Ova srednja postaje jedna od najmodernijih u državi: ‘Učenici u petak završe školu, u ponedjeljak kreću raditi’
Jedna od 25 najmodernijih škola u Hrvatskoj uskoro će postati i Obrtna tehnička škola u Splitu. Jedna je to od škola koje su proglašene regionalnim centrom kompetentnosti, a njegova je gradnja na zemljištu pored škole u punom jeku. Škola će time dobiti oko 1.200 kvadrata novog prostora, ali i suvremenu višemilijunsku opremu na kojoj će učenici izučavati zanat. Osnovni pečat koji bi trebalo staviti na ovakvu školu, smatra ravnatelj, je zapošljivost. Jer učenici doslovno u petak izlaze iz klupa, a od ponedjeljka, ako to žele, mogu raditi.
Galerija 17 Fotografija
Otvori
Upisi u srednje škole sve su bliže. Dio osmaša već je čvrsto odlučio koji će smjer upisati, a neki će tu odluku donijeti tek u narednim tjednima. Jedna od škola koje će im nudi 13 programa je i Obrtna tehnička škola u Splitu. Učenike ondje obrazuju za tri područja rada – strojarstvo, elektrotehnika i obrada drva. Trenutno ih školu pohađa oko 690.
Ono što ovu školu razlikuje od većine ostalih jest činjenica da će uskoro postati jedna od najmodernijih obrazovnih ustanova u državi. Naime, proglašena je regionalnim centrom kompetentnosti (RCK), a izgradnja dodatne zgrade u punom je jeku. Ondje će se nastava izvoditi na najsuvremenijoj opremi kakve se ne bi posramile niti škole u najrazvijenijim europskim zemljama. Upravo je to bio povod našeg posjeta Obrtnoj tehničkoj školi tijekom privremenog ‘preseljenja’ naše redakcije u Split.
‘U petak završe školu, u ponedjeljak počinju raditi’
Ugostio nas je ondje Milivoj Kalebić. U školi radi preko tri desetljeća, a ovo mu je četvrta godina na mjestu ravnatelja. Kaže nam, kada bi izdvojio samo jednu stvar zašto upisati školu na čijem je čelu, to bi bila – zapošljivost.
– Učenici će raditi ondje gdje su bili na praksi, zbog dobrih veza škole s privredom i s obrtnicima. Potražnja je jako velika i ja mogu na jedan način garantirati da svaki učenik koji dođe na moja vrata ili vrata kolege koji vodi praktičnu nastavu, pokuca i kaže da bi želio negdje raditi, da ćemo mu naći negdje posao istog trena, govori nam ravnatelj.
Odlazak mladih koji su završili ovakve škole, primjećuje, sve je rjeđi. Upravo obrnuto, neki bivši učenici vratili su se iz Irske. Ističe, na dalmatinskom je području, a i u čitavoj Hrvatskoj, trenutno tolika potražnja za strukovnim zanimanjima za koje obrazuju učenike da se svi oni učenici koji završe školu i žele raditi u struci se zapošljavaju onog trena kada završe školu.
– JMO nastava provodi se na način da u drugoj i trećoj godini su oni polovinu od ukupnog broja sati na praktičnoj nastavi. Što znači da u trenutku maturiranja oni već imaju godinu dana radnog staža i već su svi u tvrtkama u kojima su radili posljednje dvije godine. Dakle oni u petak završe školu, u ponedjeljak počinju raditi, nema biroa, nema nezaposlenih ako želite raditi u struci, govori ravnatelj.
Početnicima je ponekad privlačniji turizam
No, upoznaje nas i s jednim problemom. Naime, određeni je broj učenika poprilično privučen pričom o turizmu jer im je plaća na sezoni često uvjerljivo veća od one koju mogu zaraditi kao početnik u struci.
– Jedan veliki problem u Dalmaciji u ovom trenutku je to što učenik koji je završio za elektroinstalatera i bio dobar na praksi, kada počne raditi ima plaću od nekih 700 – 800 eura kao obrtnik početnik. Za dvije ili tri godine on će imati veću plaću nego je ima ravnatelj škole koju je on završio. Ali te tri godine on će jako teško raditi i treba izdržati taj period. U tom periodu on dobiva ponude iz turizma za vožnju taksija, vožnju glisera, konobarenje i slične poslove u turizmu gdje su primanja odmah u startu dvostruko veća nego u struci. Mi ulažemo jedan veliki trud da im objasnimo da je turizam sada tu, ali da on traje šest mjeseci, a ne godinu dana. A oni na to kažu da više zarade u tih šest mjeseci, nego kao početnik u struci u godinu dana, što je istina. Tako da ta jedna prekrasna mogućnost koja se pojavljuje u turističkom dijelu da nam je turizam svima pomogao da bolje i lakše živimo, nama je u jednu ruku i problem jer nam jedan dio učenika želi otići raditi u turizam, priča nam ravnatelj.
Ravnatelj Obrtne tehničke škole Split Milivoj Kalebić| foto: srednja.hr
Interes premašuje broj mjesta
Da je zapošljivost u struci izvrsna, znaju to i sami učenici i roditelji. Iako se neke strukovne škole bore s privlačenjem učenika, to nije slučaj splitske Obrtne tehničke škole zadnjih sedam godina.
