Ovakva institucija ne postoji nigdje drugdje na svijetu: U njoj su i hrvatski ministri i ministrice
Druga važna institucija Europske unije, nakon Europskog parlamenta, je Vijeće Europske unije. Radi se o instituciji koja ne postoji nigdje drugdje na svijetu zato što, u principu, nema stalnih članova. Vijeće Europske unije, ovisno o temi o kojoj se razgovara, podijeljeno je tematski. To znači da, ako je na dnevnom redu tema okoliša, onda svaka država članica na sastanak Vijeća šalje ministra ili ministricu koja je u toj vladi zadužena za okoliš. Tako u Vijeću Europske unije sudjeluju i hrvatski ministri i ministrice.
Povodom nadolazećih izbora za Europski parlament održali smo predavanje za učenike u Dubrovniku na temu Europske unije i kako ona funkcionira. Predavanje smo organizirali uz suradnju Udruge Bonsai, a predavač je bio Ivan Matić koji već 11 godina radi u Europskom parlamentu. U svom je izlaganju tako objasnio i kakva je to institucija Europske unije koja ne postoji nigdje drugdje na svijetu.
Ovisno o temi o kojoj se razgovara, države članice šalju različite ministre
– Druga važna institucija koju sam spomenuo je Vijeće Europske unije. Vijeće Europske unije je gornji dom u procesu donošenja zakona, a donji dom se zove Europski parlament. Zašto je ono posebno? Zato što nema u principu stalnih članova. U Americi kad je senator izabran na šest godina, izabran je na šest godina i predstavlja državu, saveznu državu iz koje je dolazio 6 godina. U Vijeću Europske unije su također predstavljene države članice. Ali kako? Ovisi o kojoj temi se razgovara. Vijeće je podijeljeno tematski u konfiguracije i ako je na dnevnom redu tema okoliša onda države članice, svaka država članica na sastanak Vijeća šalje ministra ili ministricu koja je u toj vladi zadužena za okoliš. Ovisno o temi o kojoj se razgovara, države članice šalju različite ministre, objasnio je Matić.
Donošenje odluke u Europskom parlamentu funkcionira tako da, bez obzira kako Parlament glasao, taj zakon ili prijedlog svejedno mora proći i ovu proceduru. Europski parlament je prva instanca koja odlučuje, a Vijeće je druga instanca. No, za razliku od Europskog parlamenta, gdje svaki zastupnik ima jedan glas, u Vijeću Europske unije države imaju različitu moć, ovisno o svojoj ekonomskoj moći i o broju stanovništva.
Postoji način koji garantira da velike države članice ne mogu nadglasati male
– Mi smo prije izlaska Ujedinjenog Kraljevstva, glas hrvatskih ministara i ministrica je vrijedio 0,80, sada vrijedi 0,92. Postoji i jedan način koji garantira da velike države članice ne mogu nadglasati male, a to je takozvana kvalificirana većina. Da bi zakon bio izglasan nije dovoljno samo da većina država članica bude za, nego postoji minimalni broj članica koji mora glasati i minimalan broj građana koji moraju biti zastupljeni. Dakle ne mogu se recimo Njemačka, Francuska i Italija kao tri velike zemlje dogovoriti i preglasati sve ostale. Postoji dakle mehanizam koji osigurava da glas jedne male države članice poput Hrvatske može biti presudan u glasanju unutar Vijeća, naveo je Matić.
Istaknuo je i da, kad se kaže da neka država predsjeda Europskom unijom, države predsjedaju ovom institucijom. Dodao je i kako postoji još jedna specifičnost Vijeća Europske unije, a to je da nema fiksnog predsjedništva. Šest mjeseci svake godine jedna država članica predsjeda ovom institucijom, tako da, kaže Matić, predsjedavanje Europskom unijom nije samo formalnost, već s tom pozicijom dolazi dosta moći.
Prvi dio predavanja o tome kako funkcionira Europska unija možete pogledati u videu ispod ili na našem YouTube kanalu.
Projekt je sufinancirao Europski parlament u okviru programa subvencija Europskog parlamenta u području komunikacije. Europski parlament nije sudjelovao u njegovom pripremanju te ni na koji način nije odgovoran za sadržaj objavljenih vijesti.