatvoreni, da nemaju baš dodira s domaćim studentima. Moguće je i da su domaći studenti zatvoreni prema njima jer stvarno nisam imao prilike pričati s Erasmusovcima. No, znam i neke prijatelje koji volontiraju i kada Erasmusovci organiziraju neke događaje, zovu samo druge Erasmusovce. Trebali bi zvati i domaće, opisao nam je student socijalnog rada odnose između ‘domaćih’ i stranih.
Strah od nakupljenih ispita: Osječka premišljanja o Erasmusu
Student socijalnog rada nam je rekao da je jedan od njihovih profesora vrlo angažiran te je pozvao studente na Pravnom fakultetu da prate natječaje ukoliko se žele prijaviti na Erasmus. Iako osobno nije previše zainteresiran za studentsku razmjenu, kaže nam, čini mu se da je to vrlo pristupačno. S druge strane, naš sugovornik s FERIT-a je naveo da bi bilo lijepo otići, ali ga brine da bi mu sama
razmjena oduzela dosta vremena. Također, otkriva nam, ne zna kako bi u slučaju razmjene funkcioniralo polaganje ispita.
Brine se da ih ne bi trebao prebacivati na iduću godinu ili da bi mu se sve nakupilo u rujnu. Naveo je i da se pozivi na Erasmus nalaze na stranici fakulteta, ali mu se čini da sam FERIT više studente obavještava o jednom velikom natjecanju te dolasku poslodavaca koji žele pružiti priliku tamošnjim studentima, a ne samim razmjenama.
U Osijeku smo susreli i dvije studentice četvrte godine Učiteljskog fakulteta. Sam Erasmus im se čini kao super prilika, iako priznaju i da se još ‘nisu odvažile’ na taj potez. Iako u Osijeku nisu upoznale studente iz Belgije Nizozemske ili drugih EU zemalja, svejedno su se družili s kolegicom koja im je stigla u studentskoj razmjeni.
– Kolegica s godine je bila na Erasmusu i čuli smo samo pozitivna iskustva. Mislim da bi se više studenata odvažilo otići na razmjenu da imamo više informacija. Šalju mailove, ali bi se možda trebala održati predavanja i dovesti studenti koji su imali iskustvo s Erasmusom. Nama je na razmjenu prošle godine došla jedna studentica iz Bosne i Hercegovine. Super se uklopila i koliko nam je rekla, bilo joj je odlično, prisjetile su se naše sugovornice s Učiteljskog fakulteta.
Studenti traže više promocije: Sveučilište se hvali COLOURS mrežom
Većina naših sugovornika se slaže da bi se Erasmus u Osijeku trebao više promovirati stranim studentima te im se čini da domaća sveučilišta na moru ili u Zagrebu ipak privlače više pažnje. Dok nam na Sveučilištu u Osijeku navode da ne uspoređuju brojke Erasmus studenata s brojkama na drugim domaćim sveučilištima, promociji studiranja u Osijeku pridaju puno pažnje na stranim partnerskim sveučilištima. Ta suradnja, objašnjava nam Šuto, je dogovorena putem Erasmus + međuinstitucijskih sporazuma kojih je u trenutku pisanja ovog članka, više od tisuću.
Voditeljica ureda za mobilnosti studenata je istaknula kako je Sveučilište u Osijeku uključeno je i u COLOURS Mrežu europskih sveučilišta koje uključuje osam europskih sveučilišta u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Švedskoj, Poljskoj, Sjevernoj Makedoniji i Latviji.
– Osim COLOURS partnerskih sveučilišta, mrežu podupire i 55 pridruženih partnera. U okviru navedene COLOURS mreže, Sveučilište u Osijeku postaje prepoznatljivo kao odredište za studiranje, usavršavanje i znanstveni rad u akademskoj zajednici koja broji više od 126.000 studenata i 12.300 djelatnika u devet zemalja. Putem COLOURS mreže, Sveučilište u Osijeku povezuje se sa sveučilištima i institucijama uključenima u ostalih 50 Europskih mreža sveučilišta koje su strateški cilj Europske unije u području visokog obrazovanja i koje znače jaku potporu i zamah internacionalizaciji na cijelom Sveučilištu, navela nam je Šuto.
Argumenti za Osijek: Pristupačan studentski grad
Sa sveučilišta su istaknuli i da je Osijek prvenstveno sveučilišni grad kojemu su studenti značajan dio stanovništva. Stranim studentima ga opisuju i kao zeleni grad ugodnog života s više parkova nego betoniranih trgova. Hvale se i time da je u Osijeku sve nadohvat ruke i nema prevelike gužve. No, zato ima puno kulturnih, zabavnih, umjetničkih i sportskih događaja te pristupačnih cijena prijevoza, hrane i smještaja.
– Također je Osijek studentima privlačan i kao ‘grad bicikala’ zbog odlične mreže biciklističkih staza. Osijek studentima nudi visok studentski standard i osiguranu brigu u svim aspektima studiranja i svakodnevnog života. Tijekom studija, studentima su na raspolaganju nastavnici mentori i kolege studentski savjetnici koji studente vode kroz studij. Sveučilišna Služba za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju, akademski i administrativni Erasmus+ koordinatori na svim sveučilišnim sastavnicama te studenti uključeni u rad međunarodne studentske udruge Erasmus Student Network Osijek pružaju stranim studentima stručnu podršku i pomoć kako bi se oni što brže i lakše prilagodili životu u novom gradu, novom akademskom okruženju i novim izazovima studiranja na stranom jeziku, zaključila je Šuto o angažiranosti sveučilišta prema privlačenju Erasmus studenata u Osijek.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.