– U posljednjih nekoliko godina nam na upisima za svako mjesto konkuriraju od dva do tri učenika. To znači da bismo mogli upisati barem dvostruko više učenika, nego što ih upisujemo po županijskoj odluci. Mislim da nam je upisna politika dobro odmjerena jer nema niti smisla pretjerivati s nekim zanimanjima samo zato što trenutno postoji potražnja. Ovaj sustav je spor, da biste nekog vodoinstalatera kojeg trenutno nema na tržištu educirali ili izbacili na tržište trebaju vam minimalno tri godine. A onda nema smisla puno povećavati upisne kvote, mislim da je možda bolje raditi na kvaliteti. Nama se je ta kvaliteta, ponavljam, počela pojavljivati zadnjih otprilike sedam godina samim time što je veći interes učenika, priča nam ravnatelj Kalebić.
A na tome da potaknu učenike na upis škole ranijih su godina radili upravo sami zaposlenici škole. Ravnatelj se kroz razgovor prisjeća da su ulagali velike napore da sudjeluju i u onim najsitnijim projektima. Nekoliko godina su obilazili osnovne škole, poveli bi sa sobom i ponekog učenika, pa zainteresiranim osmašima predstavljali svoju školu.
– Obično smo to radili u okviru tehničkog odgoja ili smo posebno tražili djelatnike škola da nam okupi grupu učenika koji su zainteresirani i kroz nekakav praktičan rad i demonstraciju praktičnih vještina smo privlačili učenike prema našoj školi. To i sudjelovanje na otvorenim danima škola bilo je neophodno jer u tom periodu u kojem postoji mogućnost da ostanete bez posla vi ste visokomotivirani da to napravite. Uz tu priču, država je počela davati i stipendije pa je sve skupa u jednom trenutku krenulo. I mi smo iz problema da nemamo dovoljno učenika i primamo bilo koga tko prođe vrata škole došli do toga da sada već moramo objašnjavati zbog čega ne možemo, govori nam ravnatelj.
Dolaze im i djeca bivših đaka
Dodaje kako sada njegove prve generacije učenika na upis u školu dovode svoje sinove i kćeri.
– Oni sada već rade 25 – 30 godina, uspješni su, dobro zarađuju, imaju sigurnu i stabilnu budućnost i žele to svojoj djeci, a vidjeli su da to mogu kroz ovu školu, kaže Kalebić.
Strukovne škole uskoro bi, prema najavama, trebala dočekati reforma u obliku modularne nastave. Ravnatelj kaže kako su zbog omjera praktične i teorijske nastave zapravo već sada blizu takvog modela.
– Nama je ta cijela logika jako bliska i prihvatljiva i mislim da će to i našim učenicima koji nisu baš nešto previše zainteresirani za sjedenje u klupi i učenje, pomoći da lakše savladaju ono što trebaju savladati. Veselim se modularnoj nastavi, to nam je nešto što nam se čini pozitivnim, kaže Kalebić.
Škola provodi niz dodatnih projekata
Uz redovitu nastavu škola sudjeluje i u raznim projektima. Među prvim su školama u Dalmaciji koje su se priključile Erasmusu, programu mobilnosti Europske unije. Željeli su tako prije 13-ak godina povećati vidljivost škole.
– Sada smo već poprilično dobri, imamo svoje stalne partnere. Svake godine šaljemo van po tri tjedna dvadesetak učenika. Već par godina radimo i dugoročne mobilnosti za učenike od tri i od šest mjeseci. Nedavno smo počeli na Erasmus slati i učenike s teškoćama i ta jedna pozitivna priča razvija se u lijepom smjeru, navodi ravnatelj.
Među ostalim, učenici sudjeluju i u projektu ‘Čuvari baštine’ Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, lani su izrađivali su tradicijske drvene igračke, ove godine su učenici drvodjeljski tehničari dizajneri osmislili i nacrtali simbole i slike Hajduka onako kako ih oni vide, a učenici stolari su za potrebe navedenog natječaja, u nekomercijalne svrhe, izradili podmetače za čaše i boce s tri različita motiva. Osim u ovim projektima, škola je možda široj javnosti najpoznatija po tome što su učenici uoči obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara izradili repliku Vodotornja. Prošle godine donirali su i dvije spavaće sobe u Vukovar.
– Nastojimo stvarati priče u koje ćemo uložiti svoj rad i trud. Kako surađujemo s velikim brojem firmi, one nam pruže podršku u vidu sponzorstva u ovakvim akcijama. Dali smo si puno truda, otišli u Vukovar i montirali te sobe i to je bila prekrasna priča u kojoj je sudjelovala kompletna struka – od stolara pa do dizajnera. Momci su bili vrlo ponosni, a ako ćemo ove godine pronaći osobe u potrebi, opet ćemo ponoviti ovakvu akciju, kaže ravnatelj.
Na prekvalifikaciju stižu i fakultetski obrazovani
Rade i replike 100 godina starih učeničkih klupa za OŠ Varoš, a riječ je o projektu koji traje dvije godine. Za školu u Stobreču radili su učionicu na otvorenom.
– Ovakvi projekti uklanjanju predrasude koje često postoje oko učenika u obrtničkim školama – da su lošeg ponašanja, da ne vole obrazovanje, da su lijeni i da ne valja ići u obrtničke škole. U momentu kada predaju to što su napravili svojim postanu bitni i važni i osjećaju se prihvaćenijima, kaže Kalebić.
Inače, škola provodi i programe za obrazovanje odraslih. Godišnje u prosjeku imaju 40-ak zainteresiranih. Na ovaj način omogućuju učenicima koji su iz nekog razloga odustali od škole da je ipak završe. No sve je češći i slučaj da im dolaze oni koji su već završili srednje škole, čak i fakultete, a žele se prekvalificirati.
– Osnovni pečat koji bi trebalo staviti na ovakvu školu je zapošljivost. Kod nas nema zanimanja u kojem se ne možete zaposliti u onom trenutku kada ste ga završili, ako to želite. Sada nam se javljaju i ljudi sa završenim gimnazijama ili fakultetima koji bi željeli u vodoinstalatere. Onda mi to malo okrenemo pa im prvo pronađemo praksu i pošaljemo ih raditi. Oni obično dođu bez ikakvog predznanja o struci, njima je onaj teoretski dio nastave jako jednostavan, a ako su već završili neku srednju školu im se prizna značajan dio predmeta pa imaju samo struku. Njima nedostaje ono što se u ovoj školi uči, a to su vještine, govori ravnatelj.
Zgrada RKC-a gradi se ‘punom parom’
Sve navedeno, i redovita nastava i spomenuti dodatni projekti uskoro bi se trebali izvoditi i u novim prostorima regionalnog centra kompetentnosti (RCK), čija je izgradnja u punom jeku. Ravnatelj kaže kako je njihova škola imenovana upravo zbog niza dodatnih projekata koje provode.
– Mi smo na pozivnom natječaju skupili ogroman broj bodova. Čak sam u početku mislio da je greška. Ovdje postoje škole s duljom tradicijom za koje se smatra da upisuju bolje učenike. Međutim, bodovalo se sudjelovanje u projektima, bodovale su se razne stvari koje su nas ‘bacile’ na prvo mjesto, tako smo postali RCK, ističe Kalebić.
Izgradnju RCK i opremanje zgrada škole korištenjem sredstava strukturnih fondova Europske unije vidi prilikom koja će se teško ponoviti.
– Iznos ukupne investicije je oko 12 milijuna eura. Dobivamo 800 kvadrata zatvorenog prostora, 1.200 s garažama, opremu u vrijednosti od oko tri milijuna eura, vrhunske edukacije za nastavnike, zaista su nam se otvorile velike mogućnosti kakvih nismo ni bili svjesni. Već sada vidimo da su naši učenici na nivou vršnjaka Europskoj uniji kada dođu na Erasmus. Sada ćemo to podići na još viši nivo s pomoću opreme o kojoj smo mogli samo sanjati i koja se viđa po finskim, francuskim, latvijskim i njemačkim školama. Mislim da je ovo prekrasno, ne samo za našu školu nego za sve škole u Hrvatskoj koje su postale RCK, ističe Kalebić.
RCK bi trebao ‘živnuti’ kroz godinu-dvije
Izgradnja malo kasni, budući da je škola dobila projekt za vrijeme korone, u Splitu je došlo i do smjene vlasti te su se održavali izvanredni lokalni izbori, pa ravnatelj priznaje da se je kasno počelo raditi.
– Prema zadnjim dogovorima, završetak radova produžen je do kraja srpnja, mi bismo sljedeću školsku godinu trebali dočekati u prostorima RCK i nadamo se da ćemo to uspjeti. Trebat će nam neko vrijeme da se malo stabiliziramo i sve pustimo u pogon, ali nadamo se da ćemo od 2025./2026. biti u punom pogonu, navodi Kalebić.
Pitamo ga i za buduće planove oko škole. S obzirom na izazov koji sa sobom donosi uspostava RCK i činjenicu da su proteklih godina imali veliku smjenu generacije profesora, ideja je konačno, kaže, stabilizirati priču.
– U narednih godinu-dvije ćemo se potruditi da uspostavimo RCK i dovedemo ga u situaciju da bude funkcionalan. Ove godine ćemo udomiti dva nova razredna odjeljenja, sljedeće godine još jedan, i doći ćemo na blizu osamsto učenika. Nastojat ćemo da uz RCK i nove profesore tu priču malo stabiliziramo, to nam je nekakav kratkoročni cilj. Vjerojatno ćemo samim time postati jedna od većih škola u županiji, pa bi možda trebalo razmisliti, evo već sada radimo u dvjema smjenama, o još nekom prostornom rješenju. Mislim da smo trenutno u jednom jako dobrom periodu za ove škole i ove struke i zadovoljni smo da je tako, zaključuje Kalebić.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti. Sve vijesti iz projekta pratite u rubrici Izborni predmet.
